Baskijski jezik

Baskijski jezik euskara
Regije govorenja	Baskija, baskijska dijaspora
Države govorenja	Španija Francuska
Jezička porodica	Baskijski jezik
Broj govornika	maternji jezik: 750.000[1] 434.000 pasivnih govornika[1] i 6000 monoglota[2][3]
Sistem pisanja	Latinica (baskijska abeceda) Brailleovo pismo
Službeni status
Služben u	Španija (Baskija (autonomna zajednica), Navara)
Manjinski jezik u	Francuska (Nova Akvitanija: Atlantski Pireneji)
Regulator(i)	Kraljevska akademija baskijskog jezika (Euskaltzaindia)
Jezički kod
ISO 639-1	eu
ISO 639-2 / 5	baq
ISO 639-3	eu
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika

Baskijski jezik (baskijski: Euskara) jest izolirani jezik, koji ne pripada nijednoj jezičkoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jezika u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija u regiji koja se prostire na najzapadnijim Pirenejima u susjednim dijelovima sjeverne Španije i jugozapadne Francuske. Standardizirana forma ovog jezika naziva se Batua, koja je donijeta na koncu 20. stoljeća. Osim standardne verzije, baskijski jezik čini i šest dijalekata. Precizne granice dijalekata ne poštuju političke granice.

Domaći govornici žive u susjednom području koje uključuje dijelove četiri španske provincije i tri "drevne provincije" u Francuskoj. Gipuzkoa, veći dio Biskaje, nekoliko općina u Álavi i sjeverno područje Navarre činili su jezgro preostalog područja baskijskog govornog područja prije nego što su 1980-ih uvedene mjere za jačanje baskijskog tečnog jezika. Nasuprot tome, veći dio Álave, najzapadnijeg dijela Biskaje, te centralne i južne Navare, pretežno su naseljeni izvornim govornicima španskog, bilo zato što je baskijski tokom stoljeća zamijenjen španskim (kao u većini Álave i centralne Navare) ili možda zato što se tamo nikada nije govorilo (kao u dijelovima Enkarterrija i jugoistočne Navare).

U frankističkoj Španiji na upotrebu baskijskog jezika uticala je represivna politika vlade. U Baskiji, "frankistička represija nije bila samo politička, već i jezička i kulturna."^[4] Frankov režim je potisnuo baskijski iz zvaničnog govora, obrazovanja i izdavaštva,^[5] čime je postalo nezakonito registrovanje novorođenih beba pod baskijskim imenima,^[6] i čak su zahtijevali da se uklone gravure nadgrobnih spomenika na baskijskom jeziku.^[7] U nekim provincijama javna upotreba baskijskog jezika bila je potisnuta, a ljudi su kažnjeni jer su ga govorili.^[8] Javna upotreba baskijskog jezika izazivala je nepovjerenje od strane pristalica režima, što se često smatralo znakom antifrankizma ili separatizma.^[9] Počevši od 1960-ih i kasnije, trend se preokrenuo te su obrazovanje i izdavaštvo na baskijskom počeli cvjetati.^[10] Kao dio ovog procesa, Euskaltzaindia je krajem 1960-ih razvila standardizirani oblik baskijskog jezika, nazvan Euskara Batua.

Osim standardizirane verzije, pet historijskih baskijskih dijalekata su biskajski, gipuskoanski i gornjonavarski u Španiji i navarsko-lapurdijski i suletinski u Francuskoj. Imena preuzimaju iz historijskih baskijskih provincija, ali granice dijalekata nisu u skladu s granicama provincija. Euskara Batua stvorena je kako bi se baskijski jezik mogao koristiti – i kako bi ga lahko razumjeli svi govornici baskijskog – u formalnim situacijama (obrazovanje, masovni mediji, književnost), a to je njegova glavna upotreba danas. I u Španiji i u Francuskoj upotreba baskijskog jezika za obrazovanje varira od regije do regije i od škole do škole.

Baskijski je jedini preživjeli izolirani jezik u Evropi. Trenutni uobičajeni naučni stav o porijeklu Baska i njihovog jezika jest da su se rani oblici baskijskog jezika razvili prije dolaska indoevropskih jezika na to područje, odnosno prije dolaska keltskih i romanskih jezika, od kojih potonji danas geografski okružuju baskijsko govorno područje. Tipološki, s aglutinativnom morfologijom i poretkom ergativ–apsolutiv, gramatika baskijskog jezika ostaje znatno drugačija od one standardnih prosječnih evropskih jezika. Ipak, baskijski je do 40 posto vokabulara posudio iz romanskih jezika, a za baskijsku abecedu koristi se latinica.

U baskijskom jeziku koristi se naziv euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski je uglavnom nazivan basque, a moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku postoji više naziva za baskijski – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque - vode porijeklo od iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi ουασκωνους (ouaskōnous). Termin vascuence izveden je od latinskog vasconĭce, a koristio se u dokumentima nastalim u 14. vijeku.

Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj zajednici Baskiji i dijela oblasti Navarre. U Španiji je danas priznat kao manjinski jezik, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao je velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

• Bai – Da
• Ez – Ne
• Kaixo! – Zdravo!
• Agur! / Aio! – Doviđenja!
• Ikusi arte! – Vidimo se!
• Eskerrik asko! – Hvala!
• Egun on – Dobro jutro, dobar dan
• Egun on, bai – Odzdrav na Egun on
• Arratsalde on – Dobro veče
• Gabon – Laku noć
• Mesedez – Molim
• Barkatu – Izvini te (ako želimo nešto pitati)
• Barkatu – Izvinjavam se
• Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao "čuj!" u razgovornom bosanskom jeziku)
• Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu?
• Kafe ebakia nahi nuke – Mogu li dobiti macchiato?
• Kafesnea nahi nuke – Mogu li dobiti café latte?
• Garagardoa nahi nuke – Mogu li dobiti pivo?
• Komunak – Toalet
• Non dago komuna? – Gdje je toalet?
• Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica?
• Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica?
• Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel?
• Zorionak – Sretan praznik!
• Zer moduz? – Kako si?

Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja 20, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima, npr, čečenski jezik. Ovaj sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 + 10 = 90). Na američkom kontinentu ovakav brojni sistem koristile su Maje.

• 1 – bat
• 2 – bi
• 3 – hiru
• 4 – lau
• 5 – bost
• 6 – sei
• 7 – zazpi
• 8 – zortzi
• 9 – bederatzi
• 10 – hamar
• 11 – hamaika
• 12 – hamabi
• 13 – hamahiru
• 14 – hamalau
• 15 – hamabost
• 16 – hamasei
• 17 – hamazazpi
• 18 – hemezortzi
• 19 – hemeretzi
• 20 – hogei
• 21 – hogeita bat
• 22 – hogeita bi
• 23 – hogeita hiru
• 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = 20 i 10 = 20 + 10)
• 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = 20 i 11 = 20 + 11)
• 40 – berrogei (ber-hogei = 2 puta 20 = 2 × 20)
• 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = 2 puta 20 i 10 = 2 × 20 + 10)
• 60 – hirurogei (hirur-hogei = 3 puta 20 = 3 × 20)
• 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = 3 puta 20 i 10 = 3 × 20 + 10)
• 80 – laurogei (laur-hogei = 4 puta 20 = 4 × 20)
• 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = 4 puta 20 i 10 = 4 × 20 + 10)
• 100 – ehun
• 200 – berrehun
• 300 – hirurehun
• 1000 – mila
• 2000 – bi mila
• 1 000 000 – milioi bat
• erdi - pola
• gutxiago - manje
• gehiago – više

• Baski

Commons ima datoteke na temu: Baskijski jezik

• Zvanični sajt Kraljevske akademije baskijskog jezika
• Pregled tehnoloških alata za baskijski jezik