Gradska vijećnica u Bremenu

Gradska vijećnica i Bremenski Roland na Marketplazu u Bremenu
Svjetska baština – UNESCO
Država	Njemačka
Godina uvrštenja	2005. (29. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1087
Koordinate	53°04′33″N 08°48′27″E / 53.07583°N 8.80750°E / 53.07583; 8.80750
Bremen class=notpageimage| Lokacija Bremena u Njemačkoj

Gradska vijećnica u Bremenu je sjedište predsjednika Senata i gradonačelnika Slobodnog hanzeatskog grada Bremena. To je jedan od najznačajnijih primjera gotičke arhitekture od opeke u Europi. U srpnju 2004. god., uz Bremenskog Rolanda, zgrada je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. U zgradi, i ispred nje, održava se anualni gradski banket - Bremer Schaffermahl.

Stara gradska vijećnica izgrađena je između 1405. i 1409. god. Od 1595. do 1612. god., arhitekt Luder von Bentheim je obnovio njenu strukturu i stvorio novu fasadu koja gleda na trg. Izgrađena u stilu Weserske renesanse (lokalna varijacija), fasada ima značajke arhitekture nizozemske renesanse, kao u djelima Hansa Vredemana de Vriesa, Hendrika Goltziusa i Jacoba Florisa. Između 1909. i 1913. god., Münchenski arhitekt Gabriel von Seidla izgradio je produžetak na stražnjem dijelu zgrade u stilu neo-renesanse. Prekrivajući daskama vanjske zidine, građani Bremena su uglavnom uspjeli zaštiti zgradu od bombardiranja u Drugom svjetskom ratu koji je uništio više od 60% od grada.

Gradska vijećnica je nekoliko puta obnovljena, a posljednja rekonstrukcija bila je 2003. god.

Gradska vijećnica stoji na tržišnom trgu povijesnog centra grada, aispred nje nalazi se slavna skulptura Rolanda. Nasuprot trga nalazi se Gospodarska komora, a na desno je Bremenska katerdala i moderne zgrade parlamenta, dok se lijevo nalazi Gospina crkva. Na zapadnoj strani trga nalazi se skulptura „Bremenski glazbenici“ Gerharda Marcksa (prema basni braće Grimm).

Bremer Ratskeller je kuća u podrumu zgrade u kojoj se nalazi jedna od najstarijih bačvi vina u Njemačkoj, izrađena 1653. god. U zgradi se također nalaze znamenite prostorije kao što su: Gornja vijećnica, Zlatna komora (ovu malu sobu, ugrađenu u gornju sobu 1595. god., je preuredio 1905. god. Heinrich Vogeler u čistom stilu secesije. Sve pojedinosti i elementi, uključujući i kvaku na vratima, rešetku za žar, pozlaćeni luster i kožna pozadina su odabrane u tom stilu.), Bankena dvorana, Kamin soba, soba goblena, i Senatska dvorana u donjem dijelu vijećnice. Ova soba je zadržala svoj neokićen izvoran oblik za razliku od gornjih soba. Ona ima ravan strop, kameni pod, vidljive drvene grede, i krečasto bijele zidove. U ranijim vremenima, ona je služila kao tržnica za skupu robu poput začina i finih tkanina.

• Službene stranice gradske vijećnice u Bremenu (engl.) (njem.)
• UNESCOve službene stranice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gradska vijećnica Bremena

v • u Svjetska baština u Njemačkoj Kulturna baština (48) Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) Prirodna baština (3) Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj 5) (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more 6) (2009.) Nematerijalna svjetska baština (3) Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.) 1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke