Nemrut

Planina Nemrut
Svjetska baština – UNESCO
Država	Turska
Godina uvrštenja	1987. (11. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:448
Koordinate	38°02′11″N 38°45′49″E / 38.03639°N 38.76361°E / 38.03639; 38.76361
Nemrut class=notpageimage| Lokacija Nemruta u Turskoj

Nemrut ili Nemrud (turski: Nemrut Dağı, armenski: Նեմռութ սար) je 2.134 metra visoka planina u jugoistočnoj Turskoj, 40 km sjeverno od grada Kahta, blizu Adıyamana. Nemrut je najpoznatiji po arheološkim ostacima velikog broja skulptura u blizini njezina vrha za koje se vjeruje kako su ostaci kraljevske grobnice Antioha I. Komagenskog iz 1. stoljeća pr. Kr. Zbog toga je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1987. godine.

Nakon propasti Seleukidskog Carstva, koje su uništili Rimljani 189. pr. Kr. u Bitci kod Magnezije, jedna od njegovih nasljednica bilo je kraljevstvo Komagena koje se prostiralo od planine Taurus do Eufrata. Kako je u ovom kraljevstvu stanovalo iznimno različito stanovništvo, od 62. do 38. pr. Kr., kralj Antioh I. je proveo ambiciozan vjerski program koji je uključivao kult grčkih i perzijskih bogova, ali i Antiohove obitelji. To je vjerojatno bio pokušaj ujedinjenja multietničkog kraljevstva kako bi osigurao dinastiju svoje obitelji.^[1]

Antioh je propagirao ovaj kult sreće i spasa, a njegovo središnje mjesto je bilo svetište na vrhu Nemruta sa svojim kolosalnim skulpturama. Iako kult bio kratkoga vijeka, mnogi su Antiohovi nasljednici podigli svoje grobnice u njegovoj blizini.

Danas je svetište turistička atrakcija koja privlači posjetitelje isključivo u ljetnim mjesecima. Obližnji grad Adıyaman je njegovo prometno središte od kojega postoje čak i turističke ture helikopterom na lokalitet svetišta.

God. 62. pr. Kr., kralj Antioh I. Komagenski je na vrhu planine Nemrut podigao grobno svetište uokvireno s kolosalnim skulpturama visine oko 8-9 metara koje su predstavljale njega, dva lava, dva orla i razne grčke, armenske i perzijske bogove, poput Herkula-Vahagna, Zeusa-Aramazda (perzijski Ahura Mazda), Tihe i Apolona-Mitre. Skulpture su bile u sjedećem položaju, a njihova imena su bila uklesana u njihova postolja. Glave su im naposljetku odvojene od tijela, najvjerojatnije tijekom kršćanskog ikonoklazma, i danas leže razbacane po cijelom lokalitetu. Još jedan čimbenik koji ubrzava uništenje skulptura je činjenica da skulpture svake godine provedu pola godine zatrpane snijegom.

Tu se nalazio i friz, od kojeg su ostale samo poneke table, a koji je prikazivao Antiohove pretke koji su ga povezivali i s Grcima i Perzijancima. Slični prikazi predaka se mogu vidjeti i na kružnom tumulu u Nemrutu koji je visok 49 i promjera 152 metra. Skulpture imaju helenizirana lica, ali perzijske odore i frizure.

Na zapadnoj terasi nalazi se velika ploča s lavom i rasporedom planeta Jupitera, Merkura i Marsa kakav je bio 7. rujna 62. pr. Kr. Vjerojatno pokazatalj datuma početka izgradnje hrama.

Istočni dio je dobro sačuvan, a sastoji se od nekoliko slojeva kamenja i ostatka zidom ograđenog puta koji je vodio od podnožja planine, a povezivao je istočne i šapadne terase.

Njegova funkcija nije potpuno poznata, ali se prema astronomskim i vjerskim odlikama može pretpostaviti kako je imao vjersku i ceromonijalnu svrhu. Ovakav razmještaj skulptura je poznata kao hijerotezija, a sličan raspored se može pronaći u Nimfejonu u Arsameiji Antiohovog oca, Mitridata I.

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nemrut

• Nacionalni park planine Nemrut (engl.)
• Martha Goell Lubell, "Kraljica planine"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. siječnja 2016. (Wayback Machine) - Službena stranica dokumentarca o planini Nemrut iz 2005. god.
• Nemrut (šp.)

v • u Svjetska baština u Turskoj Europa Kulturna baština (2) Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.) Azija Kulturna baština (17) Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.) Mješovita baština (2) Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.) Nematerijalna svjetska baština (20) Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.) 1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti