Odžak
Odžak | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Odžak | |
 | |
 Općina Odžak u Bosni i Hercegovini | |
  Odžak | |
| Koordinate: 45°00′38.1″N 18°19′41.3″E / 45.010583°N 18.328139°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Posavski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Nada Ćulap[1] (HDZ) |
| Površina | |
| • Općina | 165,34 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 13,10 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 18.821 |
| • Općina (gustoća) | 113,83 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 8.259 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 630,46 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 76 290 |
| Pozivni broj | (+387) 31 |
| Matični broj | 170356[2] |
| Matični broj općine | 11525 |
| Veb-sajt | www |
Odžak je naseljeno mjesto i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Grad je 1991. brojao 9.386 stanovnika.
Historija
Od Rimljana do Osmanlija
Još u rimsko doba, na području općine Odžak postojalo je naselje i utvrđenje dužine oko 670 m koje je pronašao Karlo Mać. To su ostaci velikog rimskog grada koji se zvao Ad Basante (kod Bosne). Tada je rijeka Bosna tekla pored današnje džamije i grad je bio na samoj obali. Bio je potreban Rimljanima zato što se na ovom području od 6. do 9. godine nove ere vodi rat između ilirskih plemena i rimskih legija. Na području Posavine živjelo je ilirsko pleme Breuci. Oni su pod Batonom digli ustanak od Fruške gore do Jadrana i za njega Rimljani kažu da je bio najteži za njih poslije Punskih ratova. Iz Tabule Penterengijane, mape koja je označavala putne pravce i poštanske stanice od Rima do Carigrada, vidljivo je da je taj put išao od Slavonskog Broda preko Vučjaka te se njegovi ostaci nalaze još u predjelu Jošika. Put je završavao u mjestu Soli (današnja Tuzla).
Huni su u seobi naroda prošli ovim putem i do temelja spalili grad. Nakon učvršćivanja Slavena na našim prostorima i pobjede nad Avarima, osniva se naselje pod nazivom Radunjevac. Ono nije bilo veličine kao rimsko, ali se ipak postepeno širilo. Nedaleko od toga osnovan je Dobor Grad kao kapija Bosne da bi štitio put dolinom rijeke. Bio je poprište čestih bitaka Mađara i domaće bosanske vlastele.
Današnji grad Odžak se pominje u historijskim zapisima od 1593. godine kao naselje i utvrda. Te godine je u Bosni sultanovim fermanom uveden odžakluk sa pravom nasljeđivanja koji su se dodjeljivali zapovjednicima turske vojske. Miralem-begu je ovaj kraj dodijeljan kao odžak, posjed, i on je izgradio malu utvrdu koristeći ostatke ruševina starog rimskog grada. Nakon njegove smrti taj posjed je naslijedio njegov sin Ibrahim i u to vrijeme Odžak predstavlja veće naselje i graničnu utvrdu sa malim brojem graničara.
U historijskim zapisima stoji da je austrijska vojska u nekoliko navrata prelazila rijeku Savu i osvajala Odžak sve do potpisivanja Beogradskog mira 1739. godine, kada je uspostavljena nova granica Bosne duž rijeke Save. Sljedećih 100 godina Odžak je proveo u miru i kulturnom i ekonomskom napretku. Urbana struktura grada zasnivala se na principu organizacije stambenih grupacija, mahala, povezanih sa poslovnim zonama. Izgrađena je i drvena džamija, nazvana Drvenija.
1834. izbila je Pop Jovičina Buna (Jovice Ilića) kada je Odžak spaljen a broj stanovnija skoro prepolovljenol. Popaljeni su i neki odžakluci Husein kapetana. Spaljena je i odžačka džamija Drvenija i nije poznato da li je ikada obnavljana. Tog vremena Odžak se od jedne velike kasabe pretvorio u zapušteno naselje.
Austro-Ugarska
Uspostavljanjem austrougarske vlasti 1878. godine u Bosni i Hercegovini nastaje i novi period za Odžak. Uvodi se novi kapitalistički način privređivanja i novi način građenja koji podrazumijeva izgradnju visokih zgrada u kojima je objedinjen poslovni prostor u prizemlju sa stambenim na gornjim spratovima. Gradi se čvrstim materijalom, ciglom, po novim propisima koji uvode regulaciju ulica i građevinsku liniju. Austrougarski period je period intenzivne gradnje, čime nova uprava zadovoljava potrebe vlasti i potrebe stanovništva. Stanovništvo se bavilo zemljoradnjom, uzgojem stoke, proizvodnjom i preradom šljive. Šljiva je naročito sušena i izvožena u Austriju i Češku.
U tom periodu izgrađena je i Administrativna zgrada ili Beledija završena je 1903. godine o čemu svjedoči i natpis iznad ulaznih vrata.
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini u Odžaku je počeo 21. aprila 1992. godine kada su srpske snage sa 32 rakete gađali grad. Tom prilikom je poginulo četvero građana Odžaka. 13. jula iste godine borci 102. Odžačke brigade su se povukli u pravcu Bosanskog Broda a neprijateljske snage su zauzele Odžak. Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine Odžak je stavljen pod upravu Federacije Bosne i Hercegovine. Prije povlačenja u februaru 1996. godine, srpske vojne i paravojne formacije srušile su jednu džamiju i sedam katoličkih crkava.
Geografija
Općina Odžak nalazi se u Sjevernoj Bosni i Hercegovini, u trokutu koji s istoka zatvara najniži dio rijeke Bosne, sa sjevera rijeka Sava, a s jugozapada planina Vučjak. Sjeverna granica općine poklapa se s državnom granicom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Istočno od Odžaka je općina Bosanski Šamac, južno općina Modriča, a sa zapada je općina Vukosavlje. Područje općine je pretežno ravničarsko, a u zapadnom dijelu i blago nabrano obroncima Vučjaka. Najuzvišenija tačka općine Odžak je vrh Kadar koji se nalazi na 204 m nadmorske visine.
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Odžak imala je 30.056 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.
Poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, najveći dio prijeratne općine Odžak je ušao u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Gnionica, Jošavica i Srnava, te dijelovi naseljenih mjesta: Odžak, Potočani i Vrbovac. Od ovog područja formirana je općina Vukosavlje. Naseljeno mjesto Prud, koje je do rata u BiH bilo u sastavu općine Bosanski Šamac, poslije potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu pripalo je općini Odžak te mjesto Brusnica Mala, koje je ranije bilo sastavni dio općine Bosanski Brod.
Nacionalni sastav stanovništva – općina Odžak
| Sastav stanovništva – općina Odžak | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 18 821 (100,0%) | 30 056 (100,0%) | 27 895 (100,0%) | 25 901 (100,0%) | 22 394 (100,0%) | ||
| Hrvati | 11 621 (61,74%) | 16 338 (54,36%) | 15 430 (55,31%) | 14 995 (57,89%) | 12 481 (55,73%) | ||
| Bošnjaci | 6 220 (33,05%) | 6 220 (20,69%)1 | 5 371 (19,25%)1 | 4 777 (18,44%)1 | 3 242 (14,48%)1 | ||
| Srbi | 582 (3,092%) | 5 667 (18,85%) | 5 361 (19,22%) | 5 881 (22,71%) | 6 175 (27,57%) | ||
| Nisu se izjasnili | 102 (0,542%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 98 (0,521%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 68 (0,361%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 48 (0,255%) | – | 21 (0,075%) | 28 (0,108%) | 5 (0,022%) | ||
| Ostali | 35 (0,186%) | 684 (2,276%) | 376 (1,348%) | 97 (0,375%) | 44 (0,196%) | ||
| Muslimani | 28 (0,149%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 9 (0,048%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 8 (0,043%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 1 (0,005%) | – | 28 (0,100%) | 15 (0,058%) | 20 (0,089%) | ||
| Slovenci | 1 (0,005%) | – | 8 (0,029%) | 3 (0,012%) | 10 (0,045%) | ||
| Jugoslaveni | – | 1 147 (3,816%) | 1 276 (4,574%) | 85 (0,328%) | 413 (1,844%) | ||
| Makedonci | – | – | 13 (0,047%) | 5 (0,019%) | – | ||
| Mađari | – | – | 11 (0,039%) | 15 (0,058%) | 4 (0,018%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Odžak
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Odžak | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 8 259 (100,0%) | 9 386 (100,0%) | 7 634 (100,0%) | 6 064 (100,0%) | 4 617 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 6 185 (74,89%) | 6 205 (66,11%)1 | 5 347 (70,04%)1 | 4 760 (78,50%)1 | 3 239 (70,15%)1 | ||
| Hrvati | 1 682 (20,37%) | 1 404 (14,96%) | 950 (12,44%) | 751 (12,38%) | 467 (10,11%) | ||
| Bosanci | 93 (1,126%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 81 (0,981%) | 599 (6,382%) | 470 (6,157%) | 372 (6,135%) | 469 (10,16%) | ||
| Nisu se izjasnili | 76 (0,920%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 48 (0,581%) | – | 14 (0,183%) | 27 (0,445%) | 5 (0,108%) | ||
| Nepoznato | 31 (0,375%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 26 (0,315%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 18 (0,218%) | 359 (3,825%) | 85 (1,113%) | 48 (0,792%) | 11 (0,238%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 9 (0,109%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 8 (0,097%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 1 (0,012%) | – | 15 (0,196%) | 11 (0,181%) | 11 (0,238%) | ||
| Slovenci | 1 (0,012%) | – | 5 (0,065%) | 2 (0,033%) | 5 (0,108%) | ||
| Jugoslaveni | – | 819 (8,726%) | 740 (9,693%) | 81 (1,336%) | 407 (8,815%) | ||
| Mađari | – | – | 5 (0,065%) | 10 (0,165%) | 3 (0,065%) | ||
| Makedonci | – | – | 3 (0,039%) | 2 (0,033%) | – | ||
Kultura
U gradu Odžaku trenutno djeluju dva kulturna udruženja, "Kulturno-umjetničko društvo Preporod" i "Kulturno-umjetničko društvo Napredak". Ova dva kulturna društva svake godine organizuju mnogobrojne kulturne manifestacije u gradu Odžaku.
Kulturna manifestacija "Musini Dani" se održava u čast rođenja istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnika Muse Ćazima Ćatića. Kulturno-umjetničko društvo Preporod i odžačka radio stanica svake godine organizuju ovu manifestaciju koja traje od 12. marta do 6. aprila, od datuma rođenja i smrti Muse Ćazima Ćatića. U sklopu ove manifestacije održava se literarni konkurs za učenike srednje i osnovnih škola iz Odžaka, dramska izvedba života i djela Muse Ćazima Ćatića, uz mnogobrojne sportske i muzičke događaje.
Pored Musinih Dana u Odžaku se svake godine održava i kulturna manifestacija pod nazivom Posavsko Kolo. Ovo je jedna od najvećih manifestacija na području Posavskog Kantona koja se uz blagdan Velike Gospe i u kojoj učešće uzima veliki broj kulturno-umjetničkih društava iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Među brojnim sadržajima mogu se izdvojiti folklorna smotra, mnogobrojni muzički sadržaji, sportska natjecanja, sajam stoke, izložbe slika, kulenijada, motorijada, itd.
U okviru manifestacije Posavsko Kolo tradicionalno se održava i susret odžačana i bosanskohercegovačke dijaspore pod nazivom "Na Kapiji Bosne". Ova manifestacija se održava početkom mjeseca augusta na glavnom trgu u Odžaku, ispred zgrade stare Općine, a specifična je po tome što se za vrijeme njenog održavanja u Odžaku borave mnogobrojni Odžačani koji žive i rade u inostranstvu.
Značajan društveni događaj u Odžaku su i obilježavanja hidžretske godine, jer se svake godine u Odžaku organizuje centralna manifestacija obilježavanja Nove muslimanske godine na području Tuzlanskog muftiluka a i Bosne i Hercegovine.
Pored narodnog veselja na čaršiji i vjerskog obreda u džamiji, proslava nove godine bude ispunjena i kazališnim predstavama kulturnih centara iz Tuzle, Zenice, Tešnja, i drugih bosanskohercegovačkih gradova.
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Odžak se nalazi sljedeći spomenik:
- Zgrada općine (Beledija ili Mala Vijećnica) u Odžaku (historijska građevina).[9]
Sport
Pored odbojkaškog kluba, u Odžaku izvanredne rezultate pokazuje i Košarkaški klub Odžak koji je osnovan 1980. godine. Kao i u ostatku Bosne i Hercegovine, i u Odžaku je popularan fudbal, a Fudbalski klub "Odžak 102" se takmiči u Drugoj Fudbalskoj Ligi FBiH, grupi Sjever.
U Odžaku djeluje više sportskih klubova od kojih se najviše ističe Odbojkaški klub Napredak, koji je u relativno kratkom vremenu postigao zavidne rezultate u svim kategorijama i uzrastima.
Nekoliko memorijalnih turnira se održava svake godine, a to su: Memorijalni turnir Mehmed Ribić – Meho, Memorijalni turnir Bahrija Šogorović – Šiš, te Memorijalni turnir Amir Jupić – Pidžama. FK Jedinstvo Odžak je osnovan 1945. godine.
Turističke atrakcije
U centru Odžaka se nalazi jedan od zaštićenih kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine, a to je tzv. Beledija, ili mala gradska vijećnica (općinska zgrada) izgrađena 1903. godine od strane Austro-Ugarske monarhije.
Poznate ličnosti
- Musa Ćazim Ćatić, bošnjački pjesnik
- Meho Puzić, poznati interpretator sevdalinki
Reference
- ^ "Odžak". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 80)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "KNJIGA 2 – ETNIČKANACIONALNA PRIPADNOST,VJEROISPOVJEST, MATERNJI JEZIK". Pristupljeno 21. 12. 2017.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Odžak)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 1. 2016.[mrtav link]
