[go: up one dir, main page]

Idi na sadržaj

Sergej Paradžanov

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sergej Paradžanov
Sergej Paradžanov 1978.
Rođenje (1924-01-09) 9. januar 1924.
Smrt21. august 1990(1990-08-21) (66 godina)
Zanimanjefilmski scenarista i režiser
Godine aktivnosti1951 – 1990.
Značajna djela

Sergej (Sergo) Josifovič Paradžanov, pravo ime Sarkis Paradžanjan (armenski: Սերգեյ Փարաջանով, gruzijski: სერგო ფარაჯანოვი, ruski: Серге́й Ио́сифович Параджа́нов, ukrajinski: Сергій Йо́сипович Параджа́нов) rođen u Tbilisiju, Gruzijska SSR (danas Gruzija), 9. januara 1924. bio je sovjetski filmski režiser i scenarist, armenskog porijekla.[1]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Bio je nadareni slikar te je studirao pjevanje i violinu. Diplomirao je na Svesaveznom državnom kinematografskom institutu (VGIK) u Moskvi. Na početku je bio asistent redatelja, a prvi je put bio redatelj 1955. godine. Proslavio se petim cjelovečernjim filmom, Sjenke zaboravljenih predaka iz 1964. godine, nastalog na temelju priča Myhajla Kocjubynskyjog o svojevrsnom Romeu i Juliji iz karpatskog sela s kraja 19. stoljeća. Radnja filma okružena je praznovjerjem i nasilnosti. Slijedi Sayat Nova, prikazivan pod naslovom Boja šipka iz 1971. godine koji je snimljen dvije godine ranije. Riječ je o stiliziranom i metaforičnom životopisu armenskog pjesnika Harutjuna Sajadjana koji je živio u 18. stoljeću. Kolorit filma inspiriran je bizantskim mozaicima, biblijskim iluminacijama i armenskim tapiserijama. Sadrži naglašenu geometrijsku kompoziciju kadrova. Zbog navodne teške razumljivosti izlaganja, državna je cenzura izrazito skratila i mijenjala film. Paradžanov idući film, Legenda o suramskoj tvrđavi, inspiriran je legendom iz srednjeg vijeka te je stilski i poetički sličan Boji šipka. Uz Andreja Arsenijeviča Tarkovskog bio je najdarovitiji sovjetski filmski redatelj u drugoj polovici 20. stoljeća. Živio je nekonvencionalnim stilom života, optuživan je da je ukrajinski nacionalist, homoseksualac, anarhoidni kvaritelj mladeži. Bio je u zatvoru od 1974. do 1978. te je oslobođen nakon peticije sineasta iz inozemstva. Umro je u Jerevanu 21. augusta 1990.[2]

Teference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Peter Rollberg (2009). Historical Dictionary of Russian and Soviet Cinema. US: Rowman & Littlefield. str. 517–521. ISBN 978-0-8108-6072-8.
  2. ^ Sergej Josifovič Paradžanov, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 1. svibnja 2021.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]