Austrijanci

Austrijanci u najširem smislu predstavljaju stanovnike, odnosno državljane današnje Austrije, te ih u takvom smislu definiraju austrijski zakoni.

Međutim, u užem, etnološkom smislu Austrijanci se danas najčešće definiraju kao germanska etnička grupa koja porijeklo vuče od ostrogotskih, bavarskih i alemanskih plemena. S druge strane, zaseban etnicitet Austrijanaca odnos njihov koncept kao moderne nacije je relativno nov fenomen, prije svega vezan uz određene historijske događaje u 19. i 20. vijeku.

Tako je sve do raspada Austro-Ugarske izraz "Austrijanac" imao isključivo regionalne konotacije, dok su se u etničkom smislu stanovnici Austrije smatrali dijelom šireg njemačkog nacionalnog korpusa. Tako se 1918. novostvorena austrijska država prozvala "Njemačkom Austrijom" i kao svoj cilj uvela ujedinjenje s Njemačkom. Taj je cilj ostvaren 1938. od strane Hitlerovih nacista, ali je nakon drugog svjetskog rata obnovljena austrijska država, a stanovnici Austrije prigrlili koncept zasebne nacije kako bi se što je moguće više ogradili od svih negativnih konotacija vezanih uz projekt Velike Njemačke.

Profiliranju Austrijanaca kao zasebne nacije je, osim političkih okolnosti, pripomogla i činjenica da je neutralna Austrija nakon drugog svjetskog rata izgradila daleko viši životni standard od podijeljene Njemačke, kao i da stav o Austrijancima kao zasebnoj naciji uživa konsenzus i među samim Nijemcima.

Austrijanci, danas višemilijunski narod, počinje nastajati raspadom plemenskog sustava Bavaraca do kojega dovodi karolinški feudalizam i kasnijim okrupnjivanjem feudalnih posjeda, negdje u XII stoljeću, u 'Landove'. Nastanak Landova dovodi i do političke koncentracije koja počinje Babenbergovcima 1192. i kasnije Habsburgovcima (1282). Raspadom Habsburške Monarhije 1918. Landovi postaju sastavni dijelovi Austrijske Republike.

Etnički sastav Landova nije uvijek bavarski, pa se u području Vorarlberga koji su alemanskog porijekla kao i susjedni Germano-Švicarci, stanovništvo se služi jezikom srodnim onom u Švicarskoj. Ovi najzapadniji Austrijanci na glasu su kao imućni industrijalci.

Područje Štajerske također u potpunosti ne pripada etnički, jezično ni kulturno samo Bavarcima. Ona nastaje u XII. stoljeću spajanjem bavarskih s karantanskim regijama. Karantanci (po govoru Slaveni) učestvovali su u stvaranju Steiermaka (Štajerske) i Kärntena (Koruške). Osobit jak slavenski (slovenski) utjecaj osjećao se u Koruškoj, pa su se čak još danas neki običaji sačuvali u koruškom Landesbewußtseinu. Slovenski element ipak se postupno topi, danas možda oko 4%. Turizam je danas glavna preokupacija štajerskih Austrijanaca, a stare crkve i lijepa priroda aduti su za njegov daljnji razvoj. U Štajerskoj je ostao naročito živ folklor, ovdje se još može vidjeti i nabaviti popularni grauer Rock (sivi kaputić) i graue Hose.

Burgenland ili Gradišće još je jedno područje u kojemu Austrijanci ne udaraju glavni pečat, nego su to ovaj puta Hrvati. Oni ovaj kraj naseljavaju nakon pojave Turaka a došli su iz područja Dalmacije odakle su donesli svoj čakavski jezik. To je ista seoba koja je pokrenula i pretke Molizanskih Hrvata da se nasele u Italiji. Vinogradarstvo, stočarstvo i poljoprivreda glavna su zanimanja Gradišćanaca.

Prave Austrijance nalazimo u Donja Donjoj i Gornjoj Austriji, u Tirolu gdje ih smatraju za tipične Austrijance, te naravno u Salzburgu, kulturnom prijestolnicom Austrije i Beču.

Farmerski poslovi i industrija (tekstilna) i turizam glavna su zanimanja Austrijanaca. Veoma su česte malene obiteljske farme na kojima Austrijanci rade. Porijeklo suvremenog austrijskog sigurnosnog socijalnog sistema potječe još s kraja 19 stoljeća. Radnici, službenici, razne službe i farmeri uplaćuju u razne sigurnosne socijalne fondove. Patrijarhalna obitelj u najnovije vrijeme među mladim obiteljima pretvara se u neku partnersku zajednicu u kojoj nastoje živjeti mladi parovi. Najveći dio Austrijanaca ima katoličku vjeru.

Prema 'Joshua Projectu' /Podaci UN-a/

• Velika Njemačka
• Mala Njemačka