[go: up one dir, main page]
Idi na sadržaj

Boginje

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Variola vera, Kosovo, 1972
Boginje

Boginje (latinski: variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije vrste virusa variole zvane variola major i variola minor koji pripada rodu Orthopoxvirusa.[1][2]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Vjeruje se da je u 20. vijeku od posljedica variole umrlo između 300 i 500 miliona ljudi.[3] U ranijim historijskim razdobljima, prije nego što je razvijena vakcinacija i moderni lijekovi, variola je bila daleko ubojitija i imala je bitan uticaj na historiju. Mnoge poznate historijske osobe bile su njene žrtve.

Ipak, najznačajniju ulogu su imale nakon otkrića Amerike, kada su domoroci Sjeverne i Južne Amerike došli u dodir s Evropljanima koji su bili inficirani virusom variole. Za razliku od kolonizatora, domoroci nisu imali razvijen imunitet, što je dovelo do naglog širenja bolesti i dramatičnog pada domorodačke populacije, pa je evropskim kolonizatorima omogućen lak i nesmetan prodor u nova područja.

Domaćin virusa variole je jedino čovjek tako da je naporima Svjetske zdravstvene organizacije 1977 godine virus iskorijenjen u ljudskoj populaciji i danas se nalazi samo u laboratorijima. Posljednji prirodni slučaj dijagnosticiran je u oktobru 1977. godine, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1980. godine certificirala globalno iskorjenjivanje bolesti[4], što je čini jedinom ljudskom bolešću koja je iskorijenjena.[5] Vakcinacija protiv virusa više se ne provodi tako da se smatra da bi se mogao koristiti kao terorističko oružje.[6]

Velike boginje

[uredi | uredi izvor]
Vakcina protiv boginja

Variola major, uzrokuju velike ili crne boginje. Velike boginje izazivaju smrt kod 20-40 % zaraženih,[7][8] a kod preživjelih često ostavlja trajnu unakaženost ili sljepoću.[7] Bolest je teška i teško se liječi. Počinje drhtavicom, visokom temperaturom i jakim bolovima u glavi, kičmi i trbuhu, povraćanjem i zatvorom.[9] Poslije 2 do 4 dana po tijelu izbije velik, krupan osip, koji se brzo pretvara u plikove.[9] Plikovi se zagnoje i na njihovom mjestu se otvore ranice, od kojih ostaju primjetni ožiljci na licu osoba koje su preživjele velike boginje.[9][10]

Bolest se širila između ljudi ili preko kontaminiranih predmeta.[7][11] Prevencija je postignuta uglavnom vakcinom protiv velikih boginja.[12] Kada se bolest razvila, neki antivirusni lijekovi su možda pomogli.[12] Rizik od smrti bio je oko 30%, sa višim stopama među bebama.[7][13] Često su oni koji su preživjeli imali velike ožiljke na koži, a neki su ostali slijepi.[7]

Male boginje

[uredi | uredi izvor]

Variola minor, uzrokuju male boginje, blaži oblik koji izaziva smrt samo kod 1 % zaraženih. Bolest počinje jednim kataralnim stanjem u nosu, plućima i na očnoj sluzokoži. Poslije inkubacije od 8 do 16 dana oči zakrvare, suze, i ne može se gledati u svjetlost, nos je pun kao kod prehlade, prisutan je suh kašalj i povećana temperatura. Ovakvo stanje traje 3 do 5 dana, pa se pojavi karakterističan osip. Osip je krupan i javlja se najprije na licu, potom po cijelom tijelu, za razliku od šarlahnog osipa, koji je sitan i tek naposljetku izbija na licu. Prije nego na licu, osip se javlja u ustima, na unutrašnjoj strani obraza. Pojavom osipa kašalj se pojača i dijete za sve vrijeme bolesti ima jak bronhitis, koji se često komplikuje zapaljenjem pluća.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Dalje čitanje

[uredi | uredi izvor]
  • Bhattacharya, Sanjoy (2006). Expunging variola: the control and eradication of smallpox in India, 1947–1977. Hyderabad: Orient Longman. ISBN 978-81-250-3018-8.
  • Fenner, Frank (1988). Smallpox and Its Eradication (History of International Public Health, No. 6) (PDF). Geneva: World Health Organization. ISBN 978-92-4-156110-5. Arhivirano s originala (PDF), 19. 2. 2015. Pristupljeno 14. 3. 2020.
  • Hopkins, Donald R. (2002). The Greatest Killer. Smallpox in History. (U of Chicago Press, 2002). ISBN 978-0-226-35168-1
  • Kelton, Paul. Cherokee Medicine, Colonial Germs: An Indigenous Nation's Fight Against Smallpox. Norman, OK: University of Oklahoma Press, 2015. ISBN 0-8061-4688-5
  • Koplow, David A. (2003). Smallpox: the fight to eradicate a global scourge. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-24220-3.
  • Mack T (2003). "A different view of smallpox and vaccination". N. Engl. J. Med. 348 (5): 460–63. doi:10.1056/NEJMsb022994. PMID 12496354.
  • McNeill, William Hardy (1977). Plagues and peoples. Oxford: Basil Blackwell. ISBN 978-0-385-12122-4.
  • Naono, Atsuko (2009). State of Vaccination: The Fight Against Smallpox in Colonial Burma. Hyderabad: Orient Blackswan. str. 238. ISBN 978-81-250-3546-6. Arhivirano s originala, 30. 7. 2020. Pristupljeno 14. 3. 2020.
  • Pallen, Mark (2018). The Last Days of Smallpox: Tragedy in Birmingham. UK: Amazon KDP. ISBN 978-1-9804-5522-6.
  • Preston, Richard (2002). The Demon in the Freezer: A True Story. New York: Random House. ISBN 978-0-375-50856-1. (Excerpt available at The New Yorker)
  • Reinhardt, Bob H. (2015) The End of a Global Pox: America and the Eradication of Smallpox in the Cold War Era (U of North Carolina Press, 2015). xviii, 268 pp.
  • Tucker, Jonathan B. (2001). Scourge: The Once and Future Threat of Smallpox. New York: Grove Press. ISBN 978-0-8021-3939-9.
  • Lord Wharncliffe; W. Moy Thomas, ured. (1861). The Letters and Works of Lady Mary Wortley Montagu, vol. 1. London: Henry G. Bohn.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Ryan KJ, Ray CG, ured. (2004). Sherris Medical Microbiology (4th izd.). McGraw Hill. str. 525–28. ISBN 978-0-8385-8529-0.
  2. ^ Babkin, I, Babkina, I (Mart 2015). "The Origin of the variola Virus". Viruses. 7 (3): 1100–1112. doi:10.3390/v7031100. PMC 4379562. PMID 25763864. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  3. ^ Henderson, D (2009). Smallpox : the death of a disease. Prometheus Books. str. 12. ISBN 978-1-61592-230-7.
  4. ^ "Smallpox". WHO Factsheet. Arhivirano s originala, 21. 9. 2007.
  5. ^ "Smallpox - Symptoms and causes". Mayo Clinic (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 4. 2022.
  6. ^ "Smallpox". WHO Factsheet. Arhivirano s originala, 21. 9. 2007.
  7. ^ a b c d e "What is Smallpox?". CDC (jezik: engleski). 7. 6. 2016. Pristupljeno 14. 12. 2017.
  8. ^ Riedel, S (januar 2005). "Edward Jenner and the history of smallpox and vaccination". Proceedings (Baylor University. Medical Center). 18 (1): 21–25. doi:10.1080/08998280.2005.11928028. PMC 1200696. PMID 16200144.
  9. ^ a b c "Signs and Symptoms". CDC (jezik: engleski). 7. 6. 2016. Pristupljeno 14. 12. 2017.
  10. ^ http://www.svetzdravlja.com/show_text.php?id=237&catid=18[mrtav link]
  11. ^ Lebwohl MG, Heymann WR, Berth-Jones J, Coulson I (2013). Treatment of Skin Disease E-Book: Comprehensive Therapeutic Strategies (jezik: engleski). Elsevier Health Sciences. str. 89. ISBN 978-0-7020-5236-1.
  12. ^ a b "Prevention and Treatment". CDC (jezik: engleski). 13. 12. 2017. Pristupljeno 14. 12. 2017.
  13. ^ Riedel S (januar 2005). "Edward Jenner and the history of smallpox and vaccination". Proceedings. 18 (1): 21–25. doi:10.1080/08998280.2005.11928028. PMC 1200696. PMID 16200144.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Logo Commonsa
Logo Commonsa
Category:Smallpox na Wikimedia Commonsu.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Boginje&oldid=3661058"