[go: up one dir, main page]
Idi na sadržaj

Orašje

Koordinate: 45°02′12.4″N 18°41′36.6″E / 45.036778°N 18.693500°E / 45.036778; 18.693500
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Za druga značenja, pogledajte Orašje (čvor).
Orašje
Grad
Grad Orašje
Službeni grb Orašje
Grb
Grad Orašje u Bosni i Hercegovini
Grad Orašje u Bosni i Hercegovini
Orašje nalazi se u Bosna i Hercegovina
Orašje
Orašje
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 45°02′12.4″N 18°41′36.6″E / 45.036778°N 18.693500°E / 45.036778; 18.693500
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonPosavski kanton
Vlada
 • GradonačelnikMarijan Oršolić[1] (HDZ BiH)
Površina
 • Grad128,67 km2
 • Naseljeno mjesto11,54 km2
Nadmorska visina86 m
Stanovništvo (2013)
 • Grad19.861
 • Grad (gustoća)154,36 /km2
 • Naseljeno mjesto3.614
 • Naseljeno mjesto (gustoća)313,17 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj76 270
Pozivni broj(+387) 31
Matični broj136000[2]
Matični broj grada11533
Veb-sajtwww.orasje.ba

Orašje je grad i naseljeno mjesto na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika, a, općina je imala 28.367 stanovnika.

Most Županja-Orašje preko Save spaja Bosnu i Hercegovinu sa Hrvatskom. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen od strane Hrvatske vojske u 1991. godini zbog moguće agresije JNA i neodređenosti političkog vrha SDA po pitanju nezavisnosti. U međuvremenu, riječna skela je bila jedini način prelaska sa desne na lijevu stranu Save.

U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Američkih Država (US Army) grade pontonski most s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u Tuzli.

Historija

Orašje je nastalo u 19. vijeku od prognanih muslimana iz Srbije nakon raspada Osmanlijskog carstva i progona Turaka koji naseljavaju u Bosnu i za njih se podižu dva nova naselja - Gornja i Donja Azizija, odnosno Bosanski Šamac i Orašje. Historija Orašja i okoline seže još od 13. vijeka kada je osnovano prvo naselje Terra Tolis na području današnje Tolise hrvatskim stanovništvom. Hrvatska sela oko Orašja su godinama imala kmetovski status pogotovo u doba turske vladavine kada je Trgovište preimenovano su u Donju Mahalu.

Geografija

Geografski položaj općine Orašje.

Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja.

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Geografski položaj

Štitar, Županja Bošnjaci (Hrvatska)
Domaljevac Susjedne općine Posavski Podgajci, Drenovci
Šamac Donji Žabar Vučilovac, Brčko

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Orašja i Spisak naseljenih mjesta u gradu Orašju

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Čović Polje, Donji Žabar i Lončari, te dijelovi naseljenih mjesta: Lepnica, Jenjić i Oštra Luka. Od ovog područja formirana je općina Donji Žabar.

Nacionalni sastav stanovništva – grad Orašje

Sastav stanovništva – grad Orašje
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba19 861 (100,0%)28 367 (100,0%)27 806 (100,0%)25 740 (100,0%)21 662 (100,0%)
Hrvati17 345 (87,33%)21 308 (75,12%)20 705 (74,46%)19 354 (75,19%)15 938 (73,58%)
Bošnjaci2 015 (10,15%)1 893 (6,673%)11 548 (5,567%)11 867 (7,253%)1815 (3,762%)1
Srbi157 (0,790%)4 235 (14,93%)4 151 (14,93%)4 266 (16,57%)4 421 (20,41%)
Nisu se izjasnili100 (0,503%)––––
Ostali59 (0,297%)305 (1,075%)174 (0,626%)62 (0,241%)33 (0,152%)
Bosanci56 (0,282%)––––
Muslimani37 (0,186%)––––
Albanci28 (0,141%)–42 (0,151%)34 (0,132%)34 (0,157%)
Nepoznato26 (0,131%)––––
Bosanci i Hercegovci19 (0,096%)––––
Ukrajinci5 (0,025%)––––
Jugoslaveni4 (0,020%)626 (2,207%)1 153 (4,147%)131 (0,509%)407 (1,879%)
Makedonci3 (0,015%)–12 (0,043%)2 (0,008%)3 (0,014%)
Crnogorci2 (0,010%)–18 (0,065%)15 (0,058%)5 (0,023%)
Romi2 (0,010%)––5 (0,019%)–
Pravoslavci2 (0,010%)––––
Turci1 (0,005%)––––
Slovenci––2 (0,007%)2 (0,008%)5 (0,023%)
Mađari––1 (0,004%)2 (0,008%)1 (0,005%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje
2013.[8]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba3 614 (100,0%)3 907 (100,0%)3 420 (100,0%)2 787 (100,0%)1 860 (100,0%)
Bošnjaci1 974 (54,62%)1 843 (47,17%)11 503 (43,95%)11 840 (66,02%)1798 (42,90%)1
Hrvati1 350 (37,35%)591 (15,13%)426 (12,46%)333 (11,95%)158 (8,495%)
Nisu se izjasnili84 (2,324%)––––
Bosanci51 (1,411%)––––
Srbi42 (1,162%)875 (22,40%)662 (19,36%)442 (15,86%)457 (24,57%)
Muslimani32 (0,885%)––––
Albanci27 (0,747%)–29 (0,848%)34 (1,220%)31 (1,667%)
Ostali21 (0,581%)128 (3,276%)16 (0,468%)24 (0,861%)10 (0,538%)
Bosanci i Hercegovci18 (0,498%)––––
Nepoznato7 (0,194%)––––
Jugoslaveni2 (0,055%)470 (12,03%)761 (22,25%)92 (3,301%)399 (21,45%)
Crnogorci2 (0,055%)–10 (0,292%)14 (0,502%)4 (0,215%)
Romi2 (0,055%)––5 (0,179%)–
Makedonci1 (0,028%)–10 (0,292%)–1 (0,054%)
Ukrajinci1 (0,028%)––––
Slovenci––2 (0,058%)1 (0,036%)1 (0,054%)
Mađari––1 (0,029%)2 (0,072%)1 (0,054%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

