45°47′10″N 18°32′00″E / 45.786197°N 18.533383°E / 45.786197; 18.533383

Karta Hrvatske > Luč

Google maps > Luč (područje naselja)

Luč
Luč class=notpageimage| Luč na karti Hrvatske
Regija	Baranja
Županija	Osječko-baranjska
Općina/Grad	Općina Petlovac
Mikroregija	Karašička aluvijalna nizina
Najbliži (veći) grad	Beli Manastir
Površina	7,76 km²
Nadmorska visina	93 m
Geografske koordinate
- z. š.	45.786 N
- z. d.	18.533383 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
- Ukupno	487 / 435 / 322
- Gustoća	63 / 56 / 41 st./km²
- Broj domaćinstava	172
Pošta	31300 Beli Manastir
Pozivni broj	+385(0)31
Autooznaka	BM
Ulaz u Luč iz smjera Belog Manastira lokalnom cestom L44006

Luč (mađarski Lőcs [ˈløːt͡ʃ]), naselje u Općini Općini Petlovac Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).

Luč je smješten u sjeverozapadnom dijelu Baranje uz mađarsku granicu, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljen je 3,8 km sjeverno od sjedišta općine Petlovca, 7,7 km od Belog Manastira, 39,1 km od Osijeka (preko Bilja i Belog Manastira), 21,3 km od Belišća, 25,0 km od Valpova i 14,9 km od Beremenda u Mađarskoj.

S druge strane granice, u smjeru sjeverozapada, nalazi se mađarsko naselje Iločac (mađ. Illocska), od Luča udaljeno zračnom linijom oko dva kilometra. Između ta dva naselja nema direktne cestovne veze, nego se mora ići zaobilazno preko Baranjskog Petrovog Sela, Beremenda i Mađarboje, što ukupno iznosi 27,8 km.

Sjeverno od Luča, smjerom zapad-istok, većim dijelom kao pogranična rijeka, protječe Karašica, koja u neposrednoj blizini između Iločca i Luča i prelazi mađarsko-hrvatsku granicu. Južno od Luča, krivudajući u istom smjeru, protječe i kanal Mala Karašica. U sjeveroistočnom dijelu Luča, uz Ulicu Marka Oreškovića, nalazi se Rekreacijsko jezero Balažica.

U Luču se spajaju županijska cesta Ž4034 i lokalna cesta L44006. Cesta Ž4034 povezuje Petlovac s Lučem i ulazi u Luč Ulicom Matije Gupca. U obrnutom smjeru ta cesta povezuje Luč sa Zelenim Poljem, a od Petlovca dalje desno od Bolmanskog spomenika s Baranjskim Petrovim Selom te Beremendom u Mađarskoj i Belišćem ili pravo na jug od Bolmanskog spomenika s Bolmanom, Jagodnjakom, Dardom i Osijekom.

Na spoju Ulice Matije Gupca s glavnom lučkom Ulicom Vladimira Nazova cesta Ž4034 spaja se s lokalnom cestom L44006 koja tom ulicom u smjeru istoka Luč povezuje sa Šumarinom i dalje Šećeranom i Belim Manastirom.

Poljskim putevima iz Luča se pješke ili biciklom može doći do Iločca u Mađarskoj, s tim da se granica slobodno može prijeći samo na mjestu gdje Karašica iz Mađarske ulazi u Hrvatsku. Ostali dijelovi granice zatvoreni su visokom žičanom ogradom.

Područje naselja Luč ograničeno je s jugozapada i juga područjem naselja Petlovac, s istoka područjem naselja Šumarina, Šećerana i Branjin Vrh, a sa sjevera mađarskom granicom, odn. područjem mađarskog naselja Iločac.

Luč je povezan autobusnim vezama s Belim Manastirom, a preko njega s Osijekom i drugim baranjskim naseljima. Jedno autobusno stajalište nalazi se na početku Ulice Vladimira Nazora kod skretanja u Ulicu Marka Oreškovića, a drugo kod Crkve svete Marije Magdalene, gdje je i okretište autobusa.

