Save (grad)

Save
	(perz.) ساوه
	; Trg Šaherdari u Savi
Država	Iran
Pokrajina	Markazi
Okrug	Savski okrug
Visina	1009 m
Koordinate	35°1′N 50°21′E / 35.017°N 50.350°E
	Stanovništvo (2006.)
• Entitet	180.548
Vremenska zona	IRST (UTC+3:30)
• Ljeto (DST)	IRDT (UTC+4:30)
Stranica	www.saveh.ir
	Save Save na zemljovidu Irana

Save (perz. ساوه, ili Sava^[2]) je grad u pokrajini Markazi na sjeveru Irana. Nalazi se 120 km sjeveroistočno od Araka, 120 km jugozapadno od Teherana, te 60 km sjeverozapadno od Koma. Okolicom grada prevladava hladna stepska klima (BSk) s prosječnom godišnjom temperaturom od 16,6 °C odnosno količinom padalina od 223 mm. Grad je zemljopisno smješten u dolini prema zapadu omeđenom planinama Kuh-e Majlom (2236 m) i Kuh-e Šah-Pasandom (2755 m) i povijesno je predstavljao važno čvorište s obzirom na to da se nalazio na putu koji je povezivao Hamadan i Kermanšah na zapadu s Rajom i Damganom na istoku.^[3] Pretpostavlja se da je bio naseljen još tijekom medijskog razdoblja (8. − 6. st. pr. Kr.).^[3] Prema legendi iz ranoislamskog doba, oko grada Sava je nekada postojalo veliko jezero koje je naglo presušilo zbog potresa na noć Muhamedovog rođenja.^[4] Danas postoje znanstvene indicije da su obližnja jezera Hovz-e Soltan i Namak nekada bili homogena vodena masa, a potonje se također naziva i Savskim jezerom.^[2] Oko 37 km od grada nalazi se brana Band-e Save (dosl. Savska brana, mjesno i Abasova brana) visine 40 m čija se gradnja seže u ilhanidsko (13. − 14. st.) odnosno obnova u safavidsko razdoblje (oko 1600. godine).^[5] Zbog velike rupe pri dnu brana je danas nerabljiva.^[5] Južno od grada nalazi se i tvrđava s dobro očuvanom palačom koju su podigli asasini.^[6] Najpoznatija povijesna znamenitost u samom gradu je Saborna džamija iz seldžučkog razdoblja odnosno 11. stoljeća, s kupolom dijametra 16 m i kufskim ornamentima.^[7] Godine 1119., za vrijeme seldžučkih dinastijskih sukoba, kod Sava su se sukobile vojske Mahmuda II. i Ahmada Sandžara. U 13. stoljeću Save je posjetio Marko Polo zabilježivši proizvodnju pamuka^[8] i tri velike grobnice koje je pripisao biblijskim magima. Gradsko gospodarstvo danas se temelji na industriji i poljoprivredi, poglavito uzgoju pšenice, pamuka, šipka i dinja. Nekoliko kilometara sjeverno smješten je veliki industrijski grad Kave. Save je prometno dobro povezan s ostatkom zemlje: autocesta 6 i državna cesta 48 povezuju ga s Hamadanom na zapadu, a autocesta 5 s Teheranom na sjeveroistoku odnosno Arakom na jugozapadu. Usporedno s njom proteže se i cesta 65 sve do Salafčegana odakle nastavlja u smjeru Isfahana. Prema popisu stanovništva iz 2006. godine u Savi je živjelo 180.548 ljudi.^[1]

Galerija

Unutarnje poveznice

Markazi

Izvori

↑ ^a ^b (perz.) (engl.) Statistical Centre of Iran. 2006. 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Iranian ministry of the Interior. Teheran. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2016. Pristupljeno 13. listopada 2013.
↑ ^a ^b (engl.) Ehlers, Eckart. 20. srpnja 2002. Qom Lake. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
↑ ^a ^b (engl.) Porada, Edith; Dyson, Robert H.; Wilkinson, Charles Kyrle. 1965. The Art of Ancient Iran: Pre-Islamic Cultures. Art of The World. Crown. New York. str. str. 137. OCLC 291948
↑ (engl.) Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter. 1982. A History of Persian Earthquakes. Cambridge Earth Science Series. Cambridge University Press. New York. str. str. 197. doi:10.1002/eqe.4290110412. ISBN 9780521241120. OCLC 251672298
↑ ^a ^b (engl.) Kiyāni Haftlang, Kiyānoosh. 2003. Rajabi, Azitā (ur.). A Survey of the Geography of Iran. Center for International Cultural Studies. Tehran. str. str. 33.-34. ISBN 9789649449135. OCLC 254565470
↑ (engl.) Kleiss, Wolfram. 15. prosinca 1990. Castles. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
↑ (engl.) Hillenbrand, Robert. 13. listopada 2013. [15. prosinca 1986.] vi. Islamic Iran. Archeology. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
↑ (engl.) Hakimian, Hassan. 13. listopada 2013. [15. prosinca 1993.] ii. Production and Trade in Persia. Cotton. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.

Vanjske poveznice

(perz.) Službene stranice grada Sava

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Save

[IranPop2006-1] (perz.) (engl.) Statistical Centre of Iran. 2006. 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Iranian ministry of the Interior. Teheran. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2016. Pristupljeno 13. listopada 2013.

[IranicaQomLake-2] (engl.) Ehlers, Eckart. 20. srpnja 2002. Qom Lake. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.

[PoradaDysonWilkinson1965-3] (engl.) Porada, Edith; Dyson, Robert H.; Wilkinson, Charles Kyrle. 1965. The Art of Ancient Iran: Pre-Islamic Cultures. Art of The World. Crown. New York. str. str. 137. OCLC 291948

[4] (engl.) Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter. 1982. A History of Persian Earthquakes. Cambridge Earth Science Series. Cambridge University Press. New York. str. str. 197. doi:10.1002/eqe.4290110412. ISBN 9780521241120. OCLC 251672298

[KiyaniHaftlang2003-5] (engl.) Kiyāni Haftlang, Kiyānoosh. 2003. Rajabi, Azitā (ur.). A Survey of the Geography of Iran. Center for International Cultural Studies. Tehran. str. str. 33.-34. ISBN 9789649449135. OCLC 254565470

[6] (engl.) Kleiss, Wolfram. 15. prosinca 1990. Castles. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.

[7] (engl.) Hillenbrand, Robert. 13. listopada 2013. [15. prosinca 1986.] vi. Islamic Iran. Archeology. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.

[8] (engl.) Hakimian, Hassan. 13. listopada 2013. [15. prosinca 1993.] ii. Production and Trade in Persia. Cotton. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]