Jagodnjak

Ovo je glavno značenje pojma Jagodnjak. Za druga značenja, v. Jagodnjak (razvrstavanje).

45°42′05″N 18°35′24″E / 45.7013°N 18.590°E / 45.7013; 18.590

Karta Hrvatske > Jagodnjak (ulice i ceste)

Google maps > Jagodnjak (područje naselja)

Jagodnjak / Јагодњак
Jagodnjak / Јагодњак class=notpageimage| Jagodnjak / Јагодњак na karti Hrvatske
Regija	Baranja
Županija	Osječko-baranjska
Općina/Grad	Jagodnjak
Mikroregija	Baranjska nizina
Najbliži (veći) grad	Beli Manastir
Površina	59,16 km²
Nadmorska visina	90 m
Geografske koordinate
- z. š.	45.7013 N
- z. d.	18.590 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
- Ukupno	1.469 / 1.299 / 990
- Gustoća	25 / 22 / 17 st./km²
- Broj domaćinstava	557 (2001)
Pošta	31324
Pozivni broj	+385(0)31
Autooznaka	BM
Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100

Jagodnjak (mađ. Kácsfalu [ˈkaːt͡ʃfɒlu]; njem. Katschfeld, čitaj Kačfeld; narodski Kačvala ili Kačvola; ćir. Јагодњак), naselje (selo) u Baranji, najveće u Općini Jagodnjak i ujedno sjedište te općine u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj. Na popisu stanovništva 2021. godine Jagodnjak je imao samo - 990 stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 1469 odn. 1299 stanovnika.

Za vrijeme SFRJ Jagodnjak je administrativno činio Mjesnu zajednicu Jagodnjak, koja je bila u sastavu tadašnje Općine Beli Manastir, a koja je obuhvaćala cijelu Baranju.

Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po Korenčiću: 86 m). Površina naselja je 59,16 km².

Jagodnjak je udaljen u smjeru jugoistoka 26,4 km (preko Bilja) odn. 29,3 km (obilaznicom) od grada Osijeka te u smjeru sjevera 18,6 km (preko Bolmana) odn. 20 km (preko Čeminca) od grada Belog Manastira. Od grada Belišća mostom preko rijeke Drave udaljen je 23,2 km.

Od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo selo - Beremend prema Mađarskoj Jagodnjak je udaljen 13,9 km, od graničnog prijalaza Duboševica - Udvar također prema Mađarskoj 33,2 km, a od graničnog prijelaza Batina prema Srbiji 34 km.

Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod Feldbauera Šakarin), Trbićeva Ada i Zornice (kod Korenčića i Feldbauera Zornica).

Brod-Pustara

Brod-Pustara je zaselak južno od Jagodnjaka uz kanal Barbara, udaljen oko 2,5 km od Jagodnjaka nerazvrstanom asfaltnom cestom, koja se od županijske ceste Ž4041 odvaja prema jugu kod upravne zgrade nekadašnje Poljoprivredne zadruga "Naše selo", nasuprot Doma kulture, odn. Općine Jagodnjak.

U Brod-Pustari se nalaze dvije farme firme Belje d.d.: "Farma Brod Pustara 1" (uz sjevernu obalu kanala Barbara i zapadno od ceste) i "Farma Brod Pustara 2" uz južnu obalu kanala Barbara i istočno od ceste).

Zornice

Zornice su zaselak jugozapadno od Jagodnjaka, između kanala Barbara i pridravskog nasipa u smjeru sjever-jug i Duboke bare i bare Darovac u smjeru zapad-istok.

Prema tvrdnji Pčelarstva Kovačić (video) ^[1], danas (VII / 2024) prazno selo imalo je 150-ero djece u svom vrhuncu sedamdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je ubilježeno u Prvi katastar Baranje iz 1865. godine, a nalazi se na kraju 2,5 km duge asfaltne ceste južno od zapadnog kraja sela Jagodnjak i isto je toliko udaljeno od dravskog nasipa i bivše lugarnice Babin grob. U Zornice su se 1950-ih godina 20. stoljeća naseljavali doseljenici iz Bosne (npr. porodica Višekrunić).

U jesen 2014. godine, za vrijeme načelnika Anđelka Balabana, izgrađena je i asfaltirana nerazvrstana cesta od državne ceste Ž4041 na ulazu u Jagodnjak do Zornica. Cesta je dugačka 3.210 metara i široka 3 i pol metra. Izgrađena je također i odvodnja s obje strane ceste, kao i četiri mosta te pedesetak mostića ("ćuprija") preko odvodnih kanala kao prilazi njivama.

Nova cesta zamijenila je dotadašnji prašnjavi ili blatnjavi put pa je otad Jagodnjak bolje povezan sa Zornicama. Time je olakšan pristup plodnim njivama u važnom dijelu jagodnjačkog atara, farmi pčela u Zornicama ("Pčelarstvo Kovačić"), voćnjacima uz ceste te šumi uz sjevernu obalu rijeke Drave. Ukupna vrijednost ceste bila je blizu 3 miliona kuna.^[2]

Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s Petlovcem, na sjeveru i sjeveroistoku s Belim Manastirom, na istoku s područjima naselja Čeminac i Novi Čeminac, na jugoistoku s Dardom, a na jugu uglavnom s rijekom Dravom. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave.

Naselje Jagodnjak nalazi se na županijskoj cesti Ž4041 (D517 - Bolman - Novi Bolman - Jagodnjak - Novi Čeminac - Uglješ - Švajcarnica /D7/), koja povezuje državne ceste D517 i D7, odnosno Beli Manastir i Osijek preko Bolmana i Jagodnjaka. Ta cesta prolazi kroz Jagodnjak cijelom dužinom Ulice Borisa Kidriča, koja je glavna jagodnjačka ulica.

Autocesta A5 (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, prolazi između naselja Jagodnjaka s desne strane i šume Haljevo te naselja Čeminca odn. Novi Čeminac s lijeve strane. Pritom djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem naselja Jagodnjak vrlo blizu kanala Gmajna i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše. U nastavku te ulice nalazi se nadvožnjak preko autoceste za poljoprivredna vozila i ljude. Između Jagodnjaka i Novog Čeminca izgrađen je nadvožnjak na županijskoj cesti Ž4041 ispod koga prolazi autocesta A5.

Na području naselja Jagodnjak nalaze se i dvije nerazvrstane asfaltirane ceste: do Zornica i do Brod-pustare. Cesta za Zornice odvaja se od županijske ceste Ž4041 nadesno neposredno prije ulaska u Jagodnjak iz smjera Bolmana, a cesta za Brod-pustaru odvaja se od ceste Ž4041 također nadesno kod zgrade Poljoprivredne zadruge "Naše selo", a preko puta Doma kulture i sjedišta Općine Jagodnjak.

Jagodnjak je smjerom sjeverozapad - sjever povezan autobusnim linijama s Novim Bolmanom, Bolmanom, Petlovcem, Širinama i Belim Manastirom, a smjerom jugoistok - jug s Novim Čemincem, Uglješom, Švajcarnicom, Dardom, Mecama, Biljem i Osijekom.

Drava

Rijeka Drava, koja između Baranje i Slavonije vijuga smjerom sjeverozapad - jugoistok, prirodna je južna granica područja naselja Jagodnjak. Katastarski gledano, jedan mali dio tog područja nalazi se s druge, južne odnosno slavonske strane Drave, što je posljedica nekadašnjeg pomjeranja riječnog korita.

Kanal Barbara

Približno paralelno rijeci Dravi i istim smjerom kao i Drava, od Bolmana prema Dardi, a na sredokraći između Jagodnjaka i sjevernog pridravskog "benta", protječe Kanal Barbara, koji prolazi ispod nerazvrstanih cesta Jagodnjak-Zornice i Jagodnjak-Brod-Pustara. U Brod-Pustari obje beljske farme nalaze se uz Barbaru, prva sa sjeverne, a druga s južne strane.

Ostale vode

Ostale vodene površine na području naselja Jagodnjak ili su kanali ili bare ili "šančevi" uz ceste. Najpoznatiji kanal je Gmajna koju su članovi SRD-a "Dravica" pretvorili u izletište i pesaroški raj. Zapadno od Jagodnjaka nalazi se kanal Krivaja, sjeverno Sedmitarska bara, istočno Selska bara, a južno kod Zornica bara Darovac i Halasica.

Današnje službeno ime naselje je dobilo 1922. godine po jednoj rudini koja i danas postoji u seoskom ataru, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime Kačvola. To ime nastao je od mađarskog službenog imena Kácsfalu, a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo ime. Prema knjizi Nade Miletić Stanić prvi put se spominje 1323. godine pod imenom Terra Kaach. Kasnije mijenja ime u Kachfalua, potom u Kachfalwa i Kacsfala. Nakon dolaska Srba u to naselje 1690. godine mjesto dobiva nezvanično ime Kačvala. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji Srpske mitropolije u Sremskim Karlovcima i u administraciji Budimske eparhije. Kao srpsko ime Jagodnjaka ponekad se navodi i oblik Kačfala, npr. u "Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske" (str. 94, prvi stupac, 4. odlomak).

Krešimir Međeral-Sučević tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena Kács i imenice falu (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: Kácsfalva. Njemački oblik glasi Katschfeld. Prota Stevan Mihaldžić tvrdi da je mađarsko ime složenica: Kács (tur. Gač - bježi, spašava se) + mađ. falu (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. kacsa (patka) te da ime Kácsfalu znači Pačje selo.

Stanovnik Jagodnjaka je Jagodnjačanin, a stanovnica je Jagodnjačanka. Jagodnjačani se često nazivaju i Kačvolcima, a Jagodnjačanke Kačvolkušama prema starom (danas narodskom) imenu Kačvola. Od tog starog imena izveden je i pridjev (ktetik) kačvolski.

Pregled broja stanovnika po godinama [3][4][5]
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011	2021
2167	2212	2064	2282	2280	2462	2381	2624	2706	2678	2967	2348	2259	1951	1469	1299	990

Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.

Napomene o popisima stanovništva

---

Naselje Jagodnjak imalo je 2001. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine 2011. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici Geografski položaj, u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz Korenčićeve knjige, za 1981. godinu iz knjige Ćurčić-Kićoševljeve, a za 1991. iz Hrvatskog enciklopedijskog rječnika. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

Popis 1991.
Srbi			1.439	73.75%
Hrvati			296	15.17%
Jugosloveni			103	5.27%
Mađari			67	3.43%
Albanci			6	0.30%
Nijemci			5	0.25%
Rumuni			5	0.25%
Muslimani			3	0.15%
Makedonci			1	0.05%
Rusi			1	0.05%
Slovenci			1	0.05%
Crnogorci			1	0.05%
neopredijeljeni			19	0.97%
nepoznato			4	0.20%
Ukupno: 1.951

Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).^[6]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Jagodnjaku su:

• Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović,

a nekad su najčešća prezimena bila:

• Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.^[6]

Od 1323. godine, kad je naselje prvi put spomenuto, pa do 1687. godine, kad je Baranja konačno oslobođena od Turaka, promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije Haršanjske bitke to imanje u okviru Darđanskog vlastelinstva bilo predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla Esterhazija (Eszterházy).^[7]

Godine 1591. na području Jagodnjaka žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom Čarnojevićevih Srba. Nakon Rakocijevog ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz 1711. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz Slavonije, a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se njemačke porodice katoličke i luteranske vjere. Po popisu iz 1751. godine u naselju ima 80 pravoslavnih domova, 1787. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere (hrvatske i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (nesjedinjene grčke vjere te iliričke i grčke narodnosti), 1846. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, 1900. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. naselje ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.^[8]

Privrednu osnovu Jagodnjaka čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, pčelarstvo (npr. u Zornicama - video), građevinarstvo i trgovina. Feldbauer spominje i vinogradarstvo, iako u Jagodnjaku nema vinograda.

Prema Sudskom registru, u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti:

• Ornatus-Zuber d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju
• Poljoprivredna zadruga Naše selo u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane)
• Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe
• Komunalno trgovačko društvo (KTD) Gmajna d.o.o. Jagodnjak
• Projekti Jagodnjak d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge

Jagodnjak je bio ili je još uvijek sjedište i više drugih obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)^[9], kao i više OPG-ova.

U Jagodnjaku još postoje:

• ambulanta opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
• Veterinarska ambulanta - Jagodnjak

U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do tzv. mirne reintegracije zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"), koja ima područne škole u Bolmanu i Uglješu.

• Pravoslavna crkva Svetog Nikole sagrađena je 1725. godine. Pripada Srpskoj pravoslavnoj parohiji jagodnjačkoj (Arhijerejsko namjesništvo baranjsko, Osječkopoljska i baranjska eparhija).
  Crkvena slava, odnosno seoski kermenc je Sveti Nikola (19. XII.).^[10]
• Crkva (hram) Svetog Nektarija Eginskog Čudotvorca, nalazi se u dvorištu Crkve Svetog Nikole, osvećena je 22. IV. 2023. godine.^[11][12]
• Katolička crkva Svetog Vendelina izgrađena je 1902. godine. Jagodnjak je filijala Župe Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u Čemincu (Baranjski dekanat, Đakovačko-osječka nadbiskupija).^[13]

U Jagodnjaku postoji redoviti poštanski ured Hrvatske pošte s poštanskim brojem 31324 na adresi Borisa Kidriča 93. Od 15. VI. 2020. godine ured radi od ponedjeljka do petka od 12:30 do 15:30 sati (telefon: 072-303-304; faks: 031-253-8003).

To je jedini poštanski ured na području Općine Jagodnjak. Naselja Majške Međe i Novi Bolman nikad i nisu imala poštanski ured, a ured u Bolmanu je zatvoren zbog neisplativosti.

U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je 13 aktivnih udruga sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: XII/2019):

• Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982.
• Informatička udruga Modul, osnovana 27. VI. 2011.
• Klaster Baranjski kulin, osnovan 27. II. 2013.
• Konjogojska udruga (KU) "Baranjac", osnovana 9. VI. 2013.
• Lovačko društvo (LD) "Jelen" Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997.
• Nogometni klub (NK) "Bratstvo Jagodnjak, osnovan 27. III. 1964.
• Sportsko ribolovno društvo (SRD) "Dravica" Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002.
• Udruga mladih (UM) Jagodnjak, osnovana 27. IV. 2006.
• Udruga "Terapija", osnovana 16. VII. 2018.
• Udruga umirovljenika Jagodnjak, osnovana 4. IX. 2004.
• Udruga žena Romkinja "Romsko srce", osnovana 15. I. 2001.
• Udruga žena "Sretne i spretne", osnovana 3. IV. 2017.
• Udruga Život Jagodnjak, osnovana 14. III. 2014.

Ostala značenja imena Dravica vidjeti na Dravica (razvrstavanje).

Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD "Dravica" Jagodnjak) ribolovno je društvo (hrvatski: udruga) iz Jagodnjaka, upisano u službeni Registar udruga Republike Hrvatske 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici Borisa Kidriča 100. Društvo je član Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje.

Osnivanje

SRD "Dravica" formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-seniora bilo je oko 75, a članova juniora - kadeta oko 50. Članovi su iz Općine Jagodnjak (Jagodnjak, Bolman), susjednih općina i Belog Manastira.

Aktivnosti

Aktivnosti SRD "Dravica" su:

• unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma;
• organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima;
• poribljavanje;
• očuvanje okoliša.

SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim ribom, kao i drugom vodenom faunom i florom. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal Gmajna u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak.

Uspjesi

SRD "Dravica" ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi.

O radu i uspjesima SRD-a "Dravica" članci su objavljivani na web-stranici Općine Jagodnjak te na portalu i u štampnaom izdanju zagrebačkih "Novosti". O svim važnijim zbivanjima objavljuju se vijesti i na Fejsbuk-profilu SRD-a "Dravica". ^{[14] [15] [16] [17] [18] [19]}

Napomena

Uz Sportsko ribolovno društvo "Štuka" Baranjsko Petrovo Selo, SRD "Dravica" jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev "sportsko". Sva druga društva u imenu imaju pridjev "športsko".

