Felipe II od Španije

Filip II. (španjolski Felipe II), (* 21. svibnja 1527. u Valladolidu; † 13. rujna 1598. u El Escorialu kod Madrida).

Kralj Filip II.
Vladavina	1556. - 1598.
Supruga	princeza Marija od Portugala Marija I., kraljica Engleske Elizabeta Valois Ana
Djeca	princ Karlo princeza Elizabeta princeza Katarina Filip III., kralj Španjolske
Otac	Karlo I., kralj Španjolske poznatiji kao Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Majka	Elizabeta
Rođenje	21. svibnja 1527. Valladolid, Španjolska
Smrt	13. rujna 1598. Madrid, Španjolska

Prvi službeni španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554.-1556.). Bio je sin Karla V, cara Svetog rimskog carstva, koji je u Španjolskoj vladao pod imenom Karlo I.. Nastojao je u toku svoje duge vladavine osigurati prevlast Španjolske u Europi. 1561 seli svoj dvor iz Toleda u Madrid koji time postaje glavni grad kraljevine Španjolske. Kao protivnik protenstantizma dao je široka ovlaštenja inkvizicijskim sudovima. Španjolska inkvizicija je optužene krivovjerce spaljivala uz velike svečanosti. On je koristio inkviziciju u Španjolskoj kako bi učvrstio apsolutizam, a čak je i ograničio autonomiju svojim talijanskim i nizozemskim posjedima. Kada je 1580. godine osvojio Portugal, zagospodario je čitavim Pirinejskim poluotokom i prostranim portugalskim kolonijama u Brazilu i istočnoj Indiji.

Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, Nizozemska je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast plemstva. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je 1566. u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i 1576.godine sporazumom u Gandu su odlučili stvoriti nezavisnu uniju. Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali gezi (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio Vilim Oranski. Uprkos ovim ustancima, borba ustanika protiv španjolske vlasti bila je neravnopravna i teška zbog vjerskih razlika i drugih osobitosti.

Južne (valonske) provincije, koje su bile katoličke vjere i pružale otpor španjolskoj vlasti, su osnovale Katolički savez 1579. Time je stvorena osnova za španjolsku Nizozemsku i Belgiju. Stanovnici sjevernih provincija bili su germanskog podrijetla i kalvinske vjere. Sedam sjevernih provincija nastavile su borbu protiv španjolske vlasti i sporazumom u Utrechtu 1579. stvorile Utrehtsku uniju iz koje je kasnije nastala Republika ujedinjenih provincija. Godine 1581. nova država odvojila se od Španjolske i proglasila nezavisnost. Nova republika nazvana je Holandija po najznačajnijoj provinciji.