Jezik i nacionalizam

Jezik i nacionalizam
korice knjige Jezik i nacionalizam
Autor(i)	Snježana Kordić
Država	Hrvatska
Jezik	srpskohrvatski, zapadna varijanta
Serija	Rotulus Universitas
Tematika	sociolingvistika, lingvistika, sociologija, antropologija, filozofija, historiografija, filologija, serbokroatistika
Žanr(ovi)	znanstvena monografija
Izdavač	Durieux, Zagreb
Datum izdanja	12010., 22018.
Vrsta medija	štampano - tvrdi uvez
Stranica	430
Veličina i masa	22 x 14 x 3 cm, 600 g[1]
ISBN	978-953-188-311-5
OCLC broj	729837512
Dewey Decimal	306/.449
LC klasifikacija	P40 .K67 2010 DOI:10.2139/ssrn.3467646 Dostupno u bibliotekama: (CROLIB) (COBISS-Sr) (COBISS.BH) (COBISS-Sl) (NSK) (GISKO) (COBISS-CG) (COBISS-RS) (FFZG) (CROSBI) (SWB) (BVB) (SBB) (HBZ) (GKV) (SLK) (OBV) (SUDOC) (BL) (MIRLYN) (SUL) (JALE) (UCH) (JISC) (LIBRIS) (NEBIS) (NLA) PDF čitave knjige
Kronologija
Prethodi: Slijedi:
knjiga Riječi na granici punoznačnosti –

Jezik i nacionalizam, znanstvena monografija Snježane Kordić koju je 2010. objavio zagrebački izdavač Durieux u seriji Rotulus Universitas.

Osnovne teze knjige koja obuhvaća 430 stranica su da je jezično čistunstvo oruđe nacionalizma,^[2] zatim da poput raznih drugih nacija u svijetu, Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci govore varijantama jednog višenacionalnog policentričnog standardnog jezika,^[3] i naposljetku, da proširenu sliku nacionalne povijesti, kulture i identiteta treba osloboditi od mitova.^[4]

Metodološki je knjiga koncipirana tako da je uočljiv „impresivan način na koji je svaka suštinska tvrdnja kroz cijelu knjigu podržana nizom citata međunarodnih eksperata iz raznih polja misli i znanosti“ – zaključuje prevoditelj knjige na španjolski Juan Cristóbal Díaz.^[5] Autorica tom vrlo zahtjevnom tehnikom pisanja knjige, citiranjem preko pet stotina radova,^[6] pokazuje da su iznesene teze široko potvrđene u suvremenom znanstvenom pristupu temi.^[7]

Godinama knjiga izaziva veliki interes medija i šire javnosti.^{[8][9][10][11]} O tome svjedoči i preko šesdeset intervjua koje je autorica povodom knjige dala u medijima.^[12][13] Citati iz njezine knjige se izlažu u galerijskim prostorima ne samo u inezemstvu nego i u Hrvatskoj.^[14]

Prvi dio knjige (str. 9-68), raslojen u 12 poglavlja^[15], na osnovi uvida u obimnu inozemnu literaturu opisuje povezanost čišćenja jezika s nacionalizmom.^[16] Podsjeća da »etničko čišćenje se uvijek prvo odvija u glavama, tj. na području jezika i simbola« (str. 10). Govori o ulozi purizma u doba nacističke Njemačke,^[17] kada je takva »jezična politika bila glavni dio oblikovanja identiteta Rajha« (str. 11). U nastavku se prikazuju strategije purista u Hrvatskoj obuhvaćenoj purističkim Zeitgeistom^[18] i razotkriva se da je tvrdnja o propadanju jezika mit. Nadalje, osvjetljavaju se uzroci i posljedice purizma te pokazuje da jezični purizam i propisivanje, nametanje i zabranjivanje jezičnih oblika nemaju uporište u znanosti o jeziku.^[19][20][21]

Drugi dio knjige (str. 69-168), sastavljen od 41 poglavlja, pruža čitateljima pogled u suvremene sociolingvističke radove zapadnih autora koji jezičnu situaciju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji uspoređuju s jezičnom situacijom u državama engleskog govornog područja,^[22] zatim njemačkog, nizozemskog, arapskog, francuskog, portugalskog, španjolskog. Riječ je, dakle, o jeziku kojim govori nekoliko nacija u nekoliko država, i pritom između nacija postoje određene jezične razlike koje, međutim, ne sprečavaju tečnu komunikaciju pa je stoga očito da dotične nacije imaju zajednički jezik.^[23] Na primjer, američka nacija i britanska nacija govore zajedničkim jezikom, austrijska nacija i njemačka nacija također. Svaki takav jezik se u sociolingvistici naziva policentrični standardni jezik jer on ima nekoliko centara ovisno o broju nacija ili država.^[24] U tim centrima se kodificira pojedina nacionalna varijanta, tj. objavljuju se rječnici, gramatike i/ili pravopisi koji se u nekim pojedinostima razlikuju od drugog centra istog jezika.^[25] Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su četiri centra četiriju standardnih varijanata jednog policentričnog jezika,^[26] koji se otkako postoji moderna lingvistika najčešće u znanosti naziva srpskohrvatski jezik.^[27] Svaka nacija ili država govori ravnopravnom varijantom, dakle »i srpska varijanta je varijanta kao što je to i hrvatska. Drukčije rečeno, nije srpska varijanta 'jezik', a hrvatska 'varijanta' tog jezika. Tko predočava nekakav 'varijantski model u kojem srpski fungira kao nadređeni entitet', time falsificira sociolingvističku teoriju o varijantama i, sa srpske strane, 'manifestira jezični nacionalizam u obliku serbocentrizma'« (str. 143) – autorica sa slaganjem citira ovu konstataciju lingvista Bernharda Gröschela.^[28]

