Sjevernjača
| Opservacijski podaci Epoha J2000 | |
|---|---|
| Sazvježde | Mali medvjed |
| Rektascenzija | 02h 31m 48.7s |
| Deklinacija (astronomija) | +89° 15′ 51″ |
| Vidljiva veličina (V) | 1.97 |
| Karakteristike | |
| Spektralni tip | F7 Ib-II SB |
| B-V Indeks boja | 0.60 |
| U-B Indeks boja | 0.38 |
| Promjenljivi tip | Cefeida |
| Astrometrija | |
| Radijalna brzina (Rv) | -17 km/s |
| Pravo kretanje (μ) | RA: 44.22 mas/god. Dec.: -11.74 mas/god. |
| Paralaksa (π) | 7.56 ± 0.48 mas |
| Udaljenost | 431 ly (132 pc) |
| Apsolutna veličina (MV) | -3.64 |
| Detalji | |
| Masa | 6 M☉ |
| Radijus | 30 R☉ |
| Luminozitet | 2200 L☉ |
| Temperatura | 7000 K |
| Metalicitet | ? |
| Rotacija | ~17 km/s |
| Starost | ? godina |
| Ostale oznake | |
Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed. Sjevernjača je vrlo blizu sjevernog nebeskog pola, pa je pomoću nje lako odrediti pravac sjevera. Ponekad se u narodu može čuti da je Sjevernjača najsjanija zvijezda na nebu, što je zabluda. U stvarnosti je 45. po sjaju na noćnom nebu, dok je nasjajnija zvijezda zapravo Sirius. Latinski naziv Polaris dolazi od Stella Polaris (Polarna zvijezda). Vrlo rijetko je u upotrebi i grčki naziv Cynosura (Κυνόσουρα), što znači "rep psa", te Polaris Borealis.
Sjevernjača je od nas udaljena otprilike 430 svjetlosnih godina. Oko nje kruže još četiri zvijezde: dvije bliske zvijezde nalaze se na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao Polaris B, lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom.
Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.
Sjevernjača (trenutna Polarna zvijezda, Polaris, Alfa Maloga medvjeda, α Ursae Minoris) je zvijezda najbliža sjevernomu nebeskom polu (udaljena 42′), gotovo nepomična na nebeskoj sferi i zbog toga pogodna za orijentaciju. Najsjajnija je zvijezda Maloga medvjeda, promjenljiva sjaja, prosječne prividne magnitude 1,9. Sjaj joj se mijenja u razdoblju od 4 dana. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje približno 430 svjetlosnih godina. Sjevernjača Aa žuti je div, cefeida mase oko 6 puta veće od Sunčeve, oko 46 puta većega promjera, 2200 puta većega sjaja i površinske temperature oko 7 200 K (6 927 °C). Sjevernjača B može se uočiti i s pomoću manjega teleskopa, a Sjevernjača Ab prvi je put snimljena 2006. s pomoću Hubbleova svemirskog teleskopa. [2]
Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda. Najbliža zvijezda je Sigma Oktant (σ Octantis) koja se ponekad naziva i Južna zvijezda.
- ↑ Vondrák, J.; Capitaine, N.; Wallace, P. (2011-10-01). „New precession expressions, valid for long time intervals” (en). Astronomy & Astrophysics 534: A22. DOI:10.1051/0004-6361/201117274. ISSN 0004-6361.
- ↑ Sjevernjača, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- Polaris Arhivirano 2007-02-06 na Wayback Machine-u