[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Petlovac

Coordinates: 45°45′31″N 18°31′41″E / 45.758611°N 18.528056°E / 45.758611; 18.528056
Izvor: Wikipedija

45°45′31″N 18°31′41″E / 45.758611°N 18.528056°E / 45.758611; 18.528056

Karta Hrvatske > Petlovac (plan s ulicama)
Google maps > Petlovac (područje naselja)
Petlovac
Petlovac na mapi Hrvatske
Petlovac
Petlovac
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Općina Petlovac
Mikroregija Baranjska nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 18,96 km²
Nadmorska visina 94 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.758611 N
 - z. d. 18.528056 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 801 / 714 / 532
 - Gustoća 42 / 38 / 28 st./km²
 - Broj domaćinstava 267 / 260 (2011) [1]
Pošta 31321 Petlovac
Pozivni broj 031
Autooznaka BM
Dom kulture u Petlovcu, Ulica Rade Končara 31

Petlovac (narodski Sentivanj, mađarski Baranyaszentistván [ˈbɒrɒɲɒsɛntiʃtvaːn]), naselje (selo) u Baranji, najveće u Općini Petlovac i ujedno sjedište te općine u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj.

Tabla s imenom naselja na državnoj cesti D517 iz smjera Bolmana
Ulica Rade Končara od crkve prema centru
Ulica Zvonka Brkića, nastavak Ulice Rade Končara prema Belom Manastiru

Geografski položaj

[uredi | uredi kod]

Petlovac je smješten u sjeverozapadnom dijelu Baranje, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljen je 7,7 km zapadno od Belog Manastira, 39,7 km od Osijeka (preko Bilja i Belog Manastira), 37,3 od Osijeka (preko Bilja i Bolmana), 17,3 km od Belišća, 21,1 km od Valpova i 10,9 km od Beremenda u Mađarskoj.

Ceste

[uredi | uredi kod]

Nalazi se na križištu državne ceste D517 (D7 /Beli Manastir/ - Širine - Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo - Belišće - D34 /Valpovo/) i županijske ceste Ž4034 (Luč - Petlovac /D517/). Kroz naselje državna cesta prolazi Ulicom Zvonka Brkića, Ulicom Rade Končara i Ulicom Josipa Kraša.

Susjedna naselja

[uredi | uredi kod]

Područje naselja Petlovac ograničeno je sa zapada mađarskom granicom, s jugozapada područjem naselja Baranjsko Petrovo Selo, s juga područjem naselja Bolman, s istoka područjem naselja Sudaraž i Beli Manastir, sa sjeveroistoka područjem naselja Širine i sa sjevera područjem naselja Luč.

Područje naselja Zeleno Polje potpuno je okruženo područjem naselja Petlovac i nalazi se kao enklava u zapadnom dijelu područja naselja Petlovac.

Prometne veze

[uredi | uredi kod]

Autobusnim vezama Petlovac je povezan je s Belim Manastirom i Osijekom. Nekada je bio stanica na željezničkoj pruzi Beli Manastir - Baranjsko Petrovo Selo, na kojoj je promet ukinut 31. VII. 1966. godine, a pruga je u potpunosti demontirana.

Ime naselja

[uredi | uredi kod]

Mađarsko ime Baranyaszentistván je patrocinij, dok se ime Petlovac povezuje s apelativom "pijetao" (odn. "petao").[2] Mađarsko ime može se prevesti kao "Baranjski Sveti Ištvan" (odn. "Baranjski Sveti Stjepan" ili "Baranjski Sveti Stevan"). Od mađarskog imena nastalo je narodsko ime Sentivanj, koje se npr. upotrebljavalo u susjednom Bolmanu.

Ekavsko ime Petlovac naselje je dobilo poslije Prvog svjetskog rata. Stariji stanovnici Bolmana, koji su ijekavci, to su ime izgovarali Pijetlovac, sve dok se nisu naviknuli na službeno ime.[3]

Etnik i ktetik

[uredi | uredi kod]

Stanovnici Petlovca su Petlovčani (jednina: Petlovčanin, Petlovčanka), a ktetik, odnosno pridjev glasi: petlovački.[4]

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Tabela (2021)

[uredi | uredi kod]
Pregled broja stanovnika po godinama[5][6][7]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011 2021
820 864 846 882 927 962 1.196 1.244 869 906 1.167 1.000 940 1.012 801 714 532

Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u istoimeno samostalno naselje Zeleno Polje.