"Dani općine Orašje" održavaju se krajem oktobra svake godine. 2005. godine, od 19. do 24. oktobra u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, predstave, nogometne turnire, folklor i mnoge druge aktivnosti.

U Orašju se održava godišnja motorijada "Internacionalni susret motorista", sa područja Posavine i drugih dijelova BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Slovenije. Motorijada se održava svake godine prvog vikenda u mjesecu maju.

U Orašju je osnovana "Filmsko pozorišno udruženje Lipa", koja okuplja amaterske glumce. Do sada su izveli dvije predstave od kojih je posljednja u saradnji s "Pozorišnom grupom Jozo Ivakić" iz Vinkovaca.

Svake godine u jesen u Orašju se održava tradicionalna manifestacija "Dani hrvatskog filma". Na ovoj manifestaciji se prikazuju filmovi s Pulskog festivala. Ponekad se u okviru manifestacije prikazuje i jedan bosanskohercegovački film. Manifestaciju su organizovali Ivo Gregurević, porijeklom iz Donje Mahale kod Orašja i Iljo Benković, predsjednik FKU Lipa Orašje.

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Orašje se nalazi sljedeći spomenik:

Privreda

Grad je sjedište sljedećih nositelja razvitka:

  • Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost) tvornica traktorskih kabina
  • Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada duhana)
  • Posavina Koka d.o.o. Orašje
  • Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane)

Školstvo

U gradu se nalazi jedna osnovna škola, jedna srednja škola, kao i vrtić za predškolsko obrazovanje:

  • Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika
  • Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~750 učenika, ~35 nastavnika
  • Vrtić "Pčelica"

Zdravlje

U gradu su kantonalna bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" sa ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: pedijatrija, ginekologija, odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, hitna pomoć, stomatološki odjel, mikrobiologija i biohemija interni odjel te hirurgija. U Domu zdravlja nalaze se neuro-psihijatrija, ginekologija, pedijatrija, interna medicina, oftalmologija, psihologija i stomatološki odjel.

Mediji

"Hrvatski Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine. "Posavski Glasnik" su bile lokalne dvosedmične novine, koje su pokrivale područje cijelog Posavskog kantona. U Orašju je instaliran i Informativno-tehnički centar Federalne televizije.

Zanimljivosti

  • Tokom 2005. i 2006. godine u Orašju se snimao dio filma "Put lubenica" hrvatskog režisera Branka Schmidta. U filmu glume Armin Omerović i Ivo Gregurović, obojica rođeni u Orašju.
  • Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri savremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
  • Općina Orašje je tokom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinansiranja sa USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "SVE NA JEDNOM MJESTU".

Sport

Poznate ličnosti

Reference

  1. ^ "Lokalni izbori 2024 - Orašje". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 81/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 23. 1. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  8. ^ "KNJIGA 2 – ETNIČKANACIONALNA PRIPADNOST,VJEROISPOVJEST, MATERNJI JEZIK". Pristupljeno 21. 12. 2017.
  9. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Orašje)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 1. 2016.[mrtav link]

Vanjski linkovi

Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Orašje
Portal iconPortal Bosna i Hercegovina
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Orašje&oldid=3666323"