Marij El

Republika Marij El Респу́блика Мари́й Эл Марий Эл Республика
Zastava Marij Ela Grb Marij Ela
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad	Joškar-Ola
Službeni jezici	ruski, nizinski marijski
Politički status	republika
Savezni okrug	Privolški
Gospodarska regija	Volga-Vjatka
Predsjednik Президент	Aleksandr Aleksandrovič Jevstifejev Александр Александрович Евстифеев
Predsjednik Vlade Председатель правительства	Dmitrij Jevgenjevič Frolov Дмитрий Евгениевич Фролов
Glava zakonodavne vlasti Глава законодательной власти	Jurij Aleksandrovič Minakov Юрий Александрович Минаков
Površina	73. po veličini
- ukupno	23.200 km²
- % vode	4 %, od čega 1 % močvare %
Stanovništvo	66 po veličini
- ukupno (2010.)	▼ 698.345
- Gustoća	30,1/km²
Himna	Himna Marij El
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC+3)
Automobilska oznaka	12

Marij El ili Mari El, prije Mari^[1] (ruski: Респу́блика Мари́й Эл; marijski: Марий Эл Республика) je federalni subjekt Ruske Federacije, odnosno jedna od njenih republika. Nalazi se u Privolškom saveznom okrugu.

Marij El se nalazi u istočnom dijelu Istočnoeuropske nizine (viditi točniji naziv) Ruske Federacije, duž rijeke Volge. Močvarna Marijska depresija se nalazi u zapadnom dijelu republike. 57 % ozemlja ove republike je pokriveno šumama.

• Površina: 23.200 km².
• Granice:
  • unutarnje: Nižnjenovgorodska oblast (JZ/Z/SZ/S), Kirovska oblast (S/SI/I), Tatarstan (JI/J), Čuvašija (J)
• Najviši vrh: 278 m
• Najveća udaljenost sjever-jug: nema podataka
• Najveća udaljenost istok-zapad: nema podataka
• Prosječno visina: nema podataka

U Marij Elu ima 476 rijeka. Većinu ih se smatra malim rijekama, jer su uglavnom 10-50 m široke i 0,5-1,4 m duboke.

Obično se zamrznu od polovice studenog do polovice travnja. U veće rijeke spadaju:

• Boljšaja Kokšaga
• Buj
• Ilet
• Iravka
• Kundiš
• Laž
• Malaja Kokšaga
• Mali Kundiš
• Nemda
• Rutka
• Uržumka
• Vetluga (plovna)
• Volga (plovna)
• Jušut

Ima preko 200 jezera u Marij Elu, a većina njih su površine manje od 1 km četvornog, a dubine od 1 – 3 m.

Brojna jezera se nalaze među močvarama. Močvare zauzimaju velike površine od onih veličine 10 – 70 km², do onih veličine 100 km², a obično se smrznu u prosincu. Prosječna dubina močvara je od 0,5 – 1,5 m (sve do 3 m), ali nemoguće ih je proći u jesen i u proljeće zbog poplava.

Veća jezera su:

• Karas
• Kičijer
• Jaljčik

• Tair
• Čeboksarsko umjetno jezero
• Umjetno jezero Samara

U republici praktički nema prirodnih resursa od industrijskog značaja. Od sirovina se mogu naci treset, mineralna voda i vapnenac.

Klima je blaga kontinentalna klima. Zime su blago hladne i sniježne. Ljeta su topla, često kišna.

• Prosječna siječanjska temperatura: −13°C
• Prosječna srpanjska temperatura: +19°C
• Prosječna godišnja količina padaline: 450 – 500 mm

Marijci, prije znani i pod imenom Čeremisi, su povolško-finski narod.

Govore dvama srodnim jezicima, nizinski marijski jezik ("Meadow Mari", "марий йылме") i brdski marijski jezik ("мары йӹлмы"). Nizinski marijski je službeni jezik u republici, s ruskim jezikom. Brdski marijski se smatra inačicom.

Marijci nisu imali označeni teritorij prije ruske revolucije 1917. Danas samo 48,3 % Marijaca žive u Marij Elu. 4,1 % Marijaca živi izvan Ruske Federacije.

Struktura po narodnosti:

• Rusi 47,5 %
• Marijci 42,9 %
• Tatari 6,0 %

Ostali narodi i etničke skupine, kojih ima preko 50, čine 3,6 % stanovništva.

• Broj stanovnika: 727.979 (2002.)
  • gradsko: 459.687 (63,1 %)
  • selsko: 268.292 (36,9 %)
  • muško: 338.485 (46,5 %)
  • žensko: 389.494 (53,5 %)
• žena na 1000 muškaraca: 1.151
• Prosječna dob: 36,7 g.
  • gradska: 36,7 g.
  • seoska: 36,7 g.
  • muška: 34,0 g.
  • ženska: 39,0 g.
• Broj domaćinstava: 263.382 (sa 717.938 ljudi)
  • gradskih: 173.246 (s 455.006 ljudi)
  • seoskih: 90.136 (s 262.932 ljudi)
• Prosječni očekivani životni vijek: nema podataka

Za stara marijska plemena se znalo još od 5. stoljeća. Kasnije su njihova područja bila znana kao podložnik Povolškoj Bugarskoj i Zlatnoj Hordi. 1440-ih su pripojena Kazanskom Kanatu, a pripala su Ruskom Carstvu padom Kazanskog Kanata 1552. godine.

Marijska autonomna oblast je uspostavljena 4. studenog 1920.
Reorganizirana je u Marijsku ASSR 5. prosinca 1936. godine.

Autonomna republika Marij El u današnjem obliku je stvorena 22. prosinca 1990. godine.

Na čelu republike je predsjednik. Leonid Igorevič Markelov je izabran u siječnju 2001., te ponovno 2004. godine.
Mandat mu istječe 2008. godine.

Najrazvijenije industrije su strojogradnja, kovinoprerada, drvoprerada, proizvodnja rezane građe, trupaca, prehrambena industrija.

Većina gospodarskih društava se nalazi u glavnom gradu, Joškar-Oli, kao i u gradovima Kozmodemjansku, Volžsku i u Zvenigovu.

U republici je jedna zračna luka, 15 željezničkih postaja, 53 autobusne postaje i riječna luka na rijeci Volgi u Kozmodemjansku (te 4 manje luke).

Ima osam muzeja u Marij Elu. Najveći su Nacionalni muzej, Povijesni muzej i Republički muzej finih umjetnosti u Joškar-Oli te Muzej umjetnosti i povijesti u Kozmodemjansku.

Najvažnije ustanove visokog obrazovanja su Marijsko državno tehničko sveučilište, Marijsko državno sveučilište i Marijski državni pedagoški institut. Svi su smješteni u Joškar-Oli.

Glavne vjeroispovijedi su pravoslavlje, ruski pravoslavni starovjernici i islam.

Tradicionalna marijska religija marla – kršćanstvo s elementima totemizma i šamanizma se dosta ispovijeda.

Marij El je omiljeno odredište turista iz Tatarstana. Ondje se, u dolini Ilet nalazi nacionalni park Marii Čodra, s brojnim atrakcijama, kao što su plovljenje brodom, jahanje, gljivarenje itd. Mariji Hodra je omiljeno mjesto kazanjskih tolkinista, gdje si oni odigravaju bitke.

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Marij El

• Službene stranice  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. listopada 2008. (Wayback Machine)
• Gospodarstvo Marij Ela
• Slike i priče iz Marij Ela  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. srpnja 2019. (Wayback Machine)

v • r • u Administrativne podjele Rusije   Ruski federalni subjekti Ruske republike Adigeja • Altaj • Baškirija • Burjatija • Čečenija • Čuvašija • Dagestan • Hakasija • Ingušetija • Jakutija • Kabardino-Balkarija • Kalmikija • Karačajevo-Čerkezija • Karelija • Komi • Krim1 • Marij El • Mordovija • Sjeverna Osetija-Alanija • Tatarstan • Tuva • Udmurtija Krajevi Altajski • Habarovski • Kamčatski • Krasnodarski • Krasnojarski • Permski • Primorski • Stavropoljski • Zabajkalski Oblasti Amurska • Arhangelska • Astrahanska • Belgorodska • Brjanska • Čeljabinska • Irkutska¹ • Ivanovska • Jaroslavljska • Kalinjingradska • Kaluška • Kemerovska • Kirovska • Kostromska • Kurganska • Kurska • Lenjingradska • Lipecka • Magadanska • Moskovska • Murmanska • Nižnjenovgorodska • Novgorodska • Novosibirska • Omska • Orenburška • Orelska • Penzenska • Pskovska • Rjazanjska • Rostovska • Sahalinska • Samarska • Saratovska • Smolenska • Sverdlovska • Tambovska • Tjumenjska • Tomska • Tulska • Tverska • Uljanovska • Vladimirska • Volgogradska • Vologodska • Voronješka Federalni gradovi Moskva • Sankt-Peterburg • Sevastopolj1 Autonomne oblasti Židovska Autonomni okruzi Čukotski • Hantijsko-mansijski2 • Jamalskonenečki2 • Nenečki3 1de jure dio Ukrajine • 2Administrativno podređen Tjumenjskoj oblasti • 3Administrativno podređen Arhangelskoj oblasti   Ruski savezni okruzi Središnji • Južni • Sjevernokavkaski • Sjeverozapadni • Dalekoistočni • Sibirski • Uralski • Privolški