[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Hovz-e Soltan

Koordinate: 35°0′44″N 50°56′56″E / 35.01222°N 50.94889°E / 35.01222; 50.94889
Izvor: Wikipedija
Hovz-e Soltan
(perz.) حُوظِ سُلطان
Jezero • tektonsko; slano
Satelitski prikaz Hovz-e Soltana
Položaj
Koordinate35°0′44″N 50°56′56″E / 35.01222°N 50.94889°E / 35.01222; 50.94889
SmještajKomska pokrajina
Države Iran
Obalni gradovinema
Fizikalne osobine
Duljina24 km
Širina 
 • Najveća12 km
Dubina 
 • Najveća1,0 m
Površina280 km2
Zapremina0,14 km3
Nadm. visina798 m
Rijeke i otoci
PritociRud-e Šur
Hovz-e Soltan na zemljovidu Irana
Hovz-e Soltan
Hovz-e Soltan
Hovz-e Soltan na zemljovidu Irana
Zemljovid

Hovz-e Soltan (perz. حوضِ سُلطان) je slano jezero u središnjem Iranu, na sjeveru Komske pokrajine. Smješteno je približno 30 km sjeverno od Koma odnosno oko 80 km južno od Teherana. Ovisno o godišnjem dobu površina jezera kreće se između 240 i 280 km³, dubina mu iznosi najviše 1,0 m odnosno zapremnina do 140 milijuna , no prilikom suša u potpunosti ishlapi. Vodom se napaja prvenstveno pomoću zapadnih rukavaca rijeke Rud-e Šur dok je količina padalina zanemariva. Prosječna nadmorska visina površine jezera jest 798 m.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Panorame Hovz-e Soltana sa sjevera Panorame Hovz-e Soltana sa sjevera
Panorame Hovz-e Soltana sa sjevera

Hovz-e Soltan se nalazi na sjeveru Iranske visoravni i dijeli slične geološke i stratigrafske karakteristike s Namakom i pustinjom Dašt-e Kavir koji se protežu prema istoku. Prožimajuća zona sastoji se od horstova prekambrijske kristalizirane podloge i sedimenata paleozojske platforme, a na površini prevladavaju kambrijsko-trijaske sedimentne stijene u ravnicama odnosno magmatske stijene na uzvisinama. Litoralni pojas prema proširenoj depresiji na istoku izrazito je blagog nagiba, na zapadu je nešto strmiji (<1%), dok je prema planinama Kuh-e Šur-Češme (1222 m) na sjeveru odnosno Kuh-e Kol-Tape (950 m) i Kuh-e Čarh-e Sefid (1115 m) na jugu nagib najveći i iznosi 2‒5%. Prilikom visokog vodostaja jezero je elipsastog oblika i proteže se 24 km u smjeru istok-zapad odnosno 12 km u smjeru sjever-jug i ima površinu od 280 km³, dok tijekom ljetnih suša nakupljena voda brzo ishlapi ostavljajući iza sebe bijelo prostranstvo. Debljina slanih naslaga kreće se između 20 i 46 m, a sastoji se od natrijevog klorida (NaCl), kalijevog klorida (KCl), magnezijevog sulfata (MgSO4), magnezijevog klorida (MgCl2) i natrijevog sulfata (Na2SO4). Najbliža jezera Hovz-e Soltanu položena u istoj depresiji su Gadir-e Asb smješten 70 km jugoistočno i Namak koji se nalazi oko 90 km prema istoku. Oba slana jezera su na ‒10 m manjoj visini. Veliki karavan-saraji poput Dair-e Gačina i Sangi-Muhamedabada svjedoče da su se ravnicama između Hovz-e Soltana i Namaka povijesno protezali putevi koji su spajali Teheran i Raj na sjeveru s Komom, Kašanom, Isfahanom i Jazdom na jugu. Oko 10 km sjeverno od Hovz-e Soltana nalazi se i karavan-saraj Sangi-Aliabad odnosno utvrde Kale-je Sorh i Kale-je Hovz-e Soltan čija okolica obiluje prapovijesnim nalazištima. S obzirom na to da ga presjeca zračna linija Teheran‒Kom, uz neposrednu blizinu jezera nalaze se i suvremeni prometni pravci poput autoceste 7 i ceste 71 (2,5 km zapadno) odnosno dvaju željezničkih pruga s obje strane. Osam kilometara zapadno od Hovz-e Soltana nalazi se i velika zrakoplovna baza Kušk-e Nosrat. Na obalama jezera ne postoje veća naselja, a njegovo gospodarsko iskorištavanje ograničeno je na nekoliko manjih farmi uz unutrašnje delte pritoka i solanu na jugu.

== Hidrologija Hovz-e Soltan u hidrološkom i hidrogeološkom smislu pripada slijevu Namaka, a vodom ga prvenstveno napajaju zapadni rukavci rijeke Rud-e Šur koji na istočnoj obali oblikuju prostranu unutrašnju deltu bez oticanja. Zbog vrlo blage konfiguracije terena ovaj je fenomen u manjoj je mjeri također prisutan uz sjeverne i južne obale gdje ga napaja i nekoliko sezonskih pritoka. Okolicom jezera prevladava hladna pustinjska klima (BWk) s prosječnom temperaturom od 17°C odnosno količinom padalina do 200 mm godišnje. Paleoklimatološka istraživanja pokazuju da je prilikom posljednjeg ledenog doba količina padalina bila 48,4% veća i prosječna temperatura 5,6°C niža u odnosu na današnju što se jako odrazilo na geomorfologiju. Hladni klimatski uvjeti uzrokovali su stvaranje ledenjaka na okolnim gorjima, a početna egzaracija odnosno kasnija fluvijalna erozija oblikovali su plodne aluvijalne terase na kojima su pronađene neke od najstarijih prapovijesnih civilizacija u Iranu. Sudeći prema jezerskim rubnim terasama, postoje čvrste indicije da su Hovz-e Soltan i Namak nekad bili spojeni u jedno jezero približne visine od 820 m.

Flora i fauna

[uredi | uredi kôd]

Flora Hovz-e Soltana uvjetovana je klimom i visokim stupnjem saliniteta, a uključuje razne sukulente i halofite karakteristične za pustinjske i polupustinjske predjele. Najzastupljeniji rod je tamaris koji uključuje vrste T. arceuthoides, T. kotschyi, T. passerinoides, T. tetragyna i T. ramosissima. Fauna Hovz-e Soltana po pitanju gmazova i ptica istovjetna je Namaku odnosno Dašt-e Kaviru, dok je broj velikih sisavaca bitno manji zbog okružujuće prometne infrastrukture.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • (engl.) Abtahi, Morteza; Saif, Abdollah; Khosroshahi, Mohammad. 4. veljače 2012. Investigation of the last Quaternary climate from the geomorphic evidence in Namak Lake basin, Central Iran (PDF). Journal of Geography and Regional Planning. V. 3. Academic Journals. Nairobi. str. str. 93.-107. doi:10.5897/JGRP11.124. ISSN 2070-1845. OCLC 701718846
  • (engl.) Ehlers, Eckart. 20. srpnja 2002. Qom Lake. Encyclopædia Iranica. Columbia University. New York.
  • (engl.) Fayazi, Farajollah. 1991. Sedimentological studies in the Qom area Central Iran: a, evaporites of the Howz-e-Soltan lake basin; b, sedimentology, diagenesis and porosity of the Qom Formation. University of East Anglia. Norwich. OCLC 556372999
  • (perz.)(engl.) Panah Pur, Heydar; Tavakkoli Neku, Hossein; Adnani, Mahdi; Naeini, Mohammad Reza; Kazemi, Mohammad; Javid Kiya, Hamid Reza. 2008. Collection, Identification, Maintenance, Evaluation, Regeneration, and Utilization of Forest Trees and Shrubs Genetic Resources in Qom Province. Qom Agricultural and Natural Resources Research Center. Qom. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2020. Pristupljeno 3. prosinca 2012.
  • (engl.) Rohban, Rokhsareh; Amoozegar, Mohammad Ali; Ventosa, Antonio. 27. studenoga 2008. Screening and isolation of halophilic bacteria producing extracellular hydrolyses from Howz Soltan Lake, Iran. Journal of Industrial Microbiology & Biotechnology. XXXVI. 3. Springer. Berlin. str. str. 333.-340. doi:10.1007/s10295-008-0500-0. ISSN 1367-5435. OCLC 423464530
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hovz-e Soltan