Izvorni kod stranice Afrika

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪Hasley‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected: .
Start of block: 18. decembra 2022. u 17:21
Expiry of block: 18. decembra 2025. u 17:21
Your current IP address is 62.210.136.28. The blocked range is 62.210.0.0/16.
Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".
U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.
[[Datoteka:LocationAfrica.png|thumb|desno|250px|Afrika na karti svijeta]]

'''Afrika''' je drugi po veličini svjetski [[kontinent]]. Sa 30,244,050 [[kvadratni kilometar|km<sup>2</sup>]] (uključujući i ostrva koja joj pripadaju) čini 20.3% ukupne površine [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. U Africi živi više od milijardu i 220 miliona stanovnika što čini oko jedne sedmine ukupne ljudske populacije. Poslije Azije Afrika je najmnogoljudniji kontinent svijeta.

Stari Rimljani su koristili ime ''Africa terra'' — "zemlja Afra" (plural, od "Afer") — za sjeverni dio kontinenta, koji odgovara današem [[Tunis]]u, gdje se nalazila Rimska provincija ''Africa''. Samo porijeklo imena Africa ima više tumačenja: od feničanski ''afar'' (''prašina''), grčki ''aphrike'' (''bez hlada'') ili latinski ''aprica'' (''sunčano'').

== Geografija ==
U Africi se nalazi 54 države, kao i: [[Atlas (planine)|Masiv Atlas]], reke [[Nil]] i [[Kongo (rijeka)|Kongo]], [[Jezero Viktorija]], ostrvo [[Madagaskar]], [[Zelenortska ostrva]], rt Dobre Nade, gradovi [[Kairo]], [[Johannesburg]], [[Kinšasa]], [[Alžir (grad)|Alžir]], [[Adis Abeba]], itd.

== Istorija Afrike ==
[[Datoteka:Afrika Map 1689.JPG|thumb|thumb|Karta Afrike iz [[1689]].]]
Smatra se da je Afrika, kolijevka čovječanstva, koju su već prije oko 3,5 [[milijun|miliona]] godina naseljavali preci današnjeg čovjeka. Prije oko 1,8 miliona godina napustio ju je [[Homo erectus]] koji se proširio [[Europa|Europom]] i [[Azija|Azijom]]. Do sada najstariji sačuvani primjerak to jest posmrtni ostaci modernog čovjeka su otkriveni na području EtiopijaEtiopije, a procjenjuje se da oni potiču iz 200.000 godina prije nove ere.<ref>{{Cite web |title=Homo sapiens: University of Utah News Release: Feb. 16, 2005 |url=http://web.utah.edu/unews/releases/05/feb/homosapiens.html |access-date=2010-10-03 |archive-date=2007-10-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071024234234/http://web.utah.edu/unews/releases/05/feb/homosapiens.html |dead-url=yes }}</ref> Krajem ledenog doba oko 10.500 godine pne. Sahara je postala plodna ravnica u koju su se doseljavali tadašnji ljudi, ali njenim isušivanjem oko 5.000 godina pne. stanovništvo je bilo prisiljeno preseliti se prije svega na jug, ali također i na sjever na obale Sredozemno moreSredozomnog mora. Nakon isušivanja Sahare jedino plodno područje s ugodnom klimom postaje rijeka Nil koja se uspješno probija kroz Saharsku pustinju do mora. Uz njene obale tako ubrzo nastaje prva velika civilizacija Afrike, ona [[Egipat]]ska oko 5 000 godina prije nove ere. Ova civilizacija koja će se uz razne političke prekide, invazije uspješno održati praktičke sve do zadnjih desetljeća stare ere će ostaviti od sebe [[piramida|piramide]] kao najstarije preživjele ljudske spomenike koji 4000 godina nakon svoje izgradnje još uvijek stoje i pokazuju građevinsku domišljatost ovog naroda koji je pored raznih ostalih otkrića otkrio [[pismo]] (oko 3300. pne) i [[medicina|medicinu]].

Između 1000 i 300 godine prije nove ere svoje kolonije u sjevernoj Africi grade [[Antička Grčka|stari Grci]] i [[Feničani]], ali njena budućnost će biti određena tek rimskim osvajanjima tijekom kojih su anektirane sve tamošnje sjeverno afričke države i civilizacije.

U 7. i 8. vijeku dolazi do arapskog osvajanja Afrike čime se sjeverni dio kontinenta našao pod arapsko-islamskim utjecajem. Prije [[Krist]]a u [[Nubija|Nubiji]] se razvilo kraljevstvo [[Kuš]], te [[Kraljevstvo Aksum]] u današnjoj [[Etiopija|Etiopiji]]. U zapadnoj se Africi 700. godine razvija kraljevstvo [[Gana]] koje traje do 1200. U 8. vijeku arapski trgovci stvaraju trgovački put preko [[Sahara|Sahare]] s bogatim trgovačkim gradovima. Razmjenjuju [[oruđe]] i [[oružje]], [[bakar (element)|bakar]] i [[konj]]e za [[zlato]], [[koža|kožu]] i [[robovi|robove]]. 1100. javlja se kraljevstvo [[Benin]] u zapadnoj Africi koje traje sve do 1897. 1200. se javlja kraljevstvo [[Mali]] (traje do 1500), 1350. kraljevstvo [[Songhai]] (traje do 1600). Na jugu Afrike od 1270. do 1450. traje kraljevstvo Shona. Grad [[Timbuktu]] u 14. vijeku postaje središte trgovačkih putova koji vode preko [[Sahara|Sahare]].

[[Datoteka:ColonialAfrica 1914.png|thumb|desno|250px|Kolonijalna podjela Afrike 1914. godine]]

Ostala većina stanovnika Afrike južno od Sahare bila je izolirana od događaja u sjevernoj Africi. Bartolomeu Dias oplovljava [[Rt Dobre nade]]. Europsku ekspanziju u Africi započeli su Portugalci u 15. vijeku čime započinje ekonomsko iskorištavanje Afrike. Oni su zauzeli obale kraljevstva Konga i obalu istočne Afrike, te stvorili svoje kolonije u [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u. Od 17. vijeka Britanci su započeli osvajanje obale današnje [[Gana|Gane]], a Francuzi su zauzeli ušće rijeke [[Senegal]]. God 1652. Svoju koloniju u južnoj Africi, [[Kaapstadt]], stvorili su Nizozemci. Već u 16. vijeku počinje izvoz crnog roblja u Ameriku. U 18. je vijeku više od 7 miliona Afrikanaca poslano u Ameriku kao roblje što tamo dovodi do situacije da većinu u mnogim karipskim državama čine osobe koje potiču iz Afrike. Tijekom 18. i 19. vijeka trajala su istraživanja unutrašnjosti Afrike. Britanski istraživači [[Burton]], [[Speke]], [[Livingstone]] i [[Stanley]] postepeno su otkrivali sve veća i veća područja tzv. crne Afrike. 1487. Kolonijalno osvajanje Afrike u pravom smislu ostvareno je u 19. vijeku. Najveće kolonijalne sila postale su Velika Britanija i Francuska, a osim njih kolonizatori su bili i [[Njemačka]], [[Belgija]], [[Italija]], [[Portugal]], [[Španjolska]]. Podjela Afrike na kolonije službeno je prihvaćena na berlinskom kongresu 1885.

[[Prvi svjetski rat]] koji traje između 1914. i 1918. godine je pored ostalog bio i rat za kolonije pošto je jedan od zahtjeva članica centralnog saveza bio preraspodjela kolonije pošto su se te novostvorene države kasno pojavile na političkoj sceni da bi sudjelovale u podjelama [[19. vijek]]a. Poraz [[Nemačka|Nemačke]] u ratu je ujedno označio podjelu malenog broja njenih kolonija među pobjednicima, ali to za tamošnje afričko stanovnoštvo prolazi bez ikakvog značaja. [[Drugi svjetski rat]] koji se s izuzetkom sjevernoafričkih arapskih država/kolonija vodio izvan ovog kontinenta ipak dovodi do velikih promjena. S jedne strane kod mobiliziranih afrikanaca kao i tamošnje novostvorene političke elite dolazi do nacionalnih buđenja, a s druge strane evropske kolonijalne velesile [[Francuska]] i [[Velika Britanija]] su praktički bankrotirale tako da na početak afričkih zahtjeva i pobuna nisu uspjele dati dobar odgovor. Rezultat toga postaje dekolonizacija Afrike to jest tamošnje kolonije postaje nezavisne iako s njihovom ekonomijom u stvarnosti i dalje upravljaju bivši kolonijalni gospodari. Tijekom šesdesetih godina dvadesetog vijeka te ranije navedene kolonijalne velesile su "darovale" svim svojim bivšim kolonijama nezavisnost tako da početkom sedamdesetih jedini kolonijalni gospodari ostaju [[Portugal]] ([[Angola]] i [[Mozambik]]) i [[Španija]] ([[Zapadna Afrika]]) koje daruju nezavisnost u trenutku kada im padaju fašistički režimi. Povlačenjem njih jedini kolonijalni gospodari u Africi postaju sami afrikanci to jest [[Južna Afrika]] koja daruje nezavisnost [[Namibija|Namibiji]] 1990. godine i [[Eritreja]] koja se izborila za samostalnost od [[Etiopija|Etiopije]] 1991. godine. Trenutačno posljednja afrička kolonija je [[Zapadna Afrika]] koju nakon španskog napuštanja osvaja, a ubrzo potom i masovno naseljava [[Maroko]].

== Politika ==
Afrika se sastoji od 56 država od kojih su većina republike u kojima vlast ima predsjednik.

Od sticanja nezavisnosti, razvoj afričkih država je sputavan nestabilnošću, korupcijom, nasiljem i diktaturama. Do nedavno, samo nekoliko država u Africi je razvilo demokratske vlade, u kojima nije na vlasti diktatura.

U mnogim zemljama su se pojavila stara plemenska neprijateljstva, koja su bila smirena u doba kolonijalnih vlasti. U mnogim državama se vojska pojavila kao jedini faktor koji može održati red i praktično imati vlast.

U periodu između 1960. i 1980. u Africi je bilo više od 70 državnih udara i 13 atentata na predsjednike.

[[Hladni rat]], sukob između SAD i SSSRa je takođe imao ulogu u nestabilnosti. Kada su države postajale nezavisne obje zaraćene strane su očeivale pristupanje jednom od blokova. Najveći broj država se u to vrijeme pridruživao [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. I pored toga mnoge države sjeverne Afrike su primale Sovjetsku vojnu pomoć, dok su centralne i južne afričke države bile potpomognute Sjedinjenim Državama ili [[Francuska|Francuskom]].

Padovi vlada i raširena korupcija su kao rezultat dali rašireno siromaštvo, glad, dok su u značajnoj mjeri distributivni sistemi nesposobni da stanovništvu obezbjede dovoljne količine vode i hrane za opstanak. U Africi je došlo i do velikog širenja brojnih zaraznih bolesti poput [[HIV]] virusa, uzročnika side.

Pod pritiskom međunarodnih finansijskih institucija, poput [[IMF]]a, mnoge afričke vlade su pokrenule ekonomije koja počinje da daje pozitivne rezultate.

Političke asocijacije kakva je Afrička unija, daju nadu za veću kooperativnost i mir među zemljama.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Africa by GDP, 2002.png|thumb|thumb|200px|BDP per capita preračunat u američke dolare; izvor Svjetska banka - 2002.]]

Afrika je najsiromašniji kontinet svijeta. Prema [[UN]]-ovom izvješću iz 2003., od 175 zemalja 151. – 175. mjesto zauzele su afričke države. Gospodarsko stanje usko je povezano s [[politika|političkom]] stabilnošću. S obzirom da su [[rat]]ovi, suše, glad, oboljelo stanovništvo afrička svakodnevica, gospodarske prilike na većem su dijelu kontinenta iznimno teške. Ipak, postoje regionalne razlike.

Sjever Afrike u daleko je boljem položaju od ostatka kontinenta (Subsaharske Afrike – južno od [[Sahara|Sahare]]). Životni standard puno je viši, iako je još uvijek znatno niži nego u slabije razvijenim europskim državama (Libija je izuzetak), postotak oboljelih od [[AIDS]]-a gotovo je zanemariv, a blizina Europe i Sahara u zaleđu orijentirali su ovaj prostor povijesno-geografski više prema europskome civilizacijskom krugu nego prema ostatku Afrike. Izuzetak je također i Južnoafrička Republika. [[Svazi]], [[Lesoto]], [[Bocvana]] i [[Namibija]] uglavnom zbog [[rudarstvo|rudarstva]], Sejšeli, te Gabon i [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorijalna Gvineja]], uglavnom zbog nalazišta nafte, također spadaju u bogatije države Afrike.

Gospodarstvima većine afričkih zemalja dominira [[poljoprivreda]]. Proizvodnja usjeva koji čine okosnicu prehrane stanovništva, kao i komercijalnih usjeva ima mnogo veće značenje od industrije. Industrija je uglavnom ograničena na JAR. Izvoz mnogih zemalja ovisi o jednom jedinom artiklu – poput bakra ili zlata te komercijalnih usjeva poput kave, što ih izlaže riziku promjena cijena na svjetskom tržištu. Mnoge afričke vlade traže prekomorske ulagače kapitala kako bi razgranale svoje gospodarstvo i razvile širu industrijsku osnovu.

Ukupni [[BDP]] cijele Afrike iznosi 1.635 bilijuna $. Stopa godišnjeg rasta BDP-a iznosi 0,74%. Također, BDP po glavi stanovnika vrlo je nizak. Prosječan BDP po glavi stanovnika iznosi 1,968$. Od dvadeset najsiromašnijih zemalja svijeta s BDP-om manjim od 300$, osamnaest ih se nalazi u Africi. Najsiromašniji su [[Burundi]], [[DR Kongo]] i [[Liberija]] s BDP-om od oko 100$. Većina afričkih zemalja, pogotovo onih južno od Sahare, bilježi tijekom posljednjih tridesetak godina drastičan pad narodnog dohotka. 50 % Afrikanaca zarađuje manje od 1 $ dnevno. Nabogatija država Afrike je [[Mauricijus]], s BDP-om po glavi stanovnika od 12 800 $, slijede Južna Afrika (10 000 $), Bocvana (8 500 $), [[Sejšeli]] (7 800 $), [[Namibija]] (6 900$), [[Tunis]] (6 800 $) itd. Afrika danas proizvodi oko 28% svjetske proizvodnje kakaa, 25% kave, 56% uljane palme, 60% sisala, 11% pamuka i 6% prirodnog kaučuka. Afrika je također bogata šumama – 23 % kontinenta prekrivaju šume (12% svjetskih zaliha drvne mase).

Gospodarstvo Afrike uglavnom se i danas oslanja na prirodna bogatstva koja se često neplanirano i nerazumno troše. Smještaj prirodnih bogatstava utjecao je na ukupnu gospodarsku i demografsku polarizaciju Afrike. Veći gradovi nastaju uglavnom uz velika nalazišta rudnih bogatstava te uz morske obale. Godišnja stopa rasta afričkog gradskog stanovništva iznosi 3,5 %. Primjer polarizirane koncentracije vezane za [[rudna ležišta|rudna nalazišta]] je Transvaal u JAR-u. Obuhvaća gradove poput Johannesburga, Pretorije, Krugersdorpa, Vereeniginga... i tu je prisutna golema koncntracija stanovništva. Drugi su primjer rudarska pokrajina Shaba (Katanga) u Kongu, Kabilija u sjeveroistočnom [[Alžir]]u, gotovo cijela obala zapadne Afrike a i pojas koji se proteže od Maroka do Tunisa jedno je od najurbanijih afričkih područja, s 43 milijuna ljudi u gradovima. To područje obuhvaća 54 grada s 100 000 ljudi ili više. Stanovništvo često hrli i u glavne gradove gdje je sve prisutniji problem divlje gradnje. I u Africi se tim procesom stvaraju megalopolisi u kojim se stalno povećava broj stanovnika. Primjer su konkurbacija [[Kairo]] – [[Aleksandrija]] – [[Port Said]] ([[Egipat]]), [[Casablanca]] – [[Rabat]] ([[Maroko]]), rast južnoafričke luke [[Capetown]]...

=== Poljoprivreda ===
[[Datoteka:Markt Banfora MS 2255.JPG|thumb|thumb|200px|Tržnica u Banfori u [[Burkina Faso|Burkini Faso]]]]

Gospodarstvo Afrike više se nego ijedan drugi kontinent oslanja na [[poljoprivreda|poljoprivredu]] – poljoprivredna proizvodnja sudjeluje u ukupnom izvozu i BDP–u s 34%, a oko 60% afričke radne snage radi u primarnom sektoru. Od ukupne površine kontinenta 8,1 % otpada na oranice, 20,8 % na livade i pašnjake, 25,7 % na [[šume]], 43 % je neproduktivno zemljište, a 2,4 % je potencijalno produktivno. 3/5 afričkih poljoprivrednika radi na malim imanjima kako bi prehranili svoje obitelji, tako da gotovo i nemaju viškove koje bi mogli prodati.

S druge strane, značajan je broj velikih [[farma|farmi]] na kojima se uzgajaju proizvodi poput [[kava|kave]], [[pamuk]]a, [[kakao|kakaa]] i [[kaučuk]]a. Te se farme rasprostiru na više desetaka kvadratnih kilometara i zapošljavaju veliki broj radnika. Nažalost, veliki broj tih radnika čine djeca kojima se njihov rad često ne isplaćuje.

Drugi problem je taj što je cjelokupna proizvodnja namijenjena [[izvoz]]u, tako da, kada nastupe krize zbog civilnih nemira i loše žetve najčešće uzrokovane [[suša]]ma, Afrika nema rezervne zalihe hrane i nastupa glad. Nasuprot tome, razvijene zemlje često svoje viškove proizvodnje uništavaju jer im se zbog visokih troškova transporta preko oceana i tržišta koje ima veoma malo novaca koje može potrošiti sama trgovina ne isplati.

Problemi afričke poljoprivrede datiraju još s kraja [[1970-ih]]. Glavni uzročnici bili su vanjski trgovinski šokovi, neprestani sukobi, postojanje paradržavnih struktura i sustavno zanemarivanje poljoprivredne uloge u gospodarstvu. Također, velike suše 1968. – 1973. i 1982. – 1985., koje su uništile polovicu kontinenta i odnijele milijune žrtava, bacile su Afriku u tešku poljoprivrednu krizu koja traje i danas. Već sedamdesetih poljoprivredna proizvodnja bilježi pad od –0.3% da bi se osamdesetih oporavila na 1.3%, što ipak nije pratilo galopirajuću stopu rasta stanovništva. Time je direktno ugroženo dvije trećine afričke populacije izravno ovisne o poljoprivrednoj proizvodnji.

Kontinent je osiromašen [[kolonijalizam|kolonijalizmom]], infrastruktura je bila nezadovoljavajuća, a [[navodnjavanje]] slabo. Također, ograničeno je korištenje novih tehnologija u poljoprivredi.

Većina novca ulaže se u sekundarni i tercijarni sektor koji se smatraju boljim potencijalnim izvorom zarade. Politika je takva da se i ulaganja u poljoprivredu koncentriraju gotovo isključivo na proizvodnju [[žitarice|žitarica]] za izvoz jer je to često jedini izvor deviznog priljeva, i takvu je proizvodnju moguće oporezivati, za razliku od proizvodnje za domaće potrebe. Neke države čak i proizvode dovoljne količine hrane za vlastite potrebe, ali ga lokalno stanovništvo zbog visokih cijena ne može kupiti, a tako dobiveni viškovi se također izvoze.

=== Industrija ===
Početkom 1960-ih većina afričkih zemalja doživjela je korjenite promjene – izborena je politička samostalnost, a da bi se riješili teške ovisnosti o uvozu robe iz bivših kolonijalnih sila i izvozu poljoprivrednih proizvoda, [[industrija|industrijski]] razvoj smatrao se dobrim rješenjem. Odabran je model zamjene uvoza po uzoru na [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]], te su afrički proizvođači zamijenili uvoz robe iz razvijenog svijeta vlastitom proizvodnjom. Od 1965. do 1973. industrijski rast tako je iznosio 14.6%.

Paralelno s favoriziranjem industrijske proizvodnje zanemarivala se poljoprivreda, o kojoj je većina afričkog stanovništva ovisila, a ovisi i danas. Nasuprot tome, već u razdoblju 1973. – 1983. industrijski je rast smanjen na jednu desetinu (1.4%). Nije bio održiv na dulje vrijeme i industrija se nije mogla prilagoditi na vanjske promjene i šokove. [[Nafta|Naftni]] šokovi, nesmanjena stopa rasta stanovništva, neprestani sukobi, rast vanjskog duga i loše gospodarenje doveli su do stagnacije, pada ulaganja i dužničkih kriza. Afrika je opet ovisila isključivo o poljoprivrednoj proizvodnji.

Afričke države veliki su izvoznici najrazličitijih vrsta jeftinih [[sirovine|sirovina]] za industrijsku proizvodnju u razvijenim zemljama Zapada. Velik je dio afričke industrije usredotočen na vađenje i preradu sirovina. To uključuje naftnu industriju, proizvodnju [[hrana|hrane]], [[rudarstvo]] i proizvodnju [[tekstil]]a. Afrika daje 77% svjetske proizvodnje [[dijamanti|dijamanata]], 62 % [[zlato|zlata]], 26 % [[ugljen]]a, 17 % [[bakar (element)|bakra]] i [[boksit]]a te znatne količine [[kobalt]]a, [[volfram]]a i ostalih [[rude|ruda]].

Oko 15 % afričkog stanovništva zaposleno je u industrijskom sektoru. Preko polovice industrijske proizvodnje otpada na [[JAR]], dok većina ostalog dijela dolazi iz zemalja uzduž sjeverne obale. Kako nemaju vlastite industrijske proizvodnje, ili je ona tek u začecima, ostale su afričke države prisiljene uvoziti skupe gotove proizvode na što troše velika sredstva iz državnih proračuna. Takvi su [[trgovina|trgovinski]] odnosi doveli afričke zemlje do teškoga financijskog stanja. Vanjski dug prema razvijenim državama neprestano raste, a njegovo servisiranje nije moguće zbog nedostatka novca u proračunima. Danas postoji snažna inicijativa međunarodne zajednice da se afričkim državama otpišu vanjski dugovi.

=== Promet ===
[[Datoteka:Transportation in Tanzania Traffic problems.JPG|thumb|thumb|Cestovni promet u [[Tanzanija|Tanzaniji]]]]

[[Promet]] je u Africi vrlo slabo razvijen, što je posljedica različitih prirodnih i društvenih čimbenika. Najvažnija je zapreka [[reljef]], odnosno slaba razvedenost obale, strmi planinski rubovi nad njima, [[slap]]ovi na rijekama, [[pustinja|pustinje]], [[prašuma|prašume]] i [[močvara|močvare]], te velike udaljenosti. Zato je Afrika u pretkolonijalnom razdoblju prometno bila vrlo zaostala, a takvo stanje je do danas tek djelomično popravljeno.

Tradicionalan način prometa poput onoga na [[deva|devi]] još se uvijek često koristi u slabije pristupačnim dijelovima Afrike, a u sredozemnoj Africi teret često prenose magarci i mazge. Pretkolonijalna Afrika južno od Sahare nije poznavala kola na [[kotač]]ima sve do 19. vijeka kada su [[Buri]] prodirali u unutrašnjost stepa volovskim zapregama. Kolonijalno razdoblje unosi bitne promjene – ubrzo je obala bila uključena u [[ocean]]sku plovidbu, no problem je bio povezati unutrašnja proizvodna područja s obalom. I danas je taj problem prisutan.

Afrika ima oko 8 000&nbsp;km unutrašnjih plovnih puteva koji su zbog nedostatka međusobne povezanosti i povezanosti s morem gospodarski manje važni. Mreža rijeka Nila, [[Kongo|Konga]] i [[Niger]]a pruža ograničene mogućnosti pristupa prostorima unutrašnjosti kontinenta jer brojni vodopadi i slapovi sprečavaju plovidbu duž većeg dijela riječnog toka.

Afričke [[željeznica|željeznice]] sagrađene su prvenstveno radi iskorištavanja prirodnih resursa i većina ih povezuje unutrašnjost s većim priobalnim gradovima, ostavljajući velike dijelove kontinenta nedirnutima – pet zemalja bez pristupa moru uopće nema željeznice ([[Mali]], [[Gvineja Bisau]], [[Sijera Leone]], [[Liberija]] i [[Gvineja]]). Afrika ima manje željezničkih pruga od ijednog drugog kontinenta. Na 1 000 km2 dolazi 2&nbsp;km pruge. Najrazvijeniju mrežu željeznica ima JAR, na koju otpada 24 % svih afričkih pruga. Potpuno zasebnu željezničku mrežu ima Egipat (7 % afričkih pruga) i atlaske zemlje (13 % afričkih pruga).

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Afrika dobiva i prve automobilske ceste. Mnoge su ceste izgrađene 1970-ih no gospodarske poteškoće otežavaju njihovo održavanje i proširivanje mreže. Velike udaljenosti, nedostatak drugih prometnih veza i potreba za brzom povezanošću sa svijetom dovode u najnovije doba do naglog razvitka [[zračni promet|zračnog prometa]].

== Demografija ==
Približno 80% Afrikanaca živi u južno od pustinje [[Sahara]]. Domorodačko stanovništvo Podsaharskih zemalja je uglavnom crnačko. Postoje brojne varijacije fizičkih odlika među crnačkim stanovništvom, a najuopštenija podjela je na tip [[Masai]] koji su poznati po visokoj građi i na tip [[Pigmeji]] koji su među najnižim tipovima na Zemlji.

[[Bantu jezici]] su dominantni u zapadoj, centralnoj i južnoj Africi. U pustinji [[Kalahari]] u južnoj Africi, živi narod poznat pod imenom [[Bušmani]]

Na sjeveru Afrike živi brojna populacija koja ne pripada crnačkoj populaciji.

Narodi sjeverne Afrike u najvećem broju govore Afro-Azijskim jezicima. U ove narode spadaju i drevni Egipćani, Berberi, Nubijci koji su proširili civilizaciju iz Sjeverne Afrike po antičkom svijetu. U 600. godini, Arapi muslimani su sa istoka prešli u Afriku i osvojili čitav region.

Berberi su ostali u manjini u [[Maroko|Maroku]] i [[Alžir]]u, dok jedan broj Berbera živi i u [[Tunis]]u i [[Libija|Libiji]]. [[Tuarezi]] i drugi nomadski narodi su većinsko stanovništvo u saharskim državama.

Narodi poput Etijopljana i Somalijaca se najčešće smatraju crncima, ali istorijski gledano oni su mješanog porijekla, i vezani su i za sjeverno afričku i za podsaharsku kulturu.

Neki dijelovi istočne Afrika, a naročito ostrvo [[Zanzibar]] su rpihvatili Arapske i muslimanske doseljenike i trgovce u srednjem vijeku. Od početka šesnaestog vijeka Evropljani poput Portugalaca i Holanđana su formirali trgovačke postaje i utvrđenja duž zapadne i južne obale Afrike. Veliki broj Holanđana, Francuza i Nijemaca su naselili današnju [[Južna Afrika|Južnu Afriku]]. Njihovi potomci, [[Afrikaneri]], su najveća bijelačka populacija u Južnoj Africi.

Približno 20% Afrikanaca su pripadnici urođeničkih [[Afričke religije|afričkih religija]]. Mali broj Afrikanaca poštuje Jevrejsku tradiciju, dok su u najvećem broju Hrišćani i Muslimani.

== Jezici ==
Postoje četiri grupe jezika koje pripadaju Africi.
* ''[[Afroazijski jezici]]'' kao što su berberski i semitski jezici
* ''[[Nigersko-kongoanski jezici]]'' kao što su svahili i bantu jezik 
* ''[[Koizanski jezici]]'' kao što je !Xóõ jezik
* ''[[Nilsko-saharski jezici]]''

Engleski, francuski i portugalski jezik su zvanični jezici u nekim državama.

== Kultura ==
Mnoge sjeverne države od [[Egipat|Egipta]] do [[Maroko|Maroka]] se smatraju dijelom arapske kulture. 
Južno od Sahare postoji veliki broj kulturnih područja, od kojih su neki veoma mali. Veliki dio tih kultura se može smlatrati dijelom Bantu kulture.

== Religija ==
U Africi postoji mnogo rasprostranjenih religija. [[Islam]] koji obuhvata 42% ili oko 485 miliona vjernika i [[hrišćanstvo]]48% ili 560 miliona pripadnika su najrašireniji u velikom broju država do drugi imaju lokalne religije cirka 95-100 miliona koje su tradicija pojedinih plemena.

Islam je dominantna vjera na sjeveru medju [[Arapi]]ma i [[Berberi]]ma u Alziru,Tunisu,Libiji,Mauritaniji i Maroku muslimani cine preko 98% populacije,U Egiptu (preko 90%). Većina afričkih muslimana zivi južno od Sahare u sjevernoj [[Nigerija|Nigeriji]](50%), [[Sudan]]u (95%), [[Mali]]ju (93%), [[Senegal]]u (94%), [[Gvineja|Gvineji]] (84%),Sijeri Leone (60%) [[Niger]]u (oko 98%), [[Burkina Faso|Burkini Faso]] (55%), Eritreji (50%), Somaliji (99%) i Dzibutiju gdje cine ogromnu vecinu stanovnistva. Velike muslimanske zajednice imaju Etiopija (34%),Obala Slovovace (36%),Tanzanija (oko 35%),Mozambik (od 15-20%), Malavi (20%), Kamerun (22%), Gana (16%),Togo (13%),Benin ( 20%),Liberija (16%), Zair (oko 5%), Kenija ( 7%) i Uganda ( oko 12%)u Juznoj Afici postoji jaka rastujuca muslimanska zajednica (oko 2%). Islam je vjera 42% Afrikanaca muslimanska populacija ima veliku tendenciju porasta u Africi.U Africkim zemljama zivi vise od cetvrtine muslimanskog stanovnistva svijeta.Velika vecina muslimana u Aafrici su suniti uglavnom malikijske pravne skole,safijski suniti dominantni su na istoku(Sudan,Somalija,Etiopija idr.)Dok u Egiptu preovladavaju suniti hanefijske pravne skole.Siiti su evidentni u zemljama istocne Afrike gdje cine mali dio stanovnistva(Tanzanija oko 7%,Kenija 1-2%,Uganda 1%),Pokret Ahmedija prisutan je u Gani,Burkini Faso i Nigeriji.

Hrišćanstvo snazno se prosirilo u dvadesetom vijeku preovladava uz rub Afrike i na etiopskoj visiji.Vecinu hrišćana imaju DR Kongo, Uganda, Kenija, Namibija, Južna Afrika, Gabon, Malavi ,Etiopija Zambija,Ruanda,Burundi,Kamerun,Angola,Gabon,Gana,Svazilend i lesotu gdje se procenat hriscana krece od 60-96% . U Nigeriji, Madagaskaru i Zimbabveu po 40%. Afrički hrišćani su uglavnom [[katoličanstvo|katolici]] oko 180 miliona prisutni u velikom postotku u centralnom dijelu kontinenta:KongoDR(50%),Angola(60%),Gabon (55%),Ruanda i Burundi oko(55%),Uganda(42%),Kamerun(25%),Tanzanija (30%),Zambija (33%)i [[protestantizam|protestanti]] 135 miliona,rasireni duz zapadno africke obale na jugu i istoku evidentni su u JAR (oko 45%),Namibiji (50%),Svazilendu(60%),Uganda(40%),Kenija(23%),Cen.Afr.Rep. (50%),Gana (40%),Nigerija (20%).Medju protestantima su brojni anglikanci 40 miliona,luterani 10 miliona,baptisti 7 miliona.Dok orijentalni hriscani koptska (prisutna u Egiptu oko 10% populacije)i etiopska crkva (u Etiopiji 45% i Eritreji 40% populacije)ukupno oko 45 miliona vjernika.Nezavisnim crkvasma tzv sinkretickim grupama kojih ima vise hiljada pripada 80 miliona vjernika koji praktikuju hriscanstvo kombinujuci i animizam.Ove zajednice su evidentne u Juznoafrickoj Republici(oko 33%),Kongu(25%),Keniji (22%),Nigeriji(15%)Oko 48% svih Afrikanaca su hrišćani.

Desetina populacije na kontinentu se jos uvijek pridrzava tradicionalnih vjera kao što su [[animizam]] i [[vudu]].Ova vjerovanja se povlace ispred naglog sirenja hriscanstva i islama.Danas ove tradicije koje mi nazivamo fetisizam ili animizam preovladavaju u nekim zemljama zapadne Afrike u Beninu(oko 45%),Togou (43%),Gvineji Bisao( oko 50% naspram 45% muslimana),na jugu u Mozambiku(oko 25%),Bocvani(50%),Madagaskaru(50% animista,45%hriscana i 5% muslimna),Tanzaniji(oko 30%),Juznoj Africi (oko 15%).

Na Mauricijusu živi 50 % [[hinduizam|hindusa]]. [[Jevreji|Jevrejske]] zajednice zive u Maroku, Etiopiji i Tunisu.

== Fauna ==
{{glavni|Fauna Afrike}}

== Države ==
{{columns-list|
'''[[Istočna Afrika]]'''
* [[Burundi]]
* Comoros
* [[Džibuti]]
* [[Eritreja]]
* [[Etiopija]]
* [[Kenija]]
* [[Ruanda]]
* [[Sejšeli]]
* [[Somalija]] 
* [[Tanzanija]]
* [[Uganda]]

'''[[Centralna Afrika]]'''
* [[Kamerun]]
* [[Centralna Afrička Republika]]
* [[DR Kongo]]
* [[Kongo]]
* [[Ekvatorijalna Gvineja]]
* [[Gabon]]
* [[Sao Tome i Principe]]

'''[[Severna Afrika]]''' 
* [[Alžir]]
* Ceuta (pripada Španiji)
* [[Egipat]]
* [[Libija]]
* [[Melila]] (pripada Španiji)
* [[Maroko]]
* [[Sudan]]
* [[Tunis]]
* [[Zapadna Sahara]]

'''[[Jug Afrike]]'''
* [[Angola]]
* [[Bocvana]]
* [[Lesoto]]
* [[Madagaskar]]
* [[Malavi]]
* [[Mauricijus]]
* [[Mozambik]]
* [[Namibija]]
* Réunion (pripada Fransuskoj)
* [[Južna Afrika]]
* [[Svazilend]]
* [[Zambija]]
* [[Zimbabve]]

'''[[Zapadna Afrika]]'''
* [[Benin]]
* [[Burkina Faso]]
* Cape Verde
* [[Čad]]
* [[Obala Slonovače]]
* [[Gambija]]
* [[Gana]]
* [[Gvineja]]
* [[Gvineja Bisao]]
* [[Liberija]]
* [[Mali]]
* [[Mauritanija]]
* [[Niger]]
* [[Nigerija]]
* Saint Helena (pripada Velikoj Britaniji)
* [[Senegal]]
* [[Sijera Leone]]
* [[Togo]]
}}

== Izvori ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book|last=Asante|first=Molefi |title=The History of Africa|url=https://archive.org/details/historyofafricaq0000asan_v6f8|publisher=Routledge|location=USA|year=2007|isbn=0-415-77139-0}}
* {{cite book|last=Clark|first=J. Desmond |title=The Prehistory of Africa|publisher=Thames and Hudson|location=London|year=1970|isbn=978-0-500-02069-2}}
* {{cite book|last=Crowder|first=Michael|title=The Story of Nigeria|url=https://archive.org/details/storyofnigeria0000crow_x6k2|publisher=Faber|location=London|year=1978|isbn=978-0-571-04947-9}}
* {{cite book|last=Davidson|first=Basil |title=The African Past: Chronicles from Antiquity to Modern Times|publisher=Penguin|location=Harmondsworth|year=1966|oclc=2016817}}
* {{cite book|last=Gordon|first=April A.|author2=Donald L. Gordon|title=Understanding Contemporary Africa|publisher=Lynne Rienner Publishers|location=Boulder|year=1996|isbn=978-1-55587-547-3}}
* {{cite book|last=Khapoya|first=Vincent B.|title=The African experience: an introduction|url=https://archive.org/details/africanexperienc00khap|publisher=Prentice Hall|location=Upper Saddle River, NJ|year=1998|isbn=978-0-13-745852-3}}
* Moore, Clark D., and Ann Dunbar (1968). ''Africa Yesterday and Today'', in series, ''The George School Readings on Developing Lands''. New York: Praeger Publishers.
* Naipaul, V. S. ''The Masque of Africa: Glimpses of African Belief''. Picador, 2010. {{ISBN|978-0-330-47205-0}}
*  Besenyő, János. [http://www.kalasnyikov.hu/dokumentumok/besenyo_western_sahara.pdf Western Sahara] (2009), free online PDF book, Publikon Publishers, Pécs, {{ISBN|978-963-88332-0-4}}, 2009
* Wade, Lizzie. ''[http://news.sciencemag.org/archaeology/2015/02/drones-and-satellites-spot-lost-civilizations-unlikely-places Drones and satellites spot lost civilizations in unlikely places]'', American Association for the Advancement of Science,  DOI: 10.1126/science.aaa7864, 2015
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Africa}}
* http://www.francewatcher.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050519034329/http://www.francewatcher.org/ |date=2005-05-19 }}
* [http://www.globalpolitician.com/articles.asp?ID=195 Scandal of African Poverty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404183457/http://globalpolitician.com/articles.asp?ID=195 |date=2005-04-04 }}
* [http://www.globalpolitician.com/articles.asp?ID=186 Education in the Quest for Responsible Governance in Africa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404182952/http://globalpolitician.com/articles.asp?ID=186 |date=2005-04-04 }}
* [http://www.afrolink.com/ AfroLink.com] - Africa Directory, with categorized links to African sites, updates, resources and more.
* [http://flag.blackened.net/revolt/africa/accounts/chekov.html An Irish anarchist in Africa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041208152946/http://flag.blackened.net/revolt/africa/accounts/chekov.html |date=2004-12-08 }} provides a readable and compelling, but biased, introduction to today's western Africa.
* [http://africadatabase.org/ The Contemporary Africa Database]
* [http://allafrica.com/ AllAfrica.Com], current news/events, information, economy stats, etc.
* [http://www.zabalaza.net/texts/african_anarchism/contents.htm African Anarchism: The History of a Movement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060820065433/http://www.zabalaza.net/texts/african_anarchism/contents.htm |date=2006-08-20 }}

{{Države Afrike}}

[[Kategorija:Afrika| ]]
[[Kategorija:Kontinenti]]
Upotrebljeni šabloni (127):
Vratite se na stranicu „Afrika”.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Afrika