Sohbet

Tradicijski sohbet skupovi
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Turska
Regija:	Europa i Sjeverna Amerika, Azija i Pacifik
Godina upisa:	2010.
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO:00385

Sohbet (turski iz arapskog, što znaći „razgovor”) je naziv za tradicionalne skupove koji su presudni u prijenosu turske narodne kulture, seoskih predstava, književnosti, plesova i glazbe, ali i društvenih vrijednosti poput pravde, tolerancije i poštovanja. Zbog toega je upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2010. godine.^[1]

Turski muškarci se redovito sastaju u zatvorenim prostorima, osobito u zimskim mjesecima, kako bi razgovarali o lokalnim društvenim i kulturnim pitanjima, očuvanju tradicije, te kako bi poticali solidarnost, uzajamno poštovanje i osjećaj zajedništva. Sastanci mogu uključivati glazbu, plesove i predstave, dok se uživaju i konzumiraju domaća jela. Tradicionalni sohbet susret može trajati do ranih jutarnjih sati. Sastanci su otvoreni za muškarce starije od 15 ili 16 godina, bez obzira na nacionalnost, vjeru ili status, uz osnovni uvjet da članovi potječu od poštene obitelji, da su pouzdani i poštuju svoje starije, te da se ne kockaju ili prikazuju javno pijanstvo. Članovi mogu biti kažnjeni novčanom kaznom za propuštanje sastanka, osim pod olakotnim okolnostima. Majke i žene potiču muške članove da prisustvuju sohbetima zbog povezanih društvenih i kulturnih prednosti. Zajednice obično čini pet do trideset osoba, a vode ih vođe koje imenuje zbor ili ih predlože starješine. Članovi zajednice imaju jednaka prava i obveze.^[1]

• Traditional Sohbet meetings, video na youtube, 9:26 min (engl.)

v • u Svjetska baština u Turskoj Europa Kulturna baština (2) Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.) Azija Kulturna baština (17) Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.) Mješovita baština (2) Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.) Nematerijalna svjetska baština (20) Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.) 1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti