Panama

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Republika Panama República de Panamá
Zastava Grb
Himna: "Himno Istmeño"
Položaj Paname
Glavni grad		Panama
Službeni jezik		španski
Državno uređenje
• Predsjednik		José Raúl Mulino
Zakonodavstvo
Nezavisnost		3. novembar 1903 (od Kolumbije)
Površina
• Ukupno		75.517 km2 (118.)
• Vode (%)		2,9
Stanovništvo
• Ukupno		4.064.780 (127.)
• Gustoća		54/km2
Valuta		panamska balboa
Vremenska zona		UTC -5
Pozivni broj		+507
Internetska domena		.pa

Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvata dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi okean, a na sjeveru na Karipsko more.

Strateški položaj Paname ogleda se u kontroli važnog pomorskog i trgovačkog prolaza Panamskog kanala.

Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.

Prije dolaska Evropljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Evropljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venecuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.

Panama je ostala španskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U decembru 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, otcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tokom 20. vijeka panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao preći u panamsku nadležnost.

Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. decembra 1999.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Podjeljena je na 9 pokrajina.

Nalazi se u srednjoj Americi u južnom dijelu. Izlazi na Tihi i Atlantski okean. Površine 76 000 km² te oko 3,5 miliona stanovnika. Glavni grad je Panama. Najveći dio zemlje je planinski. Najviši vrh je 3 470 mnv. Klima je tropska i vlažna.

Zbog svog ključnog geografskog položaja, ekonomija Paname je orijentirana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobijanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999, otvaraju se mogućnosti za nove projekte.

Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, špansko i kinesko stanovništvo.

Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Commons ima datoteke na temu: Panama

WikiAtlas ima mape na temu: Panama

• Službeni sajt Vlade Paname
• Panama na CIA World Factbook
• Panama na BBC News