Neum
Neum | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Neum | |
 Pogled na Neum | |
 Zastava  Grb | |
 Općina Neum u Bosni i Hercegovini | |
  Neum | |
| Koordinate: 42°55′29.1″N 17°37′0″E / 42.924750°N 17.61667°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Hercegovačko-neretvanski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Dragan Jurković[1] (HDZ) |
| Površina | |
| • Općina | 246,03 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 33,78 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 4.653 |
| • Općina (gustoća) | 18,91 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 3.013 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 89,19 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88 390 |
| Pozivni broj | (+387) 36 |
| Matični broj | 134554[2] |
| Matični broj općine | 10685 |
| Veb-sajt | www |
Neum je naseljeno mjesto i općina na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine. Nalazi se na području turističke regije južnog Jadrana, te je jedini izlaz Bosne i Hercegovine na Jadransko more. Odlikuje se dugim i toplim ljetima i kratkom i blagom zimom, te ide u red primorskih mjesta s najvećim brojem sunčanih dana.
Historija
Iz starijeg kamenog doba - paleolita svjedoče nalazi grubo obrađenoga kamenog oruđa, naročito s područja Moševića i Graca.
Nalazi iz mlađega kamenog doba – neolita (do 3500 godina pr.n.e) još su bogatiji, kako svjedoče brojni nalazi brižno obrađenoga kamenog oruđa i oružja iz šire Neumske okolice, danas pohranjeni uglavnom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Do sada je iz brončanoga doba (1800 do 1000 godina pr.n.e) poznato na stotine ilirskih prethistorijskih naselja na području neumske općine. Ističu se gradina na Osoju, Vukovu klancu, Brestici, Kiševu, Gracu (osobito Malokrn), Hutovska gradina, Previšićka gradina, Trovrha, Basarića gradina, Kolojanj i druge. U njima je nađena raznolika keramika, a brojni su i nalazi ručnih kamenih mlinova, omega-igala, fibula i drugih karakterističnih nalaza iz toga doba. Grčki izvori za stanovnike uz donji tok Neretve navode: „Ovi Iliri su iz plemena Manijaca…” Po njima se Pelješki pa i Neumski kanal zvao Manijsko more.
Rimski izvori uz rijeku Neretvu i oko nje smještaju Daorse, Ardijejce i Plereje. Među prvim područjima na istočnoj obali Jadrana kojim su Rimljani ovladali već 135. godine pr.n.r bilo je i neumsko područje.
Neum je za vrijeme vladavine Osmanskog carstva bio jako utvrđena hercegovačka luka sa stalnim kontigentom vojnika koji su čuvali granice od napada i uskoka Mlečana iz Dalmacije. [3]
Požerevačkim mirom 1718. godine Dubrovačka republika je dobrovoljno ustupila Osmanskog carstvu, odnosno Bosanskom ejaletu, Neum-Klek i Sutorinu što je omogućilo Dubrovniku zaštitu od Mletačke republike.[4] Neum je bio pod turskom vlašću sve do 1878. kada je Bosna i Hercegovina došla pod austrougarsku upravu.
U ovome periodu Neum je bio naseljen muslimanima koji su ovdje imali i nekoliko džamija.[5] Do danas su se u Neumu na mjestu Polača, neposredno uz desnu stranu magistralnog puta Neum–Dubrovnik, sačuvale samo zidine džamije koju je uništio potres 1927. godine, a nekada je postojalo i jedno muslimansko groblje koje je također uništeno. Uz džamiju je sagrađena i čatrnja zvana Bare. Ostaci džamije kao i nišani su uzidani u razne podzide i zgrade koje su poslije 1930. godine na njemu podignute. U podzidu parka se sačuvao sam dio jednog nišana iz 1860. godine. Ovi ulomci pokazuju da je to grob nekog pomorskog miralaja.[6][7]
Općina Neum je nastala 29. decembra 1977. odvajanjem od općine Čapljina.
Geografija
Udaljenost Neuma od Dubrovnika je 65 km, od aerodroma Dubrovnik 85 km, od Mostara 70 km, Međugorja 70 km, od željezničke stanice Ploče i Metkovića po 30 km.
Srednje mjesečne temperature mora na površini kreću se oko 13 °C u januaru do 32 °C u julu i augustu. Povoljni klimatski uvjeti omogućuju, pored kupanja i sunčanja, gotovo tokom 7 mjeseci godišnje i klimatsku terapiju, koju čine čisti primorski zrak, šetnje obalom, te bavljenje raznim sportovima na vodi itd.
