[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Bentos

Izvor: Wikipedija
Inačica 2572153 od 28. kolovoza 2010. u 14:56 koju je unio MondalorBot (razgovor | doprinosi) (Robot Dodaje: be:Бентас)
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajga/borealne šume
Planinski travnjaci i šikare
Crnogorične šume umjerenog pojasa
Tropske i subtropske četinarske šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Mediteranske šume i šikare
Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume
Tropske i subtropske suhe širokolisne šume
Travnjaci, savane i šikare umjerenih predjela
Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Plavljena travna vegetacija
Riparianska zona
Vlažno područje
Vodeni biomi
Jezero
Litoralna zona
Šume mangrova
Šume kelpa
Koraljni greben
Neritička zona
Epikontinentalni pojas
Pelagijska zona
Bentos
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Led
Drugi biomi
Endolitska zona

Bentos (grč. βένθος, dubina, morska dubina), ili ponekad i benton skupni je naziv za sve biljne i životinjske organizme koji žive na dnu mora ili slatke vode. Prirasle biljke i životinje zovu se sesilni bentos, a pokretne vagilni bentos.

Pojam je 1890. uveo Ernst Haeckel kako bi razdvojio organizme koji žive na dnu od organizama koji slobodno plivaju otvorenim vodama mora i unutrašnjih voda (plankton i nekton). Danas se bentosom nazivaju životne zajednice koje žive na dnu, bilo u moru ili slatkoj vodi, kao i neovisno o dubini na kojoj žive.

Prema veličini bentos se dijeli na:

  • makrobentos (>1 mm)
  • meiobentos (1 mm do 0,063 mm)
  • mikrobentos (manji od 0,063 mm)

Prema mjestu na kojem živi, bentos se dijeli na:

  • epibentos (živi na supstratu)
  • semiendobentos (živi dijelom u supstratu)
  • endobentos (živi u supstratu)
  • nekton dijelom vezan za dno (međustepenica između bentosa i nektona: životinje koje iako mogu plivati, žive epibentoski)

Organizmi koji žive bentoski vrlo su važna hrana za ribe i druge životinje koje žive u otvorenim vodama, za nekton, ali i za organizme koji razgrađuju organske tvari.