Brjansk

Brjansk (ruski:Брянск) je grad u Rusiji, 379 km jugozapadno od Moskve. Upravno je središte Brjanske oblasti. Zemljopisnog je položaja 53°16′N, 34°25′E. Brjansku se ime izvodi od ruske riječi za gustiš, "bryn".

Broj stanovnika:

2001.: 454.700 2004.: 409.900

Za Brjansk se predpostavlja da je osnovan 985., za doba Vladimira I. od Kijiva kao misionarska i obrambena ispostava na desnoj obali rijeke Desne.

Prvi put se spominje u pisanim ispravama 1146. kao Dobrjansk. Bio je posjed starije linije Černihivske grane dinastije Rjurikovića.

U 13. stoljeću, postao je sjedište samostalne kneževine i biskupije, a koncem istog stoljeća, Brjansk je došao pod vlast kneževa od Smolenska.

U 14. stoljeću černihivski kneževi opet vladaju Brjanskom. Ipak, uskoro opet mijenja vladara, i pada pod vlast Velikog vojvodstva Litve.

• pod Černihivom do 1245.
• kneževina pod Zlatnom hordom - 1245. - 1357.
• Rjurikovići
• Roman I. (u Černihivu od 1263.) - 1245. - 1285.
• Oleg (tada u Černihivu) - 1285. - 1286.
• Roman II. - 1286. - 1308.
• Bazil I. od Drucka - 1308. - 1309. d. 1314.
• Svetoslav (u Možajsku 1299. - 1303.) - 1309. - 1310.
• Bazil I od Drucka (ponovno) - 1310. - 1314.
• Dmitar - 1314. - 1333.
• Gleb - 1333. - 1340.
• Roman III. (u Černihivu do 1370s) - 1340. - 1355. d. 1401.
• Bazil II. - 1355. - 1356.
• anarhija - 1356. - 1357.
• kneževina pod Velikim vojvodstvom Litvom.
• Gediminovići (Gediminaiciai/GIEDYMINOWICZE)
• Dmitar II. - 1357. - 1379. d. 1399.
• izravno pod Litvom - 1379. - 1393.
• Teodor (Todor, Fjodor) (u Volinskoj 1382. - 1393.) - 1393. d. 1431.
• izravno pod Litvom - 1393. - 1446.
• Rjurikovići
• Bazil III. - 1446. d. poslije 1456.
• Šimun Obolenski - 1446. - 1447.
• Litvi - 1447. - 1449.
• Gediminovići
• Mihovil Boleslav - 1449.
• izravno pod Litvom - 1449. - 1454.
• Rjurikovići
• Ivan (u Možajsku 1432. - 1454.) - 1454. - 14??.
• Litvi - 14??. - 1503.
• Moskovskoj kneževini - 1503. - 1605.
• Poljskoj-Litvi - 1605. - 1632.
• Rusiji odtada

U 17. stoljeću Brjansk je postao važni trgovinski grad s godišnjim sajmovima. Dekretom cara Petra Velikog utemeljeno je prvo brodogradilište.

Ratovi protiv Azova i Švedske donijeli su novi gospodarski zamah Brjansku. 1788. je otvorena tvornica oružja. Napoleon Bonaparte je više puta bezuspješno pokušavao 1812. godine zauzeti ovaj strateški važni grad.

S boljševičkom vlašću su došli novi industrijski pogoni, brojne elektrane i tvornice željezničkih vagona i lokomotiva.

Od 06. listopada 1941. do 17. rujna 1943. Brjansk je bio zaposjednut od strane snaga Trećeg Reicha. Šume u okolnim područjima bile su tijekom okupacije jedno od glavnih područja partizanskog djelovanja u Rusiji.

Danas je Brjansk važan industrijski grad. Proizvode se u njemu elektronički dijelovi, turbine, lokomotive i ostala dobra. Pored toga, Brjansk je upravno i kulturno središte istoimene oblasti, kao i željezničko čvorište s velikim ranžirnim kolodvorom.

Brjansk je podijeljen na 4 "rajona":

• Bežicki (prije 1956. grad Bežica)
• Sovjetski
• Fokinski
• Volodarski

• Podružnica Pravnog instituta ministarstva unutarnjih poslova Ruske federacije u Brjansku
• Podružnica novog pravnog instituta Moskva
• Podružnica sveruskog instituta za novčarske znanosti i ekonomiju
• Institut za Izgradnju prijevoznih strojeva Brjansk
• Poljodjelski institut Brjansk
• Državna akademija I.-G.-Petrovsko-sveučilište Brjansk
• Državna inženjerskotehnološka akademija Brjansk
• Državna poljodjelska akademija Brjansk
• Državno tehničko sveučilište Brjansk

• Naum Gabo umjetnik
• Svetlana Vladimirowna Kriveljova, bacačica kugle i olimpijska pobjednica
• Galina Malčugina, sprintašica i osvajačica olimpijskog odličja

Brjansk na Wikimedijinoj ostavi

• Lokalna uprava Arhivirano 2007-02-04 na Wayback Machine-u
• Službeni site