Grafikon (2021)

[uredi | uredi kod]

Grafikon kretanje broja stanovnika Petlovca od 1857. do 2021.

Nacionalni sastav (1991)

[uredi | uredi kod]
Infopano uz zgradu Općine Petlovac s reljefnom kartom Baranje
Popis 1991.
Hrvati
  
843 83.30%
Srbi
  
51 5.03%
Jugoslaveni
  
37 3.65%
Mađari
  
25 2.47%
Slovenci
  
11 1.08%
Crnogorci
  
7 0.69%
Nijemci
  
5 0.49%
Muslimani
  
1 0.09%
neopredijeljeni
  
15 1.48%
nepoznato
  
17 1.67%
Ukupno: 1.012

Nacionalni sastav (2011)

[uredi | uredi kod]

Prema popisu iz 2011. godine u Petlovcu je živjelo 714 stanovnika. Stanovništvo je uglavnom hrvatsko (90%) te srpsko (4%) i mađarsko (3%).[8]

Prezimena stanovnika

[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Petlovcu su:

  • Novak, Grgan, Pavlic, Kuček, Bašnec, Horvat, Sklepić, Kolarić, Mavrin, Baranašić, Dodlek, Mesar, Canjko, Dominić, Jalšovec, Markan, Mustač, Gregorić, Kos, Kraljić,

a nekad su najčešća prezimena bila:

  • Horvat, Kovač, Novak, Bašnec, Mesar, Mikec, Barić, Canjko, Dodlek, Grgan, Hegeduš, Kolarić, Labazan, Tota, Turk, Bergovec, Kos, Kožić, Kuček, Lovrenčić.[8]

Historija

[uredi | uredi kod]

Petlovac se nalazi nedaleko od nekadašnjeg rimskog limesa. Prema "Proleksis enciklopediji", podaci iz kanonskih vizitacija pokazuju da se u srednjem vijeku na tom području nalazilo naselje Szent István (na mađarskom: Sveti Stjepan). Za osmanske vladavine to mjesto je opustošeno. Današnji Petlovac osnovalo je Beljsko vlastelinstvo 1752. Krajem i nakon Drugog svjetskog rata iseljeno je većinsko njemačko, a potom 1946. i 1947. organizovano doseljeno hrvatsko stanovništvo iz Međimurja.[9]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Društvo i kultura

[uredi | uredi kod]
Područna škola Petlovac Osnovne škole Šećerana
Crkva Našašća sv. Križa i Župni dvor
Sastav NK "Petlovac" u sezoni 2008/2009

Škola

[uredi | uredi kod]

U Petlovcu postoji Područna škola Petlovac (Ulica Rade Končara 29) Osnovne škole Šećerana, u kojoj nastavu pohađaju učenici I., II., III. i IV. razreda u kombinaciji.

Crkva

[uredi | uredi kod]

Petlovac je sjedište katoličke Župe Našašća Svetoga Križa [10], osnovane 1772. godine, dok pravoslavni vjernici pripadaju Srpskoj pravoslavnoj parohiji bolmanskoj. U selu se nalazi župna crkva Našašća Svetoga Križa, izgrađena 1856. godine. Župa pripada Baranjskom dekanatu Đakovačko-osječke nadbiskupije.[11]

Pošta

[uredi | uredi kod]

U Petlovcu postoji redoviti poštanski ured Hrvatske pošte s poštanskim brojem 31321 na adresi Rade Končara 40. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 8:00 do 11:00 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-799).

Udruge

[uredi | uredi kod]

U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je šest udruga (+ dvije brisane) sa sjedištem u Petlovcu (stanje: XII/2020):

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Petlovac, osnovano 8. II. 1969. (Rade Končara 48)
  • Nogometni klub (NK) "Petlovac" Petlovac, osnovan 29. XI. 1998. (Rade Končara 29)
  • Športsko ribolovno društvo (ŠRD) "Som" Petlovac, osnovano 8. XII. 1999. (Rade Končara 4)
  • Udruga "Tradicijom za budućnost" (UTZB), osnovana 15. I. 2012. (Rade Končara 68)
  • Udruga umirovljenika Općine Petlovac, osnovana 14. IV. 2003. (Rade Končara 48)
  • Udruga žena "Fijolice" Petlovac, osnovana 3. III. 2003. (Rade Končara 48)

  • Udruga djece i mladih "Dom veselja", osnovana 11. X. 2012, brisana 24. VII. 2015.
  • Udruga mladeži (UM) "Petlovac", osnovana 5. I. 2000, brisana 18. II. 2016.