• Pododbor SKD-a "Prosvjeta" Jagodnjak (2019; stara uprava) Arhivirano 2019-08-08 na Wayback Machine-u
  - SKD "Prosvjeta", popis pododbora (2024; nova uprava)
• Vijeće mađarske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak (od V/2023)
• Vijeće romske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak (od V/2023)
• Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Jagodnjak (od V/2023)

• Baranjska už'na

---

• Dan Općine Jagodnjak

---

• Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.

Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji).

---

• Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).

---

• Kulinijada u Jagodnjaku

Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga "Naše selo", a sada Općina Jagodnjak.

Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe.

• Angster, József (Joseph) (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /Pečuj/, 9. VI. 1918), čuveni graditelj orgulja)
• Balaban, Ljubomir (Ljubiša) (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - Vinkovci, 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik)
• Beuk, Boško (Gornji Klakar, 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji)
• Bobera, Dušan (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici)
• Damjanović, Ljubomir (Jagodnjak, 27. XII. 1954, magistar tehnologije u penziji, autor knjiga "Jagodnjak na Marsu" i "O čemu razmišljaš, Ljubomire?")
• Ribić, Obrad (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku)

Nazivi ulica ispisani su latinicom i ćirilicom.

• Kruševac
• Partizanska ulica
• Ulica Borisa Kidriča (glavna)
• Ulica Branka Radičevića
• Ulica Dositeja Obradovića
• Ulica Ive Lole Ribara
• Ulica Jovana Jovanovića Zmaja
• Ulica Obrada Ribića
• Ulica Vasilja Gaćeše
• Ulica Vladimira Nazora
• Ulica Vuka Karadžića
• Vijenac Nikole Tesle

Bilten MZ Jagodnjak bio je "list Mjesne konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Jagodnjak". Izdano je šest (6) brojeva, prva tri (formata A4) šapirografiranjem, 4, 5. i 6. broj (formata 35 x 25 cm) štampani su dvobojno u belomanastirskom "Slovu".

Prvi broj izašao 4. VI. 1975. (7 stranica),
drugi 5. IV. 1977. (12 str.),
treći 23. IV. 1977. (3 str.),
četvrti u XII. 1977. (8 str.),
peti u VI. 1978. (8 str.) i
šesti u IV. 1987. (6. str.).

Štampane brojeve pripremali su: Čedo Arbutina, Ljubiša Balaban, Simo Bodlović, Zoran Đurđić, Dragutin Horvat, Mirko Mrđenović i Miloš Šikanja.

Pored priloga o radu Mjesne zajednice Jagodnjak, Nogometnog kluba ""Bratstvo" i svih ostalih organizacija iz Jagodnjaka, objavljivani su i literarni radovi jagodnjačkih osnovaca, a u šestom broju i križaljka.

• Miletić Stanić, Nada : "Pravoslavne crkve u Baranji" > "Jagodnjak" (+foto: str. 28-30). Novi Sad : Muzej Vojvodine, 1999, str. 61-66
• Feldbauer, Božidar : "Leksikon naselja Hrvatske : Prvi svezak" > "Jagodnjak" (+ foto). Zagreb, 2004, str. 302
• Kolundžić, Dušan : "Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske" > "Srpska prvoslavna crkvena opština i parohija Jagodnjak". Dalj ; Beograd, 2009, str. 93-95
• Proleksis enciklopedija online : > "Jagodnjak". Zagreb, 2013.
• Damjanović, Ljubomir, 1954- : "Jagodnjak na Marsu". Vukovar ; Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2020. // 110 str. : ilustr. ; 21 cm ; tiraž 100 //
• Damjanović, Ljubomir, 1954- : "O čemu razmišljaš, Ljubomire? : knjiga eseja i pripovijetki". Jagodnjak : Lj. Damjanović (vlastita naklada), 2023. // 145 str. ; 21 cm ; tiraž 100 //

• Baranjska građa
• flajer "Općina Jagodnjak"
• Službene stranice Općine Jagodnjak
• Osječko-baranjska županija: Jagodnjak Arhivirano 2021-11-30 na Wayback Machine-u
• Turistička zajednica Baranje: O Baranji
• Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: Jagodnjak^{[mrtav link]}
• Mirovna grupa Oaza: Svi članci vezani za Jagodnjak
• LAG Baranja: Svi članci vezani za Jagodnjak