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Neum
| Sastav stanovništva – općina Neum | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991. | 1981.[9] | |||||
| Osoba | 4 653 (100,0%) | 4 325 (100,0%) | 4 030 (100,0%) | ||||
| Hrvati | 4 543 (97,64%) | 3 792 (87,68%) | 3 575 (88,71%) | ||||
| Bošnjaci | 63 (1,354%) | 190 (4,393%)1 | 157 (3,896%)1 | ||||
| Srbi | 21 (0,451%) | 207 (4,786%) | 179 (4,442%) | ||||
| Nisu se izjasnili | 7 (0,150%) | – | – | ||||
| Nepoznato | 7 (0,150%) | – | – | ||||
| Albanci | 3 (0,064%) | – | 5 (0,124%) | ||||
| Ostali | 3 (0,064%) | 46 (1,064%) | 17 (0,422%) | ||||
| Jugoslaveni | 2 (0,043%) | 90 (2,081%) | 89 (2,208%) | ||||
| Crnogorci | 2 (0,043%) | – | 7 (0,174%) | ||||
| Bosanci | 1 (0,021%) | – | – | ||||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,021%) | – | – | ||||
| Makedonci | – | – | 1 (0,025%) | ||||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Neum
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Neum | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991. | 1981.[9] | 1971.[10] | 1961.[11] | |||
| Osoba | 3 013 (100,0%) | 1 651 (100,0%) | 602 (100,0%) | 360 (100,0%) | 308 (100,0%) | ||
| Hrvati | 2 938 (97,51%) | 1 338 (81,04%) | 499 (82,89%) | 335 (93,06%) | 303 (98,38%) | ||
| Bošnjaci | 33 (1,095%) | 89 (5,391%)1 | 17 (2,824%)1 | 3 (0,833%)1 | – | ||
| Srbi | 21 (0,697%) | 98 (5,936%) | 25 (4,153%) | 10 (2,778%) | 5 (1,623%) | ||
| Nisu se izjasnili | 6 (0,199%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 3 (0,100%) | – | 4 (0,664%) | – | – | ||
| Nepoznato | 3 (0,100%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 3 (0,100%) | 36 (2,180%) | 3 (0,498%) | 5 (1,389%) | – | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,066%) | 90 (5,451%) | 47 (7,807%) | 7 (1,944%) | – | ||
| Crnogorci | 2 (0,066%) | – | 6 (0,997%) | – | – | ||
| Bosanci | 1 (0,033%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,033%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,166%) | – | – | ||
Privreda
Turizam
Neum raspolaže sa 7.000 ležaja u hotelima visoke kategorije, te odmaralištima i privatnom smještaju, gdje su osigurani uslovi za ugodan boravak tokom čitave godine. Tu su i neophodni Dom zdravlja, pošta, banke i mali privatni restorani koji obogaćuju hotelsku ponudu, kao i velika mreža trgovina. Pored hotelskih sadržaja, gostima se nude i izletnička putovanja autobusom i brodom u susjedna turistička mjesta (Dubrovnik, Mostar, Međugorje, Hutovo blato).
Kultura
![[icon]](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1c/Wiki_letter_w_cropped.svg/40px-Wiki_letter_w_cropped.svg.png){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Obrazovanje
- Osnovna škola "Kardinala Stepinca"
- Srednja škola "Neum" (4 smjera)
Sport
Također pogledajte
Reference
- ^ "Neum". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ Hasandedić, Hivzija, (2017), Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini, str. 157, Dobra knjiga
- ^ Mujezinović, Mehmed, (1982), Islamska epigrafika u BiH, knjiga 3, str. 402, Veselin Masleša
- ^ Popović, Vasilj (1931), Meternihova politika na Bliskom istoku, Beograd, str. 123.
- ^ Hasandedić, Hivzija (2017), Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini, Sarajevo: Dobra knjiga. str. 157–158.
- ^ Mujezinović, Mehmed (1982), Islamska epigrafija Bosne i Hercegovine, knjiga III. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 402.
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 10. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 10. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "Rađa se košarka u Neumu". Arhivirano s originala, 18. 4. 2015. Pristupljeno 7. 1. 2015.
Vanjski linkovi