Manifestacije

[uredi | uredi kod]

"Lipanj u Petlovcu"

[uredi | uredi kod]

"Lipanj u Petlovcu" višegodišnja je kulturno-zabavna manifestacija koja se održavala u Petlovcu počevši od 2017. godine.

2018. godina


Druga po redu manifestacija "Lipanj u Petlovcu" održana je u subotu, 16. lipnja 2018. godine, a sastojala se od izložbe ručnih radova i kolača u organizaciji Udruge žena "Fijolice", smotre folklora "Lipanjske note" u organizaciji Udruge "Tradicijom za budućnost" te predstavljanja domaćih proizvoda. Za dobru zabavu bio je zadužen Tamburaški sastav (TS) Veritas iz Osijeka.[12][13]

U Smotri folklora sudjelovali su:

2019. godina


Treća po redu manifestacija "Lipanj u Petlovcu" održana je u subotu, 8. lipnja 2019. godine, s istim programom kao i druga manifestacija. Na izložbi je sudjelovalo više ženskih udruga, a na smotri folklora više KUD-ova, koji su u svojim nošnjama prodefilirali Petlovcem te igrom i pjesmom pokazali bogatstvo svoga kraja. Mirovna grupa Oaza je, na primjer, na svome štandu izložila radove s likovno-kreativnih radionica za žene i tako pokazala umijeće svojih korisnica.[14][15][16]

U Smotri folklora sudjelovali su:

"Petlovačka fišijada"

[uredi | uredi kod]
Plakat "Petlovačke fišijade" iz 2011. godine

"Petlovačka fišijada" je svakogodišnja manifestacija koju, uz podršku Općine Petlovac, od 2009. godine organizira lokalni Nogometni klub "Petlovac" u Sportskom parku Petlovac sa sličnim programom: uz određenu kotizaciju, učesnici obično dobivaju tri (3) kilograma ribe, kruh, drva, pribor za jelo i stol za osam osoba. Kuhanje fiša (tj. fiš-paprikaša) obično počinje u 17 sati, u 20 sati proglašava se pobjednik i dijele nagrade, a potom slijedi večera i zabava uz živu glazbu.

Plakati i pozivnice za neke od održanih fišijada mogu se vidjeti ovdje:

"Dani kajkavštine u Petlovcu"

[uredi | uredi kod]

Od 3. do 5. svibnja 2024. održani su "Dani kajkavštine u Petlovcu", jedna od priredbi koje bi trebale doprinijeti očuvanju tog govora, koji su sa sobom, nakon Drugog svjetskog rata, u Baranju donijeli doseljenici iz Međimurja. Organizatori manifestacije bili su Udruga "Tradicijom za budućnost" i DVD Petlovac.

Petlovac broji nešto preko sedamsto stanovnika, od kojih se 70% izjašnjava kao kajkavci, iako većina njih kajkavski govori isključivo u vlastitom domu, s najbližom rodbinom (također kajkavcima) ili s najbližim prijateljima. Kako se kajkavski ne bi govorio samo unutar svoja četiri zida i svog dvorišta, organizirana je ova priredba.

Prvi dan manifestacije (petak) bio je posvećen okusima i riječima, drugi dan (subota) kulturno-umjetničkim društvima, a posljednji dan (nedjelja) vatrogascima.[17][18]

Istaknute ličnosti

[uredi | uredi kod]
  • Zvonko Brkić (po njemu imenovana ulica)
  • Drago Dominić (27. II. 1951. – Petlovac, 2. V. 2015) – načelnik Općine Petlovac u dva mandata (2009-2013, 2013-2015)[19][20], drugi mandat završio prijevremenim izborima[21].

