Dogrib
Dogrib (Pasje Rebro; Flat-Side Dogs, Tlingchadinne, Thlingchadinne ('dog-flank people'), Tlicho, Tli cho Dinne, Tłı̨chǫ, Tłįchǫ, Plats-Côtes-de-Chien) je Athapaskan pleme nastanjeno između Velikog medvjeđeg jezera (Great Bear Lake) i Velikog ropskog jezera (Great Slave Lake) u Sjeverozapadnim teritorijima u Kanadi.
Jezično i kulturno Dogribi su srodni plemenima Chipewyan, Deline, Mountain, Slavey i Yellowknife. Brojčano nikada nisu bili jaki. Mooney je procjenio da ih je 1670. bilo oko 1 200, i kasnije im je populacija u padu sve do sredine 20. vijeka, da bi 2005. iznosio 2 298.
Kultura Dogriba pripada sub-arktičkom području. Nomadi su i lovci na karibue u područjima 'barren grounda', a prisutan je i ribolov. Nastamba Dogriba je kožni šator, no ako bi zime bile veoma oštre, gradili bi i nastambe od drveta ili od granja. Socijalna organizacija Dogriba su mnogobrojne, malene nezavisne bande, koje imaju vlastite teritorije, a i položaj žena mnogo je lošiji nego kod sjevernih plemena, na primjer Chipewyana. Glavni neprijatelji bijahu im Chipewyan, Cree, Yellofknife. Dogribi su pleme Yelloknife gotovo uništili masakriravši ih u krjem 18. ili početkom 19. vijeka. U svojim pustim predjelima ostali su relativno izolirani, do sredine 20. vijeka, kada su pojačane transportne i komunikacijske veze s ostalim krajevima Kanade.
Dogribi su bili podijeljeni na 4 glavne skupine, to su:
- Lintchanre, sjeverno i istočno od sjevernog rukavca Velikog Ropskog jezera (Great Slave Lake).
- Takfwelottine, jugoistočno od Velikog medvjeđeg jezera i na izvoru rijeke Coppermine.
- Tsantieottine, na rijeci i jezeru La Martre.
- Tseottine, duž južne obale Velikog medvjeđeg jezera.