Milići
Milići | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Milići | |
 Grb | |
 Općina Milići u Bosni i Hercegovini | |
  Milići | |
| Koordinate: 44°10′10″N 19°04′41″E / 44.169371°N 19.078023°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Marko Savić[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 267,05 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 2,13 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 11.441 |
| • Općina (gustoća) | 42,84 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 2.272 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.066,67 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75 446 |
| Pozivni broj | (+387) 56 |
| Matični broj | 213586[2] |
| Matični broj općine | 20346 |
| Veb-sajt | www |
Milići su naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Nalaze se na magistralnom putu Sarajevo-Beograd. Zauzima centralni dio regije Birač, odnosno srednjeg Podrinja. Graniči sa pet susjednih općina Vlasenicom, Bratuncom, Srebrenicom, Rogaticom i Han-Pijeskom.
Historija
Općina Milići postojala je od 1945. godine u sastavu sreza Vlasenica. Teritorijalnom reorganizacijom Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, ukinuta je 1962. godine, a njena teritorija pripojena općini Vlasenica, da bi nakon izrade studije ekonomske opravdanosti, ponovno formirana 1992. godine, kada je iz sastava općine Vlasenica izdvojeno 54 naseljena mjesta koja su i nekada predstavljala općinu Milići. O životu na ovom prostoru svjedoče jako prisutni stećci kojih ima na skoro cijeloj teritoriji općine. Iznad sela Gerovi postoje ostaci grada-tvrđave koju je sredinom petnaestog vijeka, po predanju izgradila Jerina (Irina) Srpska despotica grčkog porijekla iz porodice kantakuzena, žena despota Đurađa Brankovića. Turski putopisci Evlija Ćelebija opisuje ove prostore u periodu turske okupacije oko 1460. godine. Prespavavši u Novoj Kasabi, Ćelebija je zapisao: "To je divna i krasna Kasaba na jednom dolovitom, prostranom i močvarnom terenu s bašćama i vinogradima. Ima oko 170 kuća koje su u dobrom stanju". (E.Ćelebija, putopis, V.Masleša, Sarajevo 1979. godine). U istoj knjizi Ćelebija pominje i grad Kušlat koji je poznat u srednjem vijeku od 1345. godine, a njegovo podgrađe Podkušlat pominje se od 1369. godine. Općinsko središte Milići intenzivan razvoj doživelo je u posljednjih tridesetak godina, prvobitno kao rudarsko naselje, a zatim i kao gradić.
Geografija
Proteže se na površini od 279,13 km2 sa nadmorskom visinom od 200 do 1500 metara. Najveći dio općine karakteriše umjereno-kontinentalna klima. Spada u red srednje naseljenih općina sa prosječnom naseljenošću oko 50 stanovnika/km2. Najgušće naseljeno je samo općinsko središte Milići gdje živi skoro trećina ukupnog stanovništva. Obiluje rudnim i šumskim bogatstvima, pašnjacima i livadama, obradivim zemljištem i riječnim potencijalom. Privreda općine bazirana je na eksploataciji i preradi prirodnih bogatstava. Razvoj općine pratila je kontinuirano rađena putna mreža prema svim djelovima općine. Ovu putnu mrežu čini uglavnom lokalni i nekategorisani makadamski putevi, koji u ovom trenutku po kvalitetu ne zadovoljavaju standarde i potrebe stanovništva. Komunalna i ostala infrastruktura je također pratila razvoj općinskog središta i ostalih djelova, ali je trenutno prevaziđena, a u nekim djelovima upropaštena. Stanovništvo je uglavnom zaposleno u rudarstvu, šumarstvu i industriji, komunalnim, trgovačkim, obrazovanim, zdravstvenim, kulturnim i državnim ustanovama na teritoriji općine.
Geografski položaj
| Vlasenica | Vlasenica | Bratunac |
| Vlasenica Han-Pijesak |
|
Bratunac Srebrenica |
| Han-Pijesak | Rogatica | Srebrenica |
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Milićima nalaze se sljedeći spomenik:
- ″Musa-pašina džamija (Nova Kasaba)″, (područje i ostaci graditeljske cjeline).[3]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Milići
| Sastav stanovništva – općina Milići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | ||||||
| Osoba | 11 441 (100,0%) | 15 719 (100,0%) | |||||
| Srbi | 7 180 (62,76%) | 7 983 (50,79%) | |||||
| Bošnjaci | 4 199 (36,70%) | 7 433 (47,29%)1 | |||||
| Hrvati | 24 (0,210%) | 7 (0,045%) | |||||
| Romi | 9 (0,079%) | – | |||||
| Nisu se izjasnili | 9 (0,079%) | – | |||||
| Nepoznato | 8 (0,070%) | – | |||||
| Ostali | 5 (0,044%) | 228 (1,450%) | |||||
| Makedonci | 4 (0,035%) | – | |||||
| Crnogorci | 2 (0,017%) | – | |||||
| Muslimani | 1 (0,009%) | – | |||||
| Jugoslaveni | – | 68 (0,433%) | |||||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Milići
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Milići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961.[8] | |||
| Osoba | 2 272 (100,0%) | 2 414 (100,0%) | 1 546 (100,0%) | 506 (100,0%) | 315 (100,0%) | ||
| Srbi | 2 258 (99,38%) | 2 229 (92,34%) | 1 385 (89,59%) | 468 (92,49%) | 303 (96,19%) | ||
| Hrvati | 7 (0,308%) | 3 (0,124%) | 10 (0,647%) | 15 (2,964%) | – | ||
| Bošnjaci | 4 (0,176%) | 107 (4,432%)1 | 43 (2,781%)1 | 7 (1,383%)1 | 1 (0,317%)1 | ||
| Ostali | 2 (0,088%) | 47 (1,947%) | 1 (0,065%) | 3 (0,593%) | – | ||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,044%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 28 (1,160%) | 98 (6,339%) | – | 4 (1,270%) | ||
| Crnogorci | – | – | 8 (0,517%) | 13 (2,569%) | 4 (1,270%) | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,065%) | – | 3 (0,952%) | ||
Reference
- ^ "Milići". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Musa-pašina džamija". KONS.gov.ba. Arhivirano s originala, 13. 8. 2020. Pristupljeno 26. 11. 2017.
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 122/3/4)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 4. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