Kao što je i na brojnim drugim mjestima u knjizi eksplicitno vidljivo, sociolingvistička teorija o varijantama ne dovodi u pitanje postojanje hrvatske nacije i drugih nacija ili država, niti dovodi u pitanje samostalnost jezičnog normiranja unutar nacije, nego pokazuje na osnovi brojnih primjera u svijetu da to nije automatski razlog da ih lingvisti klasificiraju kao različite jezike. Također knjiga ne potiče na ponovno uspostavljanje zajedničke države, s obzirom da se i varijante svakog drugog policentričnog jezika govore u nekoliko država.^[29] O nazivu jezika u knjizi se konstatira da se u lingvistici od standardizacije u 19. stoljeću zajednički jezik najčešće nazivao dvodjelnom oznakom, da nelingvisti, za razliku od lingvista, mogu zvati jezik kako hoće, i da državna politika treba da sluša lingvistiku a ne obrnuto.^[30]

Treći dio knjige je opsegom najveći (str. 169-379), a sastoji se od 54 poglavlja. U njemu je primijenjen interdisciplinaran pristup pa se pored lingvističkih radova citiraju radovi modernih antropologa, sociologa, politologa i povjesničara. Na više mjesta u ovom dijelu knjige kritizira se romantičarski pogled na jezik i naciju proširen u Hrvatskoj,^[31] a u svijetu odavno odbačen, kojemu je porijeklo u Njemačkoj u 19. stoljeću kada se smatralo da se nacija i jezik moraju podudarati. Istu »koncepciju o jedinstvu jezika, naroda i nacije zastupalo je jezikoslovlje Trećeg Rajha« (str. 173). Unazad više od pola stoljeća je taj stav o nužnosti podudaranja napušten i u samoj Njemačkoj, što dokazuju citati brojnih njemačkih znanstvenika u knjizi.

Treći dio knjige opisuje kako nastaju nacije, govori o konstrukcijskom karakteru kulture i identiteta,^[32] o prepravljanju povijesti, istražuje je li u Jugoslaviji postojao jezični unitarizam,^[33] analizira nacionalizam i ulogu medija i škole kod širenja nacionalizma. Zalaže se za etiku u znanosti, i istupa protiv uplitanja politike u lingvistiku.

Nakon intervjua s autoricom knjige u beogradskom tjedniku NIN, uslijedio je u istom tjedniku osporavajući osvrt Dragoljuba Zbiljića pod naslovom »Odstrel srpskog jezika«, koji završava tvrdnjom da »je poluistina Kordićeve neuporedivo opasnija za srpsku nego za hrvatsku lingvistiku«.^[34] U drugom beogradskom tjedniku Pečat izišao je obiman osvrt Nenada Nikolića »Čiji je jezik srpski«, u kojem se tvrdi da knjiga Jezik i nacionalizam »za Srbe je pogubna« jer »jezik oslobađa obeleženosti srpskom tradicijom, svodi ga na simbolički neutralno sredstvo komunikacije i podstiče na ravnodušnost prema njegovom imenovanju i broju raznoraznih imena koja se srpskom jeziku daju«.^[35] Nikolić zamjera i da knjiga uskraćuje Srbima autorefleksiju. U obranu knjige je stao Nenad Vujatović, ali njegov odgovor nije mogao izići u tom tjedniku pa je objavljen u sarajevskom tjedniku Dani i na H-alteru.^[36]

2010. je jedno hrvatsko udruženje podnijelo prijavu Općinskom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Zagrebu protiv tadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića jer je Ministarstvo kulture sufinanciralo tiskanje knjige Jezik i nacionalizam.^[37] Prijavu je Državno odvjetništvo odbacilo kao neosnovanu.^[38] I u medijima je prijava naišla na kritiku:

• Dežulović, Boris (12. novembra 2010). „Hitrec prijavio Ruđera Boškovića Bajiću”. Zagreb: Globus. str. 36–37. ISSN 0353-9903. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 4. februara 2015. 
• Šnajder, Slobodan (13. novembra 2010). „Spalimo ministra”. Rijeka: Novi list. str. 6 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 2. marta 2013. 
• Mandić, Igor (12. novembra 2010). „Skočila močka na kvačku”. Zagreb: Novosti. str. 3. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-07. Pristupljeno 8. avgusta 2012. 
• Piteša, Adriana (2. novembra 2010). „Hitrec prijavio Božu Biškupića Bajiću i pustio Thompsona”. Zagreb: Jutarnji list. str. 4. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-29. Pristupljeno 6. januara 2014. 
• Ožegović, Nina (9. novembra 2010). „Hitrecov jezični lov na vještice”. Zagreb: Nacional. str. 93. ISSN 1330-9048. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 2. decembra 2013. 
• Pavelić, Boris (30. oktobra 2010). „Hitrec tužio Biškupića: na sud zbog financiranja znanstvene knjige Snježane Kordić Jezik i nacionalizam”. Rijeka: Novi list. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 5. Aprila 2014. 
• Gall, Jelena (14. novembra 2010). „Jezik i nacionalizam”. Beograd: Peščanik. Pristupljeno 1. decembra 2011. 
• Jacobsen, Per (21. novembra 2010). „Sprog og nationalisme i Kroatien” (danski). Kopenhagen: Magasinet rØST. Arhivirano iz originala na datum 18. Decembra 2019. Pristupljeno 18. decembra 2019. 
• Čangalović, Ratko (10. decembra 2010). „Knjiga, ki nasprotuje ustavi” (slovenski). Ljubljana: Delo. ISSN 0350-7521. Pristupljeno 2. maja 2014. 

• Selimović, Amila (14. avgusta 2015). „Zašto je bitna knjiga Jezik i nacionalizam?”. Sarajevo: Školegijum, (sadržaj broja). ISSN 2233-1085. Arhivirano iz originala na datum 2015-11-18. Pristupljeno 30. avgusta 2015. 
• Jergović, Miljenko (14. septembra 2010). „Vila Babićkinja i sto šargarepa”. Zagreb: Jutarnji list. str. 16. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-03. Pristupljeno 27. jula 2015. 
• Lucić, Predrag (11. septembra 2010). „Smeće u glavi i jabuke na jeziku”. Rijeka: Novi list. str. 8. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-03. Pristupljeno 9. maja 2014. 
• Mandić, Igor (5. decembra 2010). „Josipović i Tadić, predsjednici država, komunicirali su prirodno i opušteno. Zašto im nisu trebali prevoditelji?”. Zagreb: Jutarnji list. str. 19. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 7. oktobra 2013. 
• Šnajder, Slobodan (19.12.2010). „Knjige za pod bor”. Rijeka: Novi list. str. 6 u prilogu Mediteran. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2019-12-18. Pristupljeno 2019-12-18. 
• Methadžović, Almir (10. aprila 2015). „Naučnoznanstvena-znanstvenonaučna istina”. Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-10. Pristupljeno 16. aprila 2015. 
• Biševac, Safeta (17. avgusta 2010). „Govorite li be-ha-es-ce?”. Beograd: Danas. ISSN 1450-538X. Pristupljeno 3. februara 2014. 
• Bazdulj, Muharem (25. januara 2011). „Serbo-Croatian Strikes Back”. Beograd: Peščanik. Pristupljeno 12. decembra 2012. 
• Sretenović, Mirjana (16. februara 2011). „Američke diplomate o srpsko-hrvatskom jeziku”. Beograd: Politika. str. 13. ISSN 0350-4395. Pristupljeno 8. oktobra 2011. 
• HINA (27. jula 2010). „Objavljena knjiga Snježane Kordić 'Jezik i nacionalizam'. Nacistima je materinski jezik bio na prijestolju kao božanstvo”. Osijek: Glas Slavonije. str. 29. ISSN 0350-3968. Pristupljeno 4. Marta 2014. 
• Hut Kono, Aleksandar (27. februara 2014). „Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije”. Zagreb: Zarez. str. 6. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-19. Pristupljeno 1. avgusta 2014. 
• Vučić, Nikola (10. juna 2016). „Knjiga "Jezik i nacionalizam" Snježane Kordić kao manifest otpora”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala na datum 12. juna 2016. Pristupljeno 4. marta 2018. 

• Autograf.hr (12. juna 2014). „Obavezna lektira: Jezik i nacionalizam (isječci iz novinskih prikaza)”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala na datum 2014-09-10. Pristupljeno 18. decembra 2019. 
• Matijanić, Vladimir (12. avgusta 2010). „Jedan narod, jedna zemlja, pola jezika?!”. Split: Slobodna Dalmacija. str. 2–3 u prilogu Spektar. ISSN 0350-4662. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 5. oktobra 2012. 
• Hut Kono, Vinko (17. marta 2011). „Dvadeset godina laži”. Zagreb: Zarez. str. 38–39. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 3. maja 2013. 
• Mandić, Igor (21. novembra 2010). „Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena?”. Zagreb: Jutarnji list. str. 19. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 1. juna 2014. 
• Pančić, Teofil (18. novembra 2010). „Briljantno razvejavanje ovejanih suština”. Beograd: Vreme. str. 52–53. ISSN 0353-8028. Arhivirano iz originala na datum 2012-04-18. Pristupljeno 4. februara 2013. 
• Šnajder, Slobodan (10. oktobra 2010). „Lingvistička bojna”. Rijeka: Novi list. str. 6 u prilogu Mediteran. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 9. oktobra 2013. 
• Glušica, Rajka (7. aprila 2012). „Dominacija političke patologije”. Podgorica: Vijesti. str. 3 u prilogu Art. ISSN 1450-6181. Arhivirano iz originala na datum 2. juna 2014. Pristupljeno 7. Juna 2014. 
• Lukić, Milja (1. april 2017). „Jezik i nacionalizam”. Beograd: SlovoPres. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 7. septembra 2018. 
• Dmitrović, Ratko (18. novembra 2010). „Jezički dinamit u temelju hrvatske države”. Beograd: Pečat. str. 26–27. ISSN 1820-712X. Pristupljeno 2. decembra 2011. 
• Petković, Nikola (5. septembera 2010). „Mrsko zrcalo pred licima jezikoslovaca”. Rijeka: Novi list. str. 7 u prilogu Mediteran. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-15. Pristupljeno 8. avgusta 2012. 
• Rajić, Ljubiša (7. avgusta 2010). „Lingvistički obračun s njima”. Beograd: Danas. str. 17. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-31. Pristupljeno 3. juna 2013. 
• Bačanović, Vuk (16. jula 2010). „O nacionalnom identitetu i jeziku”. Sarajevo: Dani. str. 70. ISSN 1512-5130. 
• Stojanović, Dragan (6. septembra 2010). „Srpskohrvatski jezik na četiri načina: beskrajno deljenje istog”. Beograd: Akter. str. 22–23. ISSN 1821-2611. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-31. Pristupljeno 3. Novembra 2013. 
• Feljton o knjizi u četiri nastavka u tjedniku Dani 15.4.2011., 22.4.2011., 29.4.2011., 6.5.2011., u trinaest nastavaka na portalu Tačno.net 6.4.2014., 19.4.2014., 27.4.2014., 3.5.2014., 10.5.2014., 18.5.2014., 24.5.2014., 9.12.2014., 3.5.2015., 17.5.2015., 9.6.2015., 13.6.2015., 2.4.2016., u časopisu Prolom br. 61, 62 i 63, isječci iz knjige na Peščaniku 4.11.2012. i na Akuzativu 19.3.2014., 14.5.2014., 20.10.2014.

• Mappes-Niediek, Norbert (17. januara 2011). „Die Sprache Serbokroatisch: Kein Narrenrabatt” (njemački). Frankfurt na Majni: Frankfurter Rundschau. str. 31. ISSN 0940-6980. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 12. Avgusta 2013.  ; „prijevod: Jezik srpskohrvatski”. Zagreb: H-alter. 19. januara 2011. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-09. Pristupljeno 7. aprila 2013. 
• Jacobsen, Per (21. januara 2011). „Kampen om sproget er en kamp om national identitet” (danski). Kopenhagen: Kristeligt Dagblad. ISSN 0904-6054. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-03. Pristupljeno 12. februara 2013.  ; „prijevod: Knjiga koja ugrožava”. Zagreb: H-alter. 27. januara 2011. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-09. Pristupljeno 1. marta 2014. 
• Jergović, Miljenko (25. januara 2011). „Hrvatska kao Snježana Kordić”. Zagreb: Jutarnji list. str. 18. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-01. Pristupljeno 6. Avgusta 2012.  [komentar tih odjeka]
• Klajn, Ivan (3.2.2011). „Snježana i goli car”. Beograd: NIN. str. 59. ISSN 0027-6685.  [komentar tih odjeka]
• Wutte, Tea (18. februara 2011). „Štiri države, en jezik” (slovenski). Ljubljana: Mladina. ISSN 0350-9346. Arhivirano iz originala na datum 2011-02-23. Pristupljeno 3. juna 2014. 

• Leto, Maria Rita (2011). „Recensione del libro Jezik i nacionalizam” (talijanski). Studi Slavistici (Firenca) 8: 395–397. ISSN 1824-761X. ZDB-ID 2182164-1. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-12. Pristupljeno 2015-03-01. 
• Miljan, Goran (2012-04-06). „Review of the Book Jezik i nacionalizam” (engleski). H-Soz-u-Kult (Berlin). ISSN 2196-5307. ZDB-ID 2627296-9. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2014-05-03. 
• Milutinović, Zoran (2011). „Review of the Book Jezik i nacionalizam” (engleski). The Slavonic and East European Review (London) 89 (3): 520–524. DOI:10.5699/slaveasteurorev2.89.3.0520. ISSN 0037-6795. JSTOR 10.5699/slaveasteurorev2.89.3.0520. OCLC 744233642. ZDB-ID 209925-1. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2012-09-02. 
• Molas, Jerzy (2010). „Recenzja książki Jezik i nacionalizam” (poljski). Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej (Varšava) 45: 209–216. DOI:10.11649/sfps.2010.015. ISSN 0081-7090. OCLC 5888927367. S2CID 146853384. CEEOL 186973

. ZDB-ID 202237-0. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2014-05-09. 

• Glušica, Rajka (2011). „O nacionalizmu u jeziku: prikaz knjige Jezik i nacionalizam”. Riječ (Nikšić) 5: 185–191. ISSN 0354-6039. ZDB-ID 1384597-4. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-12. Pristupljeno 2013-08-08.  (COBISS-CG) Arhivirano 2016-01-07 na Wayback Machine-u.
• Jaroszewicz, Henryk (2012). „Recenzja książki Jezik i nacionalizam” (poljski). Socjolingwistyka (Krakov) 26: 251–259. ISSN 0208-6808. OCLC 912781666. ZDB-ID 17476-2. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-26. Pristupljeno 2014-06-03. 
• Krejčí, Pavel (2012). „Knižní recenze Jezik i nacionalizam” (češki). Opera Slavica - slavistické rozhledy (Brno) 22 (4): 59–63. ISSN 1211-7676. ZDB-ID 1223023-6. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-24. Pristupljeno 2013-09-12. 
• Obst, Ulrich (2013). „Rezension des Buchs Jezik i nacionalizam” (njemački). Zeitschrift für Balkanologie (Wiesbaden) 49 (1): 139–147. ISSN 0044-2356. ZDB-ID 201058-6. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-23. Pristupljeno 2015-01-09. 
• Gerun, Bojana (2016). „Prikaz knjige Jezik i nacionalizam”. Nasleđe – časopis za književnost, jezik, umetnost i kulturu (Kragujevac) 12 (34): 269–273. ISSN 1820-1768. ZDB-ID 2429548-6. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 2018-09-07.  (COBISS-Sr).

Zaključci iz inozemnih prikaza

Henryk Jaroszewicz recenziju u časopisu Poljske akademije znanosti Socjolingwistyka završava sljedećim riječima:

Zaključno se s punim uvjerenjem može reći da je Jezik i nacionalizam kapitalna monografija. [...] Možemo se čak usuditi reći da monografija Snježane Kordić ima potencijal da postane prekretnica u povijesti kroatistike, epohalno djelo - u punom smislu te riječi - za hrvatsko jezikoslovlje. [...] Stoga djelo Snježane Kordić može postati svojevrsna katarza kroatistike, izvrsno i pošteno razračunavanje s erom u kojoj je hrvatska lingvistika tako često tonula u znanstvenu stagnaciju, reducirana od strane hrvatskih elita samo na podređenu ulogu oružja korištenog u političkoj borbi za hrvatsku državotvornost. Pitanje je jedino jesu li današnja kroatistika i današnje hrvatsko društvo već spremni prihvatiti jedno takvo djelo kao što je Jezik i nacionalizam?

– Socjolingwistyka 26

U talijanskom časopisu Studi Slavistici Maria Rita Leto u recenziji ističe:

Godinama se Kordić u Hrvatskoj bori pokušavajući razvezati čvor koji veže jezikoslovlje, nacionalizam i politiku (i godinama je zbog toga marginalizirana i napadana). [...] Ponovno Kordić strpljivo razdvaja lingvistički aspekt od politike, želeći se strogo pridržavati načela lingvistike kako bi zadržala svoju neovisnost od nacionalističke propagande i manipulacije. [...] Knjiga Snježane Kordić je pisana jasno, analitički i čita se s užitkom.

– Studi Slavistici 8

U londonskom časopisu The Slavonic and East European Review recenzija završava tvrdnjom da

ovom knjigom Kordić nudi uzoritu gestu kako lingvistika može zadržati svoju neovisnost, dostojanstvo i visoke akademske standarde nasuprot političkim manipulacijama.

– The Slavonic and East European Review 89 (3)

A u japanskom časopisu Eurasia Border Review se kaže kako

nakon temeljite analize, autorica s pravom ističe da nema lingvističke ili sociolingvističke osnove koja opravdava ili zahtijeva podjelu srpskohrvatskog u četiri jezika nasljednika.

– Eurasia Border Review 3 (1)

Znanstveni časopis Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej objavio je recenziju Jerzya Molasa u kojoj piše da knjiga Jezik i nacionalizam

izuzetno brižljivo, koristeći bogatu literaturu iz područja slavistike i opće lingvistike, sociologije, kulturološke antropologije i politologije, predstavlja sve aspekte spora oko srpsko-hrvatskog jezika. Vjerojatno više od polovice teksta čine prikladno izabrani citati iz radova, uglavnom autora s engleskog i njemačkog govornog područja, koji se odnose na ovu temu.

– Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej 45

Henryk Jaroszewicz također zapaža da

Monografija Snježane Kordić je nesumnjivo plod dubinskog izučavanja raznih aspekata jezične politike na području Hrvatske i bivše Jugoslavije. Ogromna količina citata i bibliografija koja obuhvaća preko petsto djela proizišlih iz pera njemačkih i engleskih, ali i francuskih, švedskih, ruskih, danskih, hrvatskih, srpskih i poljskih znanstvenika, pokazuje da je Kordić pripremajući Jezik i nacionalizam detaljno prostudirala širok dijapazon literature o toj problematici. Rezultat tog rada je jedno impresivno djelo.

– Socjolingwistyka 26

Hrvatski znanstvenik Goran Miljan je u Berlinu objavio recenziju u kojoj ocjenjuje da

Kordić razrađuje ideje jezika, lingvistike, politike, povijesti, kulture itd. na dobro strukturiran i akademski izuzetno pohvalan način.

– H-Soz-Kult

Pavel Krejčí u recenziji objavljenoj u češkom filološkom časopisu naglašava da

knjiga je bez sumnje jedna od najvažnijih i najvrednijih publikacija o datoj temi.

– Opera Slavica - slavistické rozhledy 22 (4)

Njemački lingvist Ulrich Obst nakon što je istakao da se u knjizi "svi pseudoargumenti bravurozno osporavaju" završava recenziju sljedećom rečenicom:

Čovjek bi jako poželio ovoj knjizi da naiđe na plodno tlo prvenstveno kod osoba koje su na prominentnim pozicijama u političkom i kuturnom životu dotičnih država i da tamo gdje je potrebno dovede do promjena u razmišljanju.

– Zeitschrift für Balkanologie 49 (1)

• (španjolski) Lengua y Nacionalismo. Madrid: Euphonía Ediciones. 2014. str. 416. ISBN 978-84-936668-8-0. OL16814702W. CROSBI 694545. Índice Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u . i ponovljeno izd. Bibliotheca Balcanica 1. Doxa & Episteme. 2021. str. 553. ASIN B09NNTBYYP. 

Najtiražniji njemački politički dnevnik Süddeutsche Zeitung, 29.12.2010. str. 2,^[41] proglasio je izdavača Nenada Popovića povodom objavljivanja knjige Jezik i nacionalizam za jednog od šest najistaknutijih mirotvoraca u svijetu za godinu 2010., kao jedinog Evropljanina među njima.^[42] U Hrvatskoj je Jezik i nacionalizam uvršten među pet "knjiga desetljeća iz područja mirotvorstva, nenasilnog djelovanja i ljudskih prava."^[43]

Knjiga je poslužila kao inspiracija za međunarodni projekt Jezici i nacionalizmi, u kojem je kao članica radne grupe iz Hrvatske sudjelovala i autorica knjige.^[44][45][46] Potom je bila uključena i u radnu grupu koja je sastavljala Deklaraciju o zajedničkom jeziku, podržanu potpisima od preko deset tisuća ljudi.

Povodom knjige objavljivani su u čitavoj regiji intervjui s autoricom.

U Hrvatskoj

• Fabrio, Bisera (20. avgusta 2010). „Nismo manje Hrvati zato što govorimo isto kao Srbi”. Zagreb: Globus. str. 30–33. ISSN 0353-9903. CROSBI 479064. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 4. maja 2013. 
• Dragojević, Rade (6. avgust 2010). „Hrvati i Srbi u Hrvatskoj jezično se ne razlikuju”. Zagreb: Novosti. str. 14–15. ISSN 1845-8955. CROSBI 479067. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 1. oktobra 2014. 
• Gromača Vadanjel, Tatjana (4. septembra 2010). „Hrvatska je još u kamenom dobu”. Rijeka: Novi list. str. 10–11 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. CROSBI 485552. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-19. Pristupljeno 27. jula 2014. 
• Bakotin, Jerko (29. septembra 2010). „Otrovne laži o jeziku”. Zagreb: H-alter. ISSN 1847-3784. CROSBI 485554. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 9. januara 2013. 
• Matijanić, Vladimir (6. novembra 2010). „Podudaranje jezika i nacije samo je mit”. Split: Slobodna Dalmacija. str. 9 u prilogu Spektar. ISSN 0350-4662. CROSBI 494871. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 18. aprila 2013. 
• Popović, Sofija (6. decembra 2011). „HAZU treba ukinuti a jezične puritance bojkotirati jer zarađuju na nacionalizmu”. Zagreb: Nacional. str. 64–68. ISSN 1330-9048. CROSBI 565689. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2. februara 2014. 
• Derk, Denis (10. decembra 2011). „Narod može nazivati jezik kako god mu drago”. Zagreb: Večernji list. str. 60–62 u prilogu Obzor. ISSN 0350-5006. CROSBI 565691. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 22. decembra 2013. 
• Grozdanić, Dragan (20. januara 2012). „Kroatisti građane prave nacionalistima”. Zagreb: Novosti. str. 8–9. ISSN 1845-8955. CROSBI 572464. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-22. Pristupljeno 6. novembra 2012. 
• Hut Kono, Vinko (2. Februara 2012). „Kroatisti otuđeni od stvarnosti”. Zagreb: Zarez. str. 3. ISSN 1331-7970. CROSBI 569852. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-01. Pristupljeno 17. marta 2013. 
• Gregović, Marko (22. marta 2012). „Jezik i politika”. Kultura demokracije. Zagreb: Hrvatski radio 3. CROSBI 577047. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 9. avgusta 2012.  45 minuta.
• Cuculić, Kim (19. januara 2013). „Ćirilica u Vukovaru nije znak dvojezičnosti”. Rijeka: Novi list. str. 14–15 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. CROSBI 616768. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-03. Pristupljeno 2. juna 2013. 
• Jovanović, Nenad (19. aprila 2013). „Govorimo istim jezikom”. Zagreb: Novosti. str. 26–27. ISSN 1845-8955. CROSBI 627082. Arhivirano iz originala na datum 2013-04-27. Pristupljeno 3. marta 2014.  ; „Lingvisten Snježana Kordić: Vi talar sammar språk!” (prijevod na švedski). Štokholm: Diaspora 16 (3). juni 2013. str. 10–13. ISSN 1402-9308. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-10. Pristupljeno 4. marta 2014. 
• Pilsel, Drago (26. oktobra 2013). „Gdje je prisutan jezični purizam, prisutan je i nacionalizam”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. CROSBI 660934. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-30. Pristupljeno 17. Decembra 2013. 
• Stanković, Aleksandar (25. maja 2014). „Nedjeljom u dva: gost Snježana Kordić”. Zagreb: Hrvatska televizija 1. CROSBI 705821. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-09. Pristupljeno 9. juna 2015.  60 minuta.
• Gromača Vadanjel, Tatjana (4. jula 2015). „Jezikoslovci odbacili znanost u korist nacionalističke politike”. Rijeka: Novi list. str. 12–13 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. CROSBI 768101. Arhivirano iz originala na datum 11 jula 2015. Pristupljeno 23 jula 2015. 
• Derk, Denis (4. aprila 2017.). „Neki Srbi misle da Deklaracija favorizira Hrvate”. Zagreb: Večernji list. str. 36–37. ISSN 0350-5006. CROSBI 935899. Arhivirano iz originala na datum 2017-09-21. Pristupljeno 15. februara 2018. 
• Lasić, Igor (13. januara 2017.). „Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika”. Zagreb: Novosti. str. 16–17. ISSN 1845-8955. CROSBI 935903. Arhivirano iz originala na datum 2017-03-02. Pristupljeno 5. juna 2018. 

U Srbiji

• Nikolić, Tatjana (28. oktobra 2010). „Odstrel reči”. Beograd: NIN. str. 58–59. ISSN 0027-6685. CROSBI 494868. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-22. Pristupljeno 6. decembra 2012. 
• Jovanović Maldoran, Srđan (14. maja 2011). „Nacionalizam, jezik i EU”. Beograd: Danas. str. 7–8. ISSN 1450-538X. CROSBI 513962. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-23. Pristupljeno 2. februara 2013. 
• Knežević, Jurica (6. oktobra 2012). „Govorimo istim jezikom”. Beograd: Večernje novosti. ISSN 0350-4999. CROSBI 600213. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-10. Pristupljeno 8. aprila 2014. 
• Pavlica, Damjan (9 January 2013). „Ćirilica u Vukovaru nije znak dvojezičnosti”. Beograd: E-novine. CROSBI 619329. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-03. Pristupljeno 11. maja 2014. 
• Ćirić, Saša (27. februara 2013). „Regionalni kulturni fenomeni”. Oko Balkana. Beograd: Radio Beograd 2. CROSBI 620761. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-08. Pristupljeno 19. marta 2013.  40 minuta.
• Stevanović, Marjana (23. oktobra 2013). „U Vukovaru vlada jezični aparthejd”. Beograd: Danas. str. 7. ISSN 1450-538X. CROSBI 660950. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-25. Pristupljeno 1. novembra 2013.  ; „Comment la langue sert d’alibi aux thèses nationalistes” (prijevod na francuski). Le Courrier des Balkans. 2. novembra 2013. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-02. Pristupljeno 12. decembra 2013. 
• Dragosavac, Predrag (19. februara 2014). „Među lingvistima vlada zatvoreni korporativni duh”. Beograd: Trans Europe Express. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-26. Pristupljeno 23. marta 2014.  ; „El nacionalismo lingüístico: una ideología pandémica” (prijevod na španjolski). Madrid: Euphonía Ediciones. 10. februara 2014. CROSBI 688741. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-26. Pristupljeno 12. juna 2014. 
• Stevanović, Marjana (5. oktobra 2016). „Lingvisti plešu u nacionalističkom kolu”. Beograd: Danas. str. 1, 6–7. ISSN 1450-538X. CROSBI 936087. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 7. septembra 2018. 
• Ćirić, Saša (12. oktobra 2016). „Regionalni kulturni fenomeni”. Oko Balkana. Radio Beograd 2. CROSBI 936086. Pristupljeno 2. avgusta 2018.  19 minuta ili transkripcija.
• Mojsilović, Julijana (13. oktobra 2016). „Cilj nacionalizma je izokrenuta slika stvarnosti”. TV Novi magazin. Novi magazin. ISSN 2217-5628. CROSBI 936088. Pristupljeno 4. septembra 2018.  7 minuta.
• Ćirić, Sonja (13. aprila 2017). „Jezik više naroda”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. CROSBI 936009. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-26. Pristupljeno 4. avgusta 2018. 

U Bosni i Hercegovini

• Begović, Nađa (12. avgusta 2010). „Jezik za zube - Govori kao što govoriš”. Sarajevo: Slobodna Bosna. str. 58–61. ISSN 0354-1436. CROSBI 479065. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-01. Pristupljeno 4. marta 2014. 
• FENA (21. marta 2011). „Kod nas ljudi robuju pogrešnom uvjerenju da se nacija i jezik moraju podudarati”. Sarajevo: Federalna novinska agencija. CROSBI 509244. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2. novembra 2013. 
• Tikveša, Amer (20. maja 2011). „Jezik kao sredstvo manipulacije”. Sarajevo: Dani. str. 70–72. ISSN 1512-5130. CROSBI 514156. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-01. Pristupljeno 3. oktobra 2012. 
• Babić, Ladislav (6. januara 2012). „Jezikoslovci otuđeni od jezika”. Mostar: Tačno.net. CROSBI 572465. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2. marta 2014. 
• Osmić, Anes (22. oktobra 2012). „Jezik, nacija i laži”. Sarajevo: Novinar.me. CROSBI 600212. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-10. Pristupljeno 6. maja 2013. 
• Omerbegović, Nermina (19. februara 2013). „Nacionalistički krugovi usađuju krivo uvjerenje da svaka nacija mora imati zaseban jezik”. Sarajevo: Federalna novinska agencija. CROSBI 616772. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-22. Pristupljeno 1. jula 2014. 
• Vuković, Uglješa (21. februara 2013). „Javnosti je prešućen opis naše jezične situacije”. Sarajevo: Diskriminacija. CROSBI 619326. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-22. Pristupljeno 11. aprila 2013. 
• Isović, Maja (14. februara 2014). „Forsiraju netočnu percepciju jezične stvarnosti”. Banja Luka: Buka. ISSN 2233-1093. CROSBI 688743. Arhivirano iz originala na datum 2014-03-04. Pristupljeno 4. juna 2014. 
• Kahrović-Posavljak, Amila (18. jula 2014). „Sveto trojstvo jezika, nacije i države”. Sarajevo: Dani. str. 60–62. ISSN 1512-5130. CROSBI 705823. Arhivirano iz originala na datum 2014-10-22. Pristupljeno 22. jula 2014. 
• Galić, Štefica (15. februara 2015). „Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama”. Mostar: Tačno.net. CROSBI 752892. Arhivirano iz originala na datum 2015-03-06. Pristupljeno 9. marta 2015. 
• Husković, Neđad (16. marta 2015). „Jezik kao izgovor za segregaciju u obrazovanju”. Radio Mostar. CROSBI 757773. Arhivirano iz originala na datum 2022-06-28. Pristupljeno 12. aprila 2015.  15 minuta.
• Behram, Mirsad (17. marta 2015). „Jezičke i podjele u školama odgovaraju političarima i lingvistima”. Radio slobodna Evropa. CROSBI 757767. Arhivirano iz originala na datum 2015-03-22. Pristupljeno 10 April 2015.  5 minuta.
• Copf, Andrijana (25. marta 2015). „Jezik je lažni razlog za razdvajanje učenika”. Mostar: Dnevni list (dnevne novine). str. 40–41. ISSN 1512-8792. CROSBI 757769. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-10. Pristupljeno 15. Aprila 2015. 
• Manjgo, Sanja (18. maj 2015). „Vaš glas u medijima”. Vijeće za štampu BiH. CROSBI 765007. Arhivirano iz originala na datum 2015-11-20. Pristupljeno 23. jula 2015.  7 minuta.
• Vučić, Nikola (15. juna 2016). „Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom”. Sarajevo: Urban magazin. str. 46–49. ISSN 1986-6143. CROSBI 822983. Arhivirano iz originala na datum 2016-06-22. Pristupljeno 9. februara 2017. 
• Vučić, Nikola (21. novembra 2016). „Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom”. emisija N1 na jedan. N1 (televizija). CROSBI 936082. Arhivirano iz originala na datum 2017-12-01. Pristupljeno 3. aprila 2017.  25 minuta.
• Jašar, Minela (22. novembra 2016). „Konferencija Jezici i nacionalizmi”. emisija Novi dan. Sarajevo: N1 (televizija). CROSBI 936081. Arhivirano iz originala na datum 2016-12-28. Pristupljeno 7. maja 2017.  15 minuta.
• Saljihi, Sanija (23. novembra 2016). „Jezik i nacionalizam”. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 936080. Pristupljeno 6. maja 2017. , minuta 11:00
• Bilić, Ivana (25. novembra 2016). „I dalje ćemo govoriti jednim zajedničkim jezikom”. Radio Slobodna Evropa. CROSBI 936079. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 7. aprila 2018. 
• „Jezikoslovci protiv politokratije i etnonacionalizma”. Sarajevo: SENS TV (Multimedia News Network). 26. novembra 2016. CROSBI 936078. Pristupljeno 10. septembra 2019. , minuta 7:30
• Reko, Lejla (11. decembra 2016). „Naše škole i fakulteti su rasadište nacionalističkih mitova o jeziku”. Sarajevo: Prometej. CROSBI 936015. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 1. februara 2018. 
• Kahrović-Posavljak, Amila (10. decembra 2016). „Rješenje je neutralan naziv jezika”. Sarajevo: Interview.ba. CROSBI 936018. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 7. avgust 2018. 
• Zukić, Amir (29. marta 2017). „Gošća Pressinga Snježana Kordić”. emisija Pressing. N1 (televizija). CROSBI 935979. Pristupljeno 11. jula 2018.  53:15 minuta
• Marić, Bojana (23. marta 2018). „Jezik kao sredstvo ideološke propagande”. emisija Otvoreni studio. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 935893. Pristupljeno 9. aprila. 2018. , minuta 3:00
• Abadžija, Maja (26. marta 2018.). „Deklaracija ruši i posljednji tabu”. Sarajevo: Oslobođenje. str. 18–19. ISSN 0351-3904. CROSBI 935790. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-07. Pristupljeno 7. maja 2018. 
• Baždalić, Ines (26. marta 2018). „Dan materinskog jezika”. emisija Epicentar. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 935897. Pristupljeno 4. juna 2018. , minuta 26:12
• Dautbegović-Voloder, Alma (27. marta 2018). „Kordić: Nacionalizam se zahuktava i danas”. emisija Novi dan. N1 (televizija). CROSBI 935896. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-07. Pristupljeno 2. avgusta 2018.  minuta 9.44
• Sandić-Hadžihasanović, Gordana (30. marta 2018). „Čistoća naroda i jezika ne postoji”. Prag: Radio Slobodna Evropa. CROSBI 935824. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-30. Pristupljeno 13. jula 2018. 

U Crnoj Gori

• Raičević, Rajka (12. septembra 2010). „Nacionalizam stoji iza uvođenja novogovora”. Podgorica: Dan. str. 9. ISSN 1450-7943. CROSBI 485553. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-07. Pristupljeno 7. decembra 2012. 
• Lajović, Vuk (24. jula 2012). „Političari prodaju maglu”. Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. CROSBI 589513. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-23. Pristupljeno 7. januara 2014.  Video fragment 10 minuta.
• Pavičević, Ranko (novembar 2012). „Jezičkim zatvaranjem protiv pomirenja”. Kotor: Glas Boke. str. 13–16. ISSN 1800-7821. CROSBI 625438. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-23. Pristupljeno 5. maja 2013. 
• Grabić, Tanja (26. januara 2015). „Ne žele priznati da godinama lažu”. U svjetlu kulture. Tivat: Radio DUX (radio hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori). CROSBI 750854. Arhivirano iz originala na datum 2015-02-08. Pristupljeno 3. aprila 2015.  15 minuta.
• Rakočević, Ksenija (20 June 2015). „Nacionalizam je jedan oblik luđačke košulje”. Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. CROSBI 768100. Arhivirano iz originala na datum 2015-07-11. Pristupljeno 23. Juli 2015. 
• Popović, Mirjana D. (4. septembra 2017). „Različiti jezici su legalno ovjerena laž”. Podgorica: Dan. str. 11. ISSN 1450-7943. CROSBI 935983. Arhivirano iz originala na datum 2019-03-27. Pristupljeno 3. avgusta 2018. 

• Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam (pdf knjige)
• Knjiga Snježane Kordić, Jezik i nacionalizam u Internetskoj arhivi
• Ključne riječi i sažetak knjige u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji
• Download knjige na ResearchGate
• Abstrakt i cjelovita knjige na SSRN
• Citiranost knjige prema Google Scholar
• Sažetak knjige u Semantic Scholar
• Utjecaj knjige na osnovi mjerenja koje sprovodi Altmetric
• Indeksiranost knjige u Kongresnoj biblioteci (LCCN)
• Indeksiranost knjige u LibraryThing
• Naslovnica i pregled sadržaja španjolskog prijevoda knjige u Open Library
• Dostupnost knjige korištenjem kataloga Knjižnica grada Zagreba
• Popis svih publikacija Snježane Kordić u CROSBI
• Predavanje Snježane Kordić 2015. o temi Jezik i nacionalizam na YouTube (55 minuta)