Krešimir Međeral-Sučević navodi da je ime sela Luč (mađarski Lőcs) nastalo od osobnog imena Leus koje je zabilježeno u 13. i 14. stoljeću. Hrvatsko (zapravo hrvatsko-srpsko) ime nastalo je od mađarskog imena pa iako se piše i izgovara isto kao srpskohrvatska riječ luč (pored ostaloga: svjetiljka od borovine, svjetiljka uopšte), nema veze s tom riječju.

Stanovnici Luča su Lučani (jednina: Lučanin; ženska osoba: Lučanka), a ktetik glasi: lučki.

Lučani su i stanovnici naselja Lučane (kod Sinja) i naselja Lučko (kod Zagreba), ali i ime gradskog naselja u Srbiji u opštini Lučani, u Moravičkom okrugu, kao i istoimenog sela u istoj opštini.

Na Popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine naselje Luč imalo je 322 stanovnika.

Broj stanovnika po popisima[1][2][3]
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011	2021
1226	1172	1119	1133	1111	1138	1050	1076	1014	947	987	896	726	735	487	435	322

Grafikon kretanje broja stanovnika Luča od 1857. do 2021.

Popis 1991.
Hrvati			615	83.67%
Jugoslaveni			54	7.34%
Srbi			31	4.21%
Mađari			9	1.22%
Slovenci			8	1.08%
Albanci			4	0.54%
Rusini			3	0.40%
Crnogorci			2	0.27%
Nijemci			2	0.27%
Bošnjaci			1	0.13%
neopredijeljeni			4	0.54%
nepoznato			2	0.27%
ukupno: 735

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Luču su živjela 442 stanovnika. Stanovništvo je bilo uglavnom hrvatsko (93%) te srpsko (4%).^[4]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Luču bila su:

• Mikac, Kalčić, Lauš, Mikec, Hegeduš, Matanov, Petrović, Bartolić, Krčmar, Blažek, Dragomirović, Jelić, Muselin, Pavković, Perin, Preksavec, Salonja, Veselko, Vidaković, Bartolov,

a nekad su najčešća prezimena bila:

• Blažek, Gotal, Matanov, Bermanec, Grozdek, Hering, Kalčić, Plavšin, Vrhar, Abrišin, Bartolić, Horvat, Lauš, Marković, Perin, Petrović, Salonja, Tomšić, Balažev, Bartolov.^[4]

Privrednu osnovu Luča čine ratarstvo i stočarstvo. Feldbauer spominje i vinogradarstvo, iako u Luču nema vinograda.

U Luču postoji četverogodišnja Područna škola (PŠ) Luč Osnovne škole "Šećerana", na adresi Ulica Vladimira Nazora 97. PŠ Luč službeno se naziva i Područni razredni odjel Luč ^[5]. Na samoj zgradi piše: Osnovna škola Šećerana Područna škola Luč. Više razrede (5-8) učenici iz Luča pohađaju u matičnoj školi u Šećerani.

O aktivnostima učenika PŠ Luč postoje brojni članci na web-stranici OŠ "Šećerana" (ovdje).

Luč je sjedište katoličke Župe Svete Marije Magdalene^[6], osnovane 1772. godine, dok pravoslavni vjernici pripadaju Srpskoj pravoslavnoj parohiji belomanastirskoj. U selu se nalazi župna crkva Svete Marije Magdalene, izgrađena 1721. godine. Župa pripada Baranjskom dekanatu Đakovačko-osječke nadbiskupije.^[7] Za lučku crkvu tvrdi se da je najstarija na području Baranje.

Crkveni god (kirbaj) obilježava se na blagdan Sv. Marije Magdalene (22. VII.).

Župa ima i jednu filijalu: Širine, a njome "upravlja župnik iz Belog Manastira". Feldbauer (s.v. Šumarina) tvrdi da je i Šumarina filijala župe iz Luča. Prema podacima Đakovačko-osječke nadbiskupije, Šumarina i obližnja Šećerana filijale su župe iz Belog Manastira.

U Luču nema poštanskog ureda, a nije ga bilo ni u posljednjoj trećini 20. stoljeća. U "Imeniku mesta u Jugoslaviji" iz 1973. godine piše da Luč pripada opštini Beli Manastir s poštom 54300 Beli Manastir. Tako je i danas, samo je promijenjen poštanski broj Belog Manastira: 31300.

