Klit

Klit (stari grčki: Κλεῖτος), ^[1] bio je ilirski kralj iz plemena Dardanaca od 356-335. god. pne.

Prvi put pominje se zajedno sa Pleuratom I u vezi sukoba Aleksandra i njegovog oca Filipa II tokom 337. god. pne, kada se Aleksandar sklonio kod ilirskih kraljeva (ad reges Illyriorum se contulerat – Justin).^[2]

Glavni članak: Bitka kod Peliona

U vrijeme Aleksandrovog pohada po Balkanu, Klit je u savezu sa Taulantskim kraljem Glaukom, pokušao da se oslobodi makedonske vrhovne vlasti.^[3] Dok je Aleksandar bio na sjeveru u ratu sa |Tribalima Klit je preoteo makedonsko utvrđenje Pelion, negdje oko Ohridskog jezera. Kad je Aleksandar stigao na bojište iskopao je opkop u namjeri da spriječi sastavljanje dvije ilirske vojske, pošto Glauk nije još bio stigao sa svojim Taulantima. Taj dio plana nije uspio. Tada je Aleksandar izveo noćni napad na utvrđenje, što je za ono vrijeme bilo nezamislivo. Iliri su doživjeli poraz, a Klit se morao skloniti kod Taulanata (Arijan), čija država je bila na zapadu. Klitova ilirska kraljevina ili bar njen najveći dio bio je priključen Makedoniji, a najveći dio zarobljenih vojnika uključen je u makedonsku vojsku koja se spremala za rat sa Perzijom.^[1][4][5]

Nakon njegove smrti, Glauk je smatrao za prirodno da svojoj kraljevini pripoji i zemlju svog saveznika, pa se Glauk u izvorima naziva Ilirski kralj. Oko 300. god. pne na ilirskom tronu pojavio se Klitov sin Bardilis II.

• Greenwalt, William S. (2010). „Macedonia, Illyria, and Epirus”. A Companion to Ancient Macedonia. Oxford, Chichester, & Malden: Wiley-Blackwell. str. 279–305. ISBN 978-1-4051-7936-2. 
• Hammond, Nicholas Geoffrey Lemprière (1989). The Macedonian State: Origins, Institutions, and History. Oxford: Clarendon Press. ISBN 0-19-814883-6. 
• Worthington, Ian (2008). Phillip II of Macedonia. New Haven and London: Yale. ISBN 978-0-300-12079-0. 
• Miočević, Duje Rendić (1968). Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora. Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-30. Pristupljeno 2020-03-03. 
• Papazoglu, Fanula (1969). Porijeklo i razvoj ilirske države. ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO. Arhivirano iz originala na datum 2020-07-14. Pristupljeno 2021-08-29. 
• Mesihović, Salmedin (2014). Historija Autarijata. Filozofski fakultet Sarajevo. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-21. Pristupljeno 2020-03-03.