Izvorni kôd stranice Multics

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪Hasley‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected: .

Start of block: 17:21, 18 decembar 2022
Expiry of block: 17:21, 18 decembar 2025

Your current IP address is 62.210.136.28. The blocked range is 62.210.0.0/16.

Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

{{Infokutija operativni sistem|naziv=Multics|logo=File:Multics logo.gif|screenshot=Multics-Login.png|opis=|razvijatelj=[[Massachusetts Institute of Technology|MIT]], [[General Electric|GE]], [[Bell Labs]]|napisan_u=[[PL/I]], [[Asembler]]<ref name="Mpl1" />|skupina=<!-- [[Unix]] ? -->|radno_stanje=Razvoj završen, simulator dostupan|izvorni_model=[[Softver otvorenog koda|Otvoreni kod]]|opć_dost={{Start date and age|1969}}|zadnja stabilna verzija=12.6f|datum izdavanja stabilne verzije={{Start date and age|2016|12}}|cilj_marketinga=|jezik=[[Engleski jezik|Engleski]]|metoda_ažuriranja=|upravljanje_paketima=|platforme=[[GE-645]] cetnralni računari, [[Honeywell 6180]]|kernel=[[Monolitni kernel]]|korisnički_interfejs=[[CLI]]|licenca=Originalno [[vlasnički softver|vlasnički]],<br />Otvoreni softver od 2007<ref>{{cite web|url=http://opensource.org/licenses/Multics|title=Multics License (Multics) - Open Source Initiative|author=|date=|website=opensource.org|access-date=11. 4. 2018}}</ref><ref name="myths">{{cite web|url=http://www.multicians.org/myths.html#source|title=Myths about Multics|author=|date=|website=www.multicians.org|access-date=11. 4. 2018}}</ref>|website=<!-- {{URL|http://www.multicians.org}} --><!-- use wikidata property -->}} '''Multics''' ({{Jez-en|Multiplexed Information and Computing Service}}) jest [[Dijeljenje vremena|vremenski dijeljeni]] operativni sistem.<ref name="Ritchie84">Dennis M. Ritchie, "The Evolution of the Unix Time-sharing System", Communications of the ACM, Vol. 17, 1984, pp. 365-375.</ref><ref>{{Cite web|url=http://tenex.opost.com/hbook.html|title=Origins and Development of TOPS-20|last=Dan Murphy|year=1996|orig-year=1989}}</ref> Gotovo svi moderni operativni sistemi su na neki način bili pod uticajem Multics-a, posebno [[UNIX|Unix]] i [[Operativni sistem sličan Unixu|Unixoidni]] sistemi.

== Nastanak ==
Multics je započet 1964. godine na [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]], [[Massachusetts]] kao zajednički projekt [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT]]-a, [[General Electric]]sa i [[Bell Laboratories|Bell Labsa]]. Razvijen je na [[GE 645]]  namjenski dizajniranom mainframe računaru isporučenom 1967. godine MIT-u, koji je prvi takve vrste.

Zamišljen je kao komercijalni proizvod, nije se pokazao kao uspješan. Zbog svojih novih ideja imao je jako veliki uticaj na nauku o računarstvu, uprkos raznim nedostacima.<ref name="Myths about Multics">{{cite web|url=http://www.multicians.org/myths.html|title=Myths about Multics|date=|website=www.multicians.org|access-date=11. 4. 2018|author=}}</ref>

== Nove ideje ==
Multics je među prvim implementirao "single-level store" za pristup podacima, i time odbacio razlikovanje između [[datoteka]] (koje se nazivaju ''segmenti'' u Multicsu) i ''[[Proces (računarstvo)|procesne]] memorije''. Memorija procesa se sastojala isključivo od segmenata koji su preslikani u njegov adresni prostor. Da bi ih pročitao ili upisao, proces je jednostavno koristio uobičajene instrukcije [[procesor]]a (CPU), a operativni sistem se pobrinuo da sve izmjene budu spremljene na disk.

Također jedna od glavnih novih ideja Multics-a bila je dinamičko vezivanje, u kojem pokrenuti proces može zatražiti dodavanje drugih segmenata u njegov adresni prostor, segmente koji bi mogli sadržavati kôd koji bi onda mogao izvršavati.

Multics je bio prvi glavni operativni sistem koji je od početka dizajniran kao [[Sigurnost računara|siguran sistem]].<ref name="JHSProt">Jerome H. Saltzer, "Protection and the Control of Information Sharing in Multics", in "Introduction to Multics", MAC TR-123, Project MAC, Cambridge, February 1974; pg. 2-41.</ref> Ipak, mnogi su uspjeli da prevaziđu tu sigurnost u ranim verzijama Multics-a  <ref>{{Cite web|url=http://www.multicians.org/security.html|title=How the Air Force cracked Multics Security|last=[[Tom Van Vleck]]|year=2002}}</ref>

