Pamukkale

Hierapolis-Pamukkale
Svjetska baština – UNESCO
Država	Turska
Godina uvrštenja	1988. (12. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo	iii, iv, vii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:485
Koordinate	37°55′23″N 29°07′26″E / 37.92306°N 29.12389°E / 37.92306; 29.12389
Pamukkale class=notpageimage| Lokacija Pamukkalea u Turskoj

Pamukkale (turski za "Pamučna palača") je kompleks jedinstvenih mineralnih izvora u jugozapadnoj Turskoj, u blizini grada Denizlija. Lokalitet se sastoji od toplih izvora i vapnenca travertina koji ima neobičan oblik plitkih terasastih bazena, nastalih prelijevanjem mineralne vode i taloženjem minerala.

Na njegovim toplicama izgrađen je antički grad Hierapolis u 2. stojeću pr. Kr. kao liječilište. U Hierapolisu se nalaze ostaci kupatila, hramova i drugih starogrčkih i starorimskih spomenika, te originalne ranokršćanske građevine, zbog čega je 1988. godine, zajedno s toplicama Pamukkale, upisan kao UNESCO-ova svjetska baština. Ovo područje se nalazi u dolini rijeke Menderes koje ima umjerenu klimu skoro cijele godine. Dugo je oko 2,000, a široko 600 i visoko oko 160 metara. Pamukkale ima 17 izvora u kojima voda ima temperaturu od 35°C do 100°C. Od njih se voda prolijeva nekih 320 metara do padine gdje se u terasama prelijeva preko padine duge 60-70 metara. Kalcij-karbona u vodi se taloži i naposljetku postaje vapnencom, a ugljen-dioksid se otpušta. Oko 499.9 mg CaCO3 se taloži svaki dan iz svake litre vode u savršenim klimatskim uvjetima.

• 
  Toplinski izvori Pamukkale
• 
  Zid vapnenca
• 
  Bazeni Pamukkalea
• Kratki video zaštićenog lokaliteta
• 
  Padina Pamukkale

Vodič: Pamukkale na Wikivoyageu

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pamukkale

• Službena stranica Pamukkale  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. lipnja 2013. (Wayback Machine) (engl.)

v • u Svjetska baština u Turskoj Europa Kulturna baština (2) Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.) Azija Kulturna baština (17) Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.) Mješovita baština (2) Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.) Nematerijalna svjetska baština (20) Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.) 1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti