Azurit

Azurit
Općenito
Kategorija	Karbonati
Kemijska formula	${\displaystyle {\ce {Cu3(CO3)2(OH)2}}}$
Identifikacija
Molekularna masa	344,67 g/mol
Boja	Azurno plava, tamno do blijedo plava; blijedoplava u propuštenom svjetlu
Kristalni habitus	Masivan, prizmatičan, stalaktitski, tabelarni
Kristalni sustav	Monoklinski kristalni sustav
Sraslaci	Rijetki, dvostruke ravnine {101}, {102} ili {001}
Kalavost	Savršeno u {011}, dobro na {100}, slabo na {110}
Lom	Konhoidalan
Mohsova tvrdoća	3,5 do 4
Sjaj	Staklast
Indeks loma	nα = 1,730; nβ = 1,758; nγ = 1,838
Optička svojstva	Biaksijalni (+)
Dvolom	δ = 0,108
Pleokroizam	Vidljive nijanse plave
Ogreb	Svijetlo plavi
Gustoća	3,773 (izmjereno), 3,78 (izračunato)

Azurit (od azur) je monoklinski mineral tamnomodre do svijetlomodre boje, bazični bakreni karbonat, 2 CuCO₃·Cu(OH)₂. Nastaje atmosferskim trošenjem bakrenih minerala, pojavljuje se zajedno s malahitom u površinskim dijelovima ležišta bakrene rude. Upotrebljava se i kao modra boja (gorsko modrilo), a kod većih koncentracija i kao bakrena ruda.^[1]

Podrobniji članak o temi: Pigment

Azurit ili gorsko modrilo kao pigment je bio poznat još u drevnom Egiptu. U Europi u srednjem vijeku bio je češće upotrebljavan nego skuplji lapis lazuli. Dobiva se mljevenjem minerala. Ima grublje zrno ali se ne usitnjava previše jer gubi jakost i dobiva blijedu nijansu. Azurit je češće korišten u temperi jer u ulju postaje prozirno zamagljen i tamniji. Umjetno dobiven se upotrebljava duže vrijeme, ali zbog nepostojanosti i pošto je otrovan zadržava se do 19. stoljeća.^[2]

Pigment azurit ili gorsko modrilo. Azurit se često se u prirodi javlja zajedno s malahitom. Pozadina "Dame s vjevericom" koju je naslikao Hans Holbein mlađi oslikana je azuritom. Zelenkast ton Marijinog plašta u Rafaelovoj slici nastaje zbog pretvorbe azurita s vremenom u malahit.

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Azurit

• Handbook of Mineralogy - Azurite (engl.)