Multics je bio prvi operativni sistem koji je imao hijerarhijski datotečni sistem,<ref>{{Cite web|url=http://www.multicians.org/mgf.html#filesystem|title=Multics Glossary -F-|last=|date=|website=www.multicians.org|access-date=11. 4. 2018}}</ref><ref>R. C. Daley and P. G. Neumann, [http://dl.acm.org/citation.cfm?id=1463915 "A general-purpose file system for secondary storage"], AFIPS '65 (Fall, part I) Proceedings of the November 30 – December 1, 1965</ref> a nazivi datoteka mogli su biti gotovo proizvoljne dužine i sintakse. Bile su podržane i simboličke veze između direktorija. Također je prvi imao [[Interfejs komandne linije|komandni procesor]] - ideja koju je kasnije naslijedila Unix [[Ljuska (računarstvo)|ljuska]]. Ujedno je i jedan od prvih koji je napisan jezikom na visokom nivou (Multics [[PL/I]]), nakon što je Burroughs MCP sistem napisan u [[ALGOL]]-u.<ref name="Mpl1">R. A. Freiburghouse, [http://www.multicians.org/pl1-raf.html "The Multics PL/1 Compiler"], General Electric Company, Cambridge, Massachusetts, 1969.</ref>

== Uticaj na druge projekte ==

=== Unix ===
Multics je imao veliki uticaj na Unix kojeg su originalni isprogramirali Multics programeri [[Ken Thompson]] i [[Dennis Ritchie]]. Međtuim, interni dizajn Unixa je bio dosta drukčiji, čiji je fokus bio na tome da sistem ostane malen i jednostavan, i tako ispravi neke nedostatke Multics-a koji je imao dosta velike sistemske zahtjeve za resursima.

Ken Thompson, u jednom intervju iz 2007. godine <ref>Peter Seibel. Coders at Work: Reflections on the Craft of Programming. APress Publications, 2007. {{ISBN|978-1-4302-1948-4}}</ref> je opisao Multics kao prekomplikovan i skoro neupotrebljiv operativni sistem.

=== Ostali operativni sistemi ===
Multics je imao veliki uticaj i na [[PRIMOS]] kojeg je stvorio William Poduska. On će kasnije osnovati [[Apollo Computer]] čiji su AEGIS i [[Domain/OS]] operativni sistemi bili kolokvijalno nazvani kao "Multics u kutiji šibica".

[[Stratus VOS]] operativni sistem je bio još jedan operativni sistem koji je usvojio ključne koncepte Multicsa i smatra se kao najdirektnijim nasljednikom Multicsa koji se i dalje razvija i koristi danas.

== Također pogledajte ==

* [[Dijeljenje vremena]]

== Reference ==
{{refspisak}}
== Dalje čitanje ==

* [[:en:Fernando J. Corbató|F. J. Corbató]], [[:en:Michael Schroeder|V. A. Vyssotsky]], [http://www.multicians.org/fjcc1.html ''Introduction and Overview of the Multics System''] ([[:en:AFIPS|AFIPS]] 1965) is a good introduction to the system.
* [[:en:Fernando J. Corbató|F. J. Corbató]], C. T. Clingen, [[:en:J. H. Saltzer|J. H. Saltzer]], [http://www.multicians.org/f7y.html ''Multics – The First Seven Years''] (AFIPS, 1972) is an excellent review, written after a considerable period of use and improvement over the initial efforts.
* J. J. Donovan, [[:en:Stuart Madnick|S. Madnick]], [http://catalog.loc.gov/cgi-bin/Pwebrecon.cgi?v1=6&ti=1,6&Search_Arg=Donovan%2C%20John%20J.&Search_Code=NAME%40&CNT=100&PID=fahdDtIh7Y1ODWe5X_fO2_UUafeDT&SEQ=20090914123346&SID=1 Operating Systems], is a fundamental read on operating systems.
* J. J. Donovan, [http://catalog.loc.gov/cgi-bin/Pwebrecon.cgi?v1=5&ti=1,5&Search_Arg=Donovan%2C%20John%20J.&Search_Code=NAME%40&CNT=100&PID=fahdDtIh7Y1ODWe5X_fO2_UUafeDT&SEQ=20090914123346&SID=1 Systems Programming], is a good introduction into systems programming and operating systems.

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20191030094546/https://www.multicians.org/ multicians.org] je sveobuhvatna web stranica s puno materijala 
** [http://www.multicians.org/papers.html Multimedijski radovi] 
** [http://www.multicians.org/mga.html Multics glossary] 
** [http://www.multicians.org/myths.html Mitovi] detaljno raspravlja o mnogim mitovima o Multicsu-u 
** [http://www.multicians.org/security.html Sigurnost Multicsa] 
** [http://www.multicians.org/unix.html Unix i Multics] 
** [http://www.multicians.org/general.html Opće informacije o Multics-u i] često [http://www.multicians.org/general.html postavljana pitanja]  
* [http://web.mit.edu/multics-history/ Službena arhiva izvornog koda na MIT-u]

[[Kategorija:Vremenski dijeljeni operativni sistemi]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Šablon:BROJMJESECA (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:ISBN (uredi)
Šablon:Infokutija (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Infokutija operativni sistem (uredi)
Šablon:Jez-en (uredi)
Šablon:MONTHNAME (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:NAZIVMJESECA (uredi)
Šablon:Niz dotjeraj (uredi)
Šablon:Početni datum i godine (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Start date and age (uredi)
Šablon:Trim (uredi)
Šablon:Years or months ago (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Yesno (uredi)
Modul:Check isxn (uredi)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox/styles.css (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:InfoboxImage (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)

Nazad na Multics.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Multics"