Navara

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Navarra Navarra Nafarroa
Autonomna zajednica
Zastava Grb
Geografski položaj Navarre u Španiji
Država	Španija
Glavni grad	Pamplona
Vlada
• Predsjednik	Miguel Sanz Sesma
Površina
• Ukupno	10.391 km2
Mjesto po površini	11.
Stanovništvo (2006)
• Ukupno	601.874
• Rang	15.
• Gustoća	60,22 /km2
ISO 3166 kod	NA
Statut usvojen	16. august 1982.
Broj predstavnika u kongresu	5
Broj predstavnika u senatu	5
Veb-sajt	www.navarra.es

Navarra (španski Navarra, baskijski Nafarroa) je španska autonomna zajednica, smještena na sjeveru Španije. Njen službeni naziv na španskom glasi Comunidad Foral de Navarra (španska riječ foral dolazi od riječi fuero što znači bula, sloboština, povlastica).

Navarra graniči na zapadu s Baskijom (s provincijama Guipúzcoa i Álava), na jugu s autonomnom zajednicom La Rioja, na istoku s Aragonijom (s provincijama Zaragoza i Huesca), te na sjeveru s Francuskom.

Sastoji se od 272 općine, i ima 593.472 stanovnika (2005.), od kojih otprilike trećina živi u njenom glavnom gradu Pamploni (193.328 stanovnika). Navarra je tzv. jednoprovincijalna autonomna zajednica.

Navarra je mješavina baskijskog uticaja iz planinskog područja Pirineja i mediteranskog uticaja iz doline rijeke Ebro.

Iz njene duge političke historije, sadašnja upravno-pravna organizacija ima za osnovu Statut autonomije (Amejoramiento del Fuero) iz 1982. godine, koji uključuje tradicionalni sistem historijsko stečenih prava i sloboda (fueros), prizatih i španskim Ustavom iz 1978. godine.

Navarra, kao i druge autonomne zajednice, ima svoj Parlament (Parlamento de Navarra) i Vladu (Gobierno de Navarra). Zdravstvo, zapošljavanje, obrazovanje i socijalna briga, zajedno sa izgradnjom stanova, urbanim planiranjem, politikom zaštite okoline, u nadležnosti su njenih autonomnih institucija. Za razliku od drugih regija (osim Baskije i Katalonije, prema novom statutu), Navarra ima i autonomiju pri ubiranju poreza, iako mora slijediti neke smjernice koje utvrđuje centralna španska vlada.

Tradicionalno, Navara je bila mala agrarna i slabo razvijena regija. Danas je jedna od bogatijih autonomnih zajednica sa društvenoekonomskim blagostanjem, zahvaljujući prije svega razvoju industrije i uslužnih djelatnosti u Pamploni, glavnom gradu zajednice. Stopa nezaposlenosti je među najnižima u Španiji (7,41% 2005.), a dohodak po glavi stanovnika među najvišim.

Prema zakonu iz 1986. kojim je uređeno govorno područje gdje je baskijski jezik ima status službenog jezika, Navarra je jezično podjeljena na tri zone: baskofonu, mješovitu i nebaskofonu.

U baskofonoj i mješovitoj zoni, baskijski jezik ima službeni status, zajedno sa španskim, dok u nebaskofonoj zoni nema uopće status službenog jezika. Status službenog jezika pretpostavlja da, između ostalog, geografski nazivi budu na baskijskom, te garantuje pravo građanima da se služe baskijskim u komunikaciji sa javnom upravom.

Navarra je vodeća u Evropi po korištenju obnovljivih izvora energije. U planu je bilo da do 2010. godine u potpunosti prijeđe na korištenje obnovljivih izvora energije. U 2004. godini, 61% potrebne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora (43,6% iz 28 vjetroelektrana, 12% iz 100 malih hidroelektrana i 5,3% iz bioelektrana). Također, u ovoj regiji je najveća i španska solarna elektrana, smještena na Montes de Cierzo de Tudela (kapaciteta 1,2 MWh), zajedno sa još nekoliko manjih.

U program razvoja od 2004. uključuje i nove solarne elektrane Larrión (0,25 MWs) i špansku najveću na Castejónu (2,44 MWh).

• Spisak navarskih vladara

Commons ima datoteke na temu: Navara