• Nogometni klub "Luč" (3. ŽNL Osječko-baranjska, Baranjska liga, 2008./09.)

U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je devet udruga (+ jedna brisana) sa sjedištem u Luču (stanje: VIII/2024):

• Dobrovoljno vatrogasno društvo Luč, osnovano 11.04.1999. (Vladimira Nazora 95, Luč)
• Kinološko društvo (KD) "Baranja" Beli Manastir, osnovano 31.08.1997. (Vladimira Nazora 7, Luč)
• Kulturno-umjetničko društvo (KUD) "Luč" Luč, osnovano 09.05.2000. (Vladimira Nazora 71, Luč)
• Lovačko društvo (LD) "Vidra" Luč, osnovano 25.11.1982. (Vladimira Nazora 71, Luč)
• Lovačko društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači "Vidra" Luč, osnovano 25.11.1982. (Vladimira Nazora 71, Luč)
• Nogometni klub "Luč" (NK) Luč, osnovan 07.07.1976. (Matije Gupca 20a, Luč)
• Udruga mladeži (UM) "Luč" Luč, osnovana 26.01.2007. (Matije Gupca 20a, Luč)
• Udruga proizvođača mlijeka Baranje (UPBM), osnovana 08.04.1999. (Vladimira Nazora 85, Luč)
• Udruga za terapijsko, rekreacijsko, sportsko i otvoreno jahanje "Čarolija Baranje", osnovana 02.01.2018. (Školska 5a, Luč)

---

* Udruga žena (UŽ) "Lučanke", osnovana 13.02.2007. (Matije Gupca 20a, Luč), brisana 09.08.2016.

Kobasijada u Luču ili Lučka kobasijada naziv je manifestacije koja se od 2007. svake godine održava u Luču u Baranji u organizaciji Nogometnog kluba "Luč". Na njoj se ocjenjuje kvalitet domaćih dimljenih kobasica (izgled, boja, presjek, kompaktnost i okus).

Treća kobasijada održana je 10. I. 2009. godine. Kobasice je ocjenjivala tročlana komisija iz Slavonije: Josip Delač, Željko Juračić i Zoran Školar. Najkvalitetnije domaće dimljene kobasice nagrađene su novčanim nagradama od 150, 100 i 50 kuna.

Četvrta kobasijada održana je 12. II. 2010, prvi put pod pokroviteljstvom Općine Petlovac. Od 18 sudionika iz Šećerane, Petlovca i Luča komisija na čelu s Josipom Delačem najboljom kobasicom ocijenjena je ona Željka Tomšića, drugo mjesto pripalo je kobasici Stjepana Kalčića, treće mjesto Mariju Biliću, a četvrto Vladi Abrišinu.

• Radio Baranja (13. II. 2010): Kobasijada u Luču^{[mrtav link]} (posjet: 14. II. 2010)
• Radio Baranja (8. I. 2009): Kobasijada u Luču^{[mrtav link]} (posjet: 14. II. 2010)

Karta Hrvatske > Luč (ulice)

Luč je staro naselje pa ulice nisu pravocrtne i ne ukrštaju se pod pravim kutom. Ulice Vladimira Nazora i Marka Oreškovića prostiru se približno u smjeru istok-zapad, a ostale približno u smjeru jug-sjever. Sve ulice su asfaltirane, a imena su dobile poslije Drugog svjetskog rata.

Luč ima pet (5) ulica:

• Ulica Borisa Kidriča
• Ulica Marka Oreškovića
• Ulica Matije Gupca
• Ulica Vladimira Nazora (glavna)
• Školska ulica

Ulicom Matije Gupca prolazi županijska cesta Ž4034 iz smjera Petlovca, do spoja s Ulicom Vladimira Nazora i lokalnom cestom L44006 koja dalje ide u smjeru Šumarine. Glavna Ulica Vladimira Nazora proteže se od ulaza u Luč iz smjera Šumarine do groblja Luč, koje se nalazi na samoj granici prema Mađarskoj.

• Mirovna grupa Oaza: Svi članci vezani za Luč