Sjeverna Osetija-Alanija
Республика Северная Осетия-Алания Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji | |||||
| Glavni grad | Vladikavkaz | ||||
| Službeni jezici | ruski, osetski | ||||
| Politički status | republika | ||||
| Savezni okrug | Južni | ||||
| Gospodarska regija | Sjevernokavkaska | ||||
| predsjednik | Taimuraz Dzambekovič Mamsurov (Таймураз Мамсуров) | ||||
| Premijer-ministar (Премьер-министр) |
Alan Georgijevič Boradzov (Алан Георгиевич Борадзов) | ||||
| Zakonodavno tijelo | (32) | ||||
| Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти) |
Larisa Habicova (Лариса Хабицова) | ||||
| Površina | 85. po veličini | ||||
| - ukupno | 8.000 km² | ||||
| - % vode | zanemarivo % | ||||
| Stanovništvo | 68. po veličini | ||||
| - ukupno (2002.) | 710.275 | ||||
| - Gustoća | 88,8/km² | ||||
| Himna | - | ||||
| Vremenska zona |  Moskovsko vrijeme (UTC+3) | ||||
| Automobilska oznaka | 15 | ||||
Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.
Podrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije
Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.
- Površina: 8000 km²
- Granice:
- unutarnje: Kabardino-Balkarija (Z/SZ/S), Stavropoljski kraj (S), Čečenija (SI/I), Ingušetija (I/SI)
- međunarodne: Gruzija (uključujući Južnu Osetiju) (SE/S/SW)
- Najviši vrh: Džimara, 4780 m
- Najveća udaljenost sjever-jug: 130 km.
- Najveća udaljenost istok-zapad: 120 km.
Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:
Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4780 m) i Ulipata (4638 m).
Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.
Klima je umjereno kontinentalna.
- Prosječna siječanjska temperatura: –5°C
- Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
- Prosječna godišnja količina padalina: 400 – 700 mm u nizinskom dijelu, preko 1000 mm u gorju
Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Sjeverne Osetije-AlanijeOseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.
U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.
Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.
Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:
- Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
- gradsko: 464.875 (65,5%)
- selsko: 245.400 (34,5%)
- muškaraca: 336.035 (47,3%)
- žena: 374.240 (52,7%)
- žena na 1000 muškaraca: 1114
- Prosječna dob: 33,8 g.
- u gradu: 34,2 g.
- na selu: 32,9 g.
- muška: 30,4 g.
- ženska: 36,9 g.
- Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
- gradskih: 143.397 (s 447.884 st.)
- selskih: 56.794 (s 242.922 st.)
- Prosječna očekivana životna dob: nema podataka
Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.
- Vladikavkaz 314.500
- Mozdok 41.800
- Beslan 35.600
- Alagir 20.500
- Ardon 17.000
Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.
Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.
Postoji šest profesionalnih kazališta.
Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:
- Sjevernokavkasko državno tehnološko sveučilište
- Sjevernokavkasko državno sveučilište
- Sjevernokavkaska državna medicinska akademija
- Gorsko državno poljodjelsko sveučilište
Sve se nalaze u Vladikavkazu.
Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na Sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, s brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram itd.), elektrotehnička, kemijska i prehrambena industrija (prerada hrane).
Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.
Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.
Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz s Prekokavkazjem.
- Službene stranice Predsjednika Republike Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2009. (Wayback Machine).
- Službene stranice Parlamenta Sjeverne Osetije-Alanije Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2006. (Wayback Machine).
- Osetija—povijest, kultura, politika, novosti.
- Svjetlopisi iz Sjeverne Osetije-Alanije (na esperantu).
- Dobrodošli u Sjevernu Osetiju (autorice Tome Kulajeve) (na osetskom).
- Sjevernoosetsko državno sveučilište Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. studenoga 2006. (Wayback Machine).
- Sjevernoosetska državna medicinska akademija Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2007. (Wayback Machine).
- Visoki institut za menedžment Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. studenoga 2006. (Wayback Machine).
- Civilizacijski institut.
- Elektronička inačica sjevernoosetskog dnevnika Severnaya Osetija Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. siječnja 2007. (Wayback Machine).
- Info o Sjevernoj Osetiji - portal 15. regija(15y Region).
