Igman
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Igman | |
|---|---|
 Skijaška skakaonica na Igmanu | |
| Najviša tačka | |
| Visina | 1.502 m |
| Koordinate | 43°46′47″N 18°15′29″E / 43.77972°N 18.25806°E |
| Geografija | |
  Igman Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
| Lokacija | Ilidža |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Lanac | Dinaridi |
Igman (srpski, ćirilica: Игман) je planina u centralnoj Bosni i Hercegovini. Geološki, Igman je dio Dinarida i formirana je uglavnom od sekundarnih i tercijarnih sedimentnih stijena, uglvnom krečnjaka. Nalazi se jugozapadno od Sarajeva. Na jugu i zapadu graniči sa Bjelašnicom, na sjeveru sa Hadžićima, a na istoku sa rijekom Željeznicom.
Reljef
[uredi | uredi izvor]Najviši vrhovi su Crni vrh (1502 metara nadmorske visine), Guvno i Ćurino Izgrađena je od krečnjaka i dolomita tercijerske starosti, koji su navučeni preko flišnih naslaga jursko-kredne starosti. Ima brojne škrape, vrtače, i uvale, preko kojih mjestimično dolaze morenske naslage.
Hidrografija
[uredi | uredi izvor]Teren Igmana je bezvodan, a vode se pojavljuju u vidu snažnih vrela u podnožju Igmana kaošto je Vrelo Bosne. Rijeka Bosna, oko koje je nastala naša domovina i po kojoj je cijela zemlja dobila ime, izvire iz planine koja nosi naziv “vođe”.
Klima
[uredi | uredi izvor]Igman je područje najniže zabilježene temperature u regiji, −43°C. To je posljedica čestih toplotnih inverzija. U nekim dokumentima stoji da je ta planina nazvana po intenzivnom klimatskom fenomenu vezanom za postojanje inverzivnih smrčevih šuma.
Historija
[uredi | uredi izvor]Kroz historiju, planina Igman nikada nije bila gusto naseljena. Osim jedne prethistorijske gradine, na njemu nema drugih arheoloških ostataka naseobina iz prošlosti. Tako je ona dobila epitet tradicionalno čiste planine. Trend nenaseljenosti trajao je vijekovima. Široki plato na Igmanu oduvijek je služio ovdašnjem stanovništvu kao veliki sakupljač i rezervoar vode, nadaleko poznate po kvaliteti.
Ova planina je poznata po događajima iz Drugog svjetskog rata, posebno po Igmanskom maršu.
Nakon oslobođenju, ostao je trend njene nenaseljenosti i tajanstvenosti. Tako je bilo sve do 14. Zimskih olimpijskih igri u Sarajevu 1984., kada su ljepote Igmana otkrivene cijelom svijetu. Uz Jahorinu i Bjelašnicu, bila je jedno od glavnih borilišta. Još uvijek dosta objekata na Igmanu datira iz tog vremena, ali većina je porušena ili devastirana tokom posljednjeg rata. Trenutno postoje planovi za novu žičaru između Igmana i dijela Ilidže – Hrasnice.
Turizam
[uredi | uredi izvor]
Danas je Igman jedna od vodećih turističkih atrakcija u okolini grada Sarajeva. Igman je popularna destinacija za planinarenje i skijanje. Planinari su izgradili tri doma. Hrasnički stan je na zapadu, Igman na Malom polju i Javornik na granici sa Bjelašnicom. Na Igmanu – Veliko i Malo Polje, postoji do 39 km staze za nordijsko skijanje od čega je 15 km u funkciji. Postoji i 9 dječijih ski staza sa liftovima. Skijaške skakaonice, izgrađene u vrijeme Igara nisu u funkciji.
