Salzburg

Prvi tragovi naseljenosti ovog područja sežu u neolit, a oko 1000. pr. Kr. osvajaju ga Iliri, da bi ga od 6. st. pr. Kr. naselili Kelti. Od 15. pr. Kr. na obali rijeke Salzach nastao je rimski grad Juvavum. U 5. st. dobio je samostan, a 699. godine bavarski vojvoda ga poklanja biskupu Wormsa Rupertu Salzburškom (Sveti Rupert Salzburški). Grad se prvi put pod imenom "Salzburg" spominje 755. godine, a 739. godine postao je prijestolnicom dijaceze. Od tada je Salzburg grad država kojim upravljaju izborni prinčevi-biskupi.

Godine 1077. nadbiskup Gerbhard izgradio je utvrdu Hohensalzburg. U 17. stoljeću u gradu su nikle brojne barokne građevine, osobito za vrijeme vladavine nadbiskupa Wolfa Dietricha von Raitenaua, Markusa Grafa von Hohenemsa Sittikusa i Parisa grafa von Lodrona.

Godine 1731. nadbiskup Leopold Anton von Firmian izdao je edikt kojim protjeruje protestante iz grada. Njihove posjede je konfiscirala crkva, a protestanti su se uputili na iscrpljujući marš prema sjevernim njemačkim protestantskim zemljama. 12.000 Salzburžana je primio Fridrik Vilim I. Pruski, a ostali su odselili u Debrecin (Mađarska) i Banat (Srbija) u tadašnjoj Ugarskoj. Malene grupice su dospjele do Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva, ali i Georgije u SAD-u (tada britanska kolonija).

Od 1772. do 1803., za vladavine nadbiskupa Jerolima (Hieronymusa) von Colloreda, Salzburg je bio središte prosvjetiteljstva. Godine 1803. završava vladavina prinčeva-nadbiskupa i grad dolazi pod vlast nadvojvode Toskane, Ferdinanda III. Već 1805. godine anektirala ga je Austrija, zajedno s Berchtesgadenom. Nakon austrijskog poraza kod Wagrama, od 1809. do 1816. godine bio je pripojen Bavarskoj, ali je nakon Bečkog kongresa ponovno vraćen Austriji.

Od 1860-ih grad se širi daleko izvan starih gradskih zidina, a 7. lipnja 1935. godine gradske su vlasti anektirale okolne općine i od tada se gradsko područje prostire na površini od 8,79 x 24,9 km², te mu je broj stanovnika porastao s 40.232 na 63.275.

Tijekom Drugog svjetskog rata nacisti su u Salzburgu uništili sinagogu i sustavno progonili Židove. U gradskoj je okolici ustanovljen logor za ratne zarobljenike iz SSSR-a, ali i zloglasni koncentracijski logor KZ Salzburg-Maxglan gdje su većinom bili zatvarani Romi. U savezničkom je bombardiranju uništeno preko 7.600 kuća i ubijeno oko 550 stanovnika. Američka vojska je ušla u grad 5. svibnja 1945. godine i grad je postao prijestolnicom austrijske savezne države Salzburg.

Dana 27. siječnja 2006. grad je obilježio 250 godina od rođenja W. A. Mozarta zvonjavom svih 35 crkvenih tornjeva točno u 8 sati, a proslava se nastavila cijele godine.

U Salzburgu je Sveučilište u Salzburgu, sveučilište Alma Mater Europaea i sjedište Europske akademije znanosti i umjetnosti

Član zemaljske vlade austrijske pokrajine Salzburga, g. Ponngruber, u zajednici Hrvata u Austriji zapamćen je po velikog zalaganju za njih za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH. Osobito se je angažirao oko prognanika i izbjeglica u ovom gradu, a skrbi je nastavio i poslije rata. Zaslugom g. Ponngrubera Hrvati su ušli u gradski Jugendbeirat, što bez pomoći osobe njegovog utjecaja ne bi bilo moguće. Za sve to hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman ga je odlikovao.^[2]

Povijesno središte Salzburga
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	1996. (20. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:784

 

 

Stari grad je 1996. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimnog bogatstva arhitekture crkvenog grada države od srednjeg vijeka, preko baroka do 19. stoljeća, koja je primjer susreta južne i sjeverne Europe. Osim spomenute rodne kuće W. A. Mozarta (Mozart Geburