Brest, Bjelorusija
Brest
Брэст | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 52°08′N 24°40′E / 52.133°N 24.667°E | |||
Država:  Bjelorusija
|
|||
Oblast:  Brestska
|
|||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Aljaksandar Palyšenka˘u (Аляксандар Палышэнкаў) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 78.9 km2 | ||
| Visina | 280 m | ||
| Stanovništvo (2008.) | |||
| - Grad | 312.950 | ||
| - Gustoća | 3.966 stan./km2 | ||
| Vremenska zona | EET (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) | ||
| Pozivni broj | +375 (0)162 | ||
| Službena stranica www.brest.gov.by | |||
| Karta | |||
 Položaj Bresta na karti Bjelorusije | |||
Brest (bjeloruski: Брэст/ Brest, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici sa Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti. 2008. godine grad je imao 312.950 stanovnika.
Litvansko ime je Brestas, nekad Lietuvos Brasta. Rusko je ime Брест (Brest), nekad i u oblicima Бере́стье, Бе́ресть, Бре́ст-Лито́вск. Na jidišu se zove בריסק / Brisk . Ukrajinsko je ime Бе́рестя i Бе́ресть. U hrvatskim starim tekstovima nalazimo ga pod imenom Brest-Litovsk. Od 1921. bjelorusko mu je ime bilo Берасьце-над-Бугам (Brest na Bugu).
Grad se nalazi se na ušću rijeke Muhavec u Bug blizu poljskog grada Terespola . Brest se nalazi na međunarodnom putu E30 koji spaja Berlin i Moskvu. Tokom sovjetskog perioda bio je glavni granični prijelaz. Danas služi kao tranzitni grad na putu između Europske unije i Zajednice Nezavisnih Država.
U Brestu se nalazi i važan željeznički centar jer je on posljednja točka do koje doseže široki ruski kolosijek.
Grad je osnovan od strane Slavena. Kao grad, Brest -(Berestye) u Kijevskoj Rus' prvi se put spominje u ruskim dokumentima iz 1019. godine. Bio je nekoliko puta osvajan od strane Poljske i Litve, opustošen od strane Mongola 1241. godine, a nije bio obnovljen sve do 1275 godine. U 16. stoljeću grad je preimenovan u Brest-Litovsk, nakon što je postao dio Poljsko-Litavske unije. Godine 1918. u ovom gradu je potpisan čuveni Brest-Litovski mir između tadašnje Rusije i Centralnih sila. Poznata je Tvrđava u Brestu iz 19. stoljeća, koja je postala čuvena po borbama u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
Godine 2008. u gradu je živjelo 312.950 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 3.966 stan./km2
Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 75%, Rusi 17% i Ukrajinci 6%, Poljaci 1,3% i Židovi 0,15% .[1]
- Menachem Begin, vođa Irguna, političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. Također je bio 6. premijer Izraela.
- Olga Jančevecka, jugoslavenska šansoneta ruskih korijena
Orel, Nižnij Tagil, Astrahan, Kovrov, Tjumenj, Petrozavodsk, Petrograd, Rusija
Luck, Ivano-Frankivsk,Odesa, Ukrajina
Lublin, Biała Podlaska, Siedlce, Terespol Poljska
Pleven, Bugarska
Botoşani, Rumunjska
Coevorden, Nizozemska
Xiaogan, Kina
Port-sur-Saône, Francuska
Weingarten, Ravensburg, Baienfurt, Baindt, Berg), Njemačka[2]
- ↑ „Stanovništvo Bresta prema etničkoj pripadnosti”. Arhivirano iz originala na datum 2010-09-23. Pristupljeno 2014-01-17.
- ↑ „Побратимские связи г. Бреста.”. Arhivirano iz originala na datum 2009-04-18. Pristupljeno 2014-01-17.
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Brest |