Znamenitosti i zanimljivosti

[uredi | uredi kod]

Ulice

[uredi | uredi kod]
Karta Hrvatske > Petlovac (ulice)

Petlovac ima sedam ulica:

  • Beljska ulica (groblje)
  • Kolodvorska ulica (crkva)
  • Nova ulica (nastavak Ulice Zvonka Brkića prema jugu)
  • Ulica hrvatskih branitelja (produžetak Ulice Josipa Kraša prema sjeveru)
  • Ulica Josipa Kraša (državna cesta D517 prema Bolmanu)
  • Ulica Rade Končara (glavna; državna cesta D517)
  • Ulica Zvonka Brkića (državna cesta D517 prema Belom Manastiru)

  • Na zapadnoj strani Ulice Zvonka Brkića u Petlovcu, uz samu državnu cestu D517 koja prolazi tom ulicom, nalazi se umjetno jezero površine od 0,8 hektara. Uređeno je 2009. godine. Mještani ga zovu samo Jezero, a kad se spominje u širem kontekstu, onda se govori o petlovačkom jezeru ili o jezeru u Petlovcu. Samo na online-karti Google maps to jezero naziva se "Rekreacijsko jezero Petlovac" (vidjeti ovdje: Google maps > jezero u Petlovcu).

Fotogalerija petlovačkih ulica

[uredi | uredi kod]

Izvori i vanjske veze

[uredi | uredi kod]
  1. DZS: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Prvi rezultati po naseljima, Zagreb, 2011.
  2. Krešimir Međeral-Sučević: "Usporedni pregled hrvatskih (zapravo: srpskohrvatskih, op. ur.) i mađarskih baranjskih ojkonima", Folia onomastica croatica 15 (2006)
  3. Jovan M. Nedić: "Bolman je bio Bolman", Bolman, 2012, str. 646
  4. Hrvatski enciklopedijski rječnik : Pes-Pro, Zagreb, 2004. (str. 11) navodi samo pridjev petlovački, ali ne i etnike.
  5. DZS: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  6. DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. - Općina Petlovac
  7. DZS: Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx
    DZS: Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx
  8. 8,0 8,1 Acta Croatica: Toponim: Petlovac, pristupljeno: 13. XI. 2018. U ovom izvoru, za razliku od službenog DZS-a, kao broj stanovnika navodi se 712.
  9. U "Proleksis enciklopediji" (s. v. Petlovac) piše: "Nakon Drugoga svjetskog rata iseljeno je većinsko njemačko, a doseljeno mađarsko stanovništvo". Drugi dio te tvrdnje nije tačan. Poslje Drugog svjetskog rata nije bilo organizovanog doseljavanja mađarskog stanovništva u Baranju.
  10. Đakovačko-osječka nadbiskupija: "Popis župa". Đakovo, posjet: 13. XI. 2023.
  11. Baranjska građa#Feldbauer: Petlovac - U Hrvatskoj enciklopediji, mrežno izdanje (s.v. Petlovac) tvrdi se da je crkva izgrađena 1772. godine.
  12. osijek031.com: "Baranja: Lipanj u Petlovcu (2018.)". Osijek, 5. VI. 2018. (objava i plakat)
  13. BaranjaMedija: "Manifestacija 'Lipanj u Petlovcu'". Beli Manastir, 5. VI. 2018. (objava i plakat)
  14. Mirovna grupa Oaza: "Najava manifestacije 'Lipanj u Petlovcu'". Beli Manastir, 4. VI. 2019. (objava i plakat)
  15. Mirovna grupa Oaza: "Manifestacija 'Lipanj u Petlovcu'". Beli Manastir, 8. VI. 2019. (članak i fotoalbum)
  16. Baranja info: "Lipanj u Petlovcu". Beli Manastir, 8. VI. 2019. (video)
  17. Osijek031.com: "Petlovac: Dani kajkavštine (2024.)". Osijek, 23. IV. 2024. (objava i plakat)
  18. medjimurski.hr: "Kotoripčani na Danima kajkavštine u baranjskom Petlovcu". Čakovec, 6. V. 2024. (+ foto)
  19. Savjest.com: Drago Dominić (posjet: 2. XI. 2019)
  20. I(vica) G(etto): "Preminuo bivši načelnik Drago Dominić", "Glas Slavonije", Osijek, 4. V. 2015.
  21. Dalibor Dobrić: "Prijevremeni lokalni izbori (>) Vlahušić HDZ-u 'ukrao' Dubrovnik", net.hr, 22. III. 2015.

Šabloni

[uredi | uredi kod]