Stralsund

Straslund
Koordinate: 54°18′N 13°5′E / 54.300°N 13.083°E / 54.300; 13.083
Država	Njemačka
Savezna država	Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Upravno područje	Straslund
Gradonačelnik	Alexander Badrow (CDU)
Površina	38,97 km2
Nadmorska visina	13 m
Stanovništvo	57.866 (31. prosinca 2008.)
Gustoća stanovništva	1.485 stan./km2
Poštanski broj	18435, 18437, 18439
Pozivni broj	03831
Registarska oznaka	HST
Službena stranica straslund.de
Karta
Straslund
Položaj grada na karti Njemačke

Stralsund je grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, smješten na južnoj obali uvale Strelasund u Baltičkom moru koja odvaja obalu od otoka Rügena.^[1] S dva mosta (Rügendamm i Neuerügendam) i trajektnim vezama povezan je s lukama Rügena. Osnovna industrija u gradu je brodogradnja, a prisutno je i ribarstvo, te rastući turizam.

Grad su osnovali Slaveni Rujani s Rügena 1234. god. koji je tada bio dio Danskog Kraljevstva. Ime mu dolazi od slavenske riječi "Strale" (Strijela), što je sačuvano u gradskom grbu. Sljedećih godina u grad dolaze njemački trgovci i grad počinje rasti, te se sukobljava s moćnim gradom Lübeckom koji ga spaljuje 1249. god. Ponovo je izgrađen i utvrđen velikim gradskim zidinama s 11 gradskih vrata i 30 stražarskih tornjeva. Stralsund je 1293. god. postao članom Hanzeatske lige slobodnih gradova, te je u 14. stoljeću imao više od 300 brodova koji su plovili Baltikom pod njegovom zastavom.

U Tridesetogodišnjem ratu, general Albrecht von Wallenstein je opsedao Stralsund 1628. god., sve dok nije u pomoć došla švedska vojska i prisilila generala na povlačenje. Posle Westfalskog mira 1648. god., Švedska je dobila Zapadnu Pomeraniju, Švedsku Pomeraniju i Stralsund. U Velikom sjevernom ratu Karlo XII. Švedski je godinu dana predvodio obranu Stralsunda protiv ujedinjenih europskih sila. Stralsund je ostao švedskim do 1807. god. kada ga zauzima Napoleonova vojska, da bi nakon Bečkog kongresa (1815.) postao dio Pruskog Carstva. Od 1949. do 1990. god. bio je dio Njemačke Demokratske Republike.

Povijesna središta Stralsunda i Wismara
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	2002. (26. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1067
Koordinate	54°18′33″N 13°04′55″E / 54.3092°N 13.0819°E / 54.3092; 13.0819 (WD)
Stralsund

• Gotički povijesni centar od opeke je UNESCO-ova svjetska baština.
• U srcu starog grada je Stari tržišni trg (Alter Markt), s gotičkim Gradskom vijećnicom iz 13. st. Trg je okružen kućama iz različitih razdoblja, uključujući gotičku Wulflamhaus (patricijska kuća iz 14. stoljeća, danas restoran), te barokni Commandantenhaus, staro sjedište švedske uprave.
• Franjevački samostan sv. Ivana (Johanniskloster) jedan je od najstarijih zgrada u gradu (1254.).
• Iza gradske vijećnice stoji impozantna Crkva sv. Nikole (Nikolaikirche), izgrađena od 1270. – 1360. god.
• Crkva sv. Jakova (Jakobikirche); građena sredinom 14. stoljeća, a više puta uništena (u ratu za Wallenstein i u Drugom svjetskom ratu).
• Gospina crkva (Marienkirche), izgrađena od 1383. – 1473. god. u gotičkom stilu, je najveća crkva u Stralsundu, a od 1625. do 1647. je bila i najvišom građevinom na svijetu. Njezin osmerokutni toranj (104 metara) pruža prekrasan pogled na Stralsund i susjedne otoke Rügen i Hiddensee.
• Samostan sv. Katarine (Katharinenkloster), izgrađen u 15. stoljeću, danas je dom dva muzeja: muzej povijesti i muzej oceanografije. Antička blagovaonica samostana jedan je od najspektakularnijih gotičkih interijera u Njemačkoj.

Stralsund ima nekoliko muzeja posvećenih morskom životu i ljudskoj interakciji s morem. Najveći su Njemački oceanografski muzej, Novi Ozeaneum i Nautineum. Tu je i Pomorski muzej na otoku Dänholm, luci bivše ratne mornarice (Reichsmarine), koji sadrži povijest Njemačke ratne mornarice, a nacistički brod Gorch Fock je sada plutajući pomorski muzej.

• Johannes Aepinus, hamburški teolog i reformator iz 16. st.
• Johannes Bugenhagen, jedan od prvih sljedbenika Martina Luthera
• Albrecht von Wallenstein, vojskovođa katoličke lige u tridesetogodišnjem ratu
• Axel Oxenstierna, švedski kancelar iz 17. st.
• Carl Wilhelm Scheele, slavni apotekar iz 17. st.
• Ernst Moritz Arndt, frankfurtski spisatelj i državnik
• Hermann Burmeister, njemački prirodoslovac i geograf
• Angela Merkel (1954.- ), njen ured se još nalazi na glavnoj trgovačkoj ulici

• Malmö, Švedska^[2]
• Stargard Szczeciński, Poljska
• Ventspils, Latvija

• 
  Pogled na Straslund s mora.
• 
  Gospina crkva u Straslundu
• 
  Franjevački samostan sv. Ivana
• 
  Gradska vijećnica s crkvom sv. Nikole u pozadini
• 
  Pomorski muzej (Ozeaneum) u Straslundu
• 
  Rugenski most (Strelasundquerung)

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Stralsund

• Satelitske fotografije grada na Google Maps
• Stralsund na službenim stranicama UNESCOa

v • u Svjetska baština u Njemačkoj Kulturna baština (48) Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) Prirodna baština (3) Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj 5) (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more 6) (2009.) Nematerijalna svjetska baština (3) Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.) 1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke