Multics
| Multics | |
|---|---|
 | |
 | |
| Razvijatelj | MIT, GE, Bell Labs |
| Napisan u | PL/I, Asembler[1] |
| Radno stanje | Razvoj završen, simulator dostupan |
| Izvorni model | Otvoreni kod |
| Opća dostupnost | 1969 |
| Najnovija stabilna verzija | 12.6f / {decembar 2016 |
| Dostupan u | Engleski |
| Podržane platforme | GE-645 cetnralni računari, Honeywell 6180 |
| Vrsta kernela | Monolitni kernel |
| Korisnički interfejs | CLI |
| Licenca | Originalno vlasnički, Otvoreni softver od 2007[2][3] |
Multics (engleski: Multiplexed Information and Computing Service) jest vremenski dijeljeni operativni sistem.[4][5] Gotovo svi moderni operativni sistemi su na neki način bili pod uticajem Multics-a, posebno Unix i Unixoidni sistemi.
Nastanak
[uredi | uredi izvor]Multics je započet 1964. godine na Cambridgeu, Massachusetts kao zajednički projekt MIT-a, General Electricsa i Bell Labsa. Razvijen je na GE 645 namjenski dizajniranom mainframe računaru isporučenom 1967. godine MIT-u, koji je prvi takve vrste.
Zamišljen je kao komercijalni proizvod, nije se pokazao kao uspješan. Zbog svojih novih ideja imao je jako veliki uticaj na nauku o računarstvu, uprkos raznim nedostacima.[6]
Nove ideje
[uredi | uredi izvor]Multics je među prvim implementirao "single-level store" za pristup podacima, i time odbacio razlikovanje između datoteka (koje se nazivaju segmenti u Multicsu) i procesne memorije. Memorija procesa se sastojala isključivo od segmenata koji su preslikani u njegov adresni prostor. Da bi ih pročitao ili upisao, proces je jednostavno koristio uobičajene instrukcije procesora (CPU), a operativni sistem se pobrinuo da sve izmjene budu spremljene na disk.
Također jedna od glavnih novih ideja Multics-a bila je dinamičko vezivanje, u kojem pokrenuti proces može zatražiti dodavanje drugih segmenata u njegov adresni prostor, segmente koji bi mogli sadržavati kôd koji bi onda mogao izvršavati.
Multics je bio prvi glavni operativni sistem koji je od početka dizajniran kao siguran sistem.[7] Ipak, mnogi su uspjeli da prevaziđu tu sigurnost u ranim verzijama Multics-a [8]
Multics je bio prvi operativni sistem koji je imao hijerarhijski datotečni sistem,[9][10] a nazivi datoteka mogli su biti gotovo proizvoljne dužine i sintakse. Bile su podržane i simboličke veze između direktorija. Također je prvi imao komandni procesor - ideja koju je kasnije naslijedila Unix ljuska. Ujedno je i jedan od prvih koji je napisan jezikom na visokom nivou (Multics PL/I), nakon što je Burroughs MCP sistem napisan u ALGOL-u.[1]
Uticaj na druge projekte
[uredi | uredi izvor]Unix
[uredi | uredi izvor]Multics je imao veliki uticaj na Unix kojeg su originalni isprogramirali Multics programeri Ken Thompson i Dennis Ritchie. Međtuim, interni dizajn Unixa je bio dosta drukčiji, čiji je fokus bio na tome da sistem ostane malen i jednostavan, i tako ispravi neke nedostatke Multics-a koji je imao dosta velike sistemske zahtjeve za resursima.
Ken Thompson, u jednom intervju iz 2007. godine [11] je opisao Multics kao prekomplikovan i skoro neupotrebljiv operativni sistem.
Ostali operativni sistemi
[uredi | uredi izvor]Multics je imao veliki uticaj i na PRIMOS kojeg je stvorio William Poduska. On će kasnije osnovati Apollo Computer čiji su AEGIS i Domain/OS operativni sistemi bili kolokvijalno nazvani kao "Multics u kutiji šibica".
Stratus VOS operativni sistem je bio još jedan operativni sistem koji je usvojio ključne koncepte Multicsa i smatra se kao najdirektnijim nasljednikom Multicsa koji se i dalje razvija i koristi danas.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b R. A. Freiburghouse, "The Multics PL/1 Compiler", General Electric Company, Cambridge, Massachusetts, 1969.
- ^ "Multics License (Multics) - Open Source Initiative". opensource.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
- ^ "Myths about Multics". www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
- ^ Dennis M. Ritchie, "The Evolution of the Unix Time-sharing System", Communications of the ACM, Vol. 17, 1984, pp. 365-375.
- ^ Dan Murphy (1996) [1989]. "Origins and Development of TOPS-20".
- ^ "Myths about Multics". www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
- ^ Jerome H. Saltzer, "Protection and the Control of Information Sharing in Multics", in "Introduction to Multics", MAC TR-123, Project MAC, Cambridge, February 1974; pg. 2-41.
- ^ Tom Van Vleck (2002). "How the Air Force cracked Multics Security".
- ^ "Multics Glossary -F-". www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
- ^ R. C. Daley and P. G. Neumann, "A general-purpose file system for secondary storage", AFIPS '65 (Fall, part I) Proceedings of the November 30 – December 1, 1965
- ^ Peter Seibel. Coders at Work: Reflections on the Craft of Programming. APress Publications, 2007. ISBN 978-1-4302-1948-4
Dalje čitanje
[uredi | uredi izvor]- F. J. Corbató, V. A. Vyssotsky, Introduction and Overview of the Multics System (AFIPS 1965) is a good introduction to the system.
- F. J. Corbató, C. T. Clingen, J. H. Saltzer, Multics – The First Seven Years (AFIPS, 1972) is an excellent review, written after a considerable period of use and improvement over the initial efforts.
- J. J. Donovan, S. Madnick, Operating Systems, is a fundamental read on operating systems.
- J. J. Donovan, Systems Programming, is a good introduction into systems programming and operating systems.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- multicians.org je sveobuhvatna web stranica s puno materijala
- Multimedijski radovi
- Multics glossary
- Mitovi detaljno raspravlja o mnogim mitovima o Multicsu-u
- Sigurnost Multicsa
- Unix i Multics
- Opće informacije o Multics-u i često postavljana pitanja
- Službena arhiva izvornog koda na MIT-u