Topaz

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste ga sposobni prevesti, kliknite na "Uredi" i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

Topaz
Općenito
Kategorija	Mineral
Hemijska formula	Al2[SiO4](F,OH)2
Identifikacija
Boja	bezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast
Kristalni habitus	kratkoprizmatičan do dugoprizmatičan
Kristalni sistem	rompski, k.r. mmm
Kalavost	savršena po {001}
Lomljivost	školjkast
Tvrdoća	8
Sjaj	staklast
Indeks prelamanja	Np = 1, 610 - 1,631 Nm = 1,610 - 1,631 Ng = 1,617 -1,638
Ultraljubičasta fluorescencija	u žutoj ili svijetlozelenoj boji
Ogreb	bijel
Gustoća	3,49 - 3,6 g/cm3

Topaz je mineral iz grupe nezosilikata sa hemijskom formulom Al₂[SiO₄](F,OH)₂. Kristalizuje u rompskom kristalnom sistemu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su rastvora iz kojih kristalizuju zasićenije, kristali su izduženiji.

Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) i specifičnu gustinu 3,4 do 3,6, no ako je više OH-grupa u sastavu, gustina će biti manja. Sjaj mu je staklast.

Čisti topaz je providan, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut i providan do poluprovidan. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi.

Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.

Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama granita i riolita. Obično kristalizuje u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna Utah, SAD). Moguće ga je naći i uz fluorit, mikroklin i kasiterit. Nalazimo ga na Uralu i Ilmenu, u Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku i u SAD-u.

Najveći do sada pronađeni topaz je nazvan "El Dorado" - nađen u Brazilu 1984. godine, teži 6,2 kg i nalazi se u britanskoj Kraljevskoj kolekciji.

Ime "topaz" dolazi od grčke riječi topazos, što znači "tražiti", a to se odnosilo na ostrvo Zabargad u Crvenom moru, kojeg je bilo jako teško naći, a na njegovim tajnim lokalitetima je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti olivin) koji se kopao u antička vremena. U srednjem vijeku ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.

Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca novembra, a plavi topaz mjeseca decembra.

Topaz na Wikimedia Commonsu.

• Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, Manual of Mineralogy, 20th ed., ISBN 0-471-80580-7 (en)
• Webmineral (en)
• Mindat with location data (en)
• Mineral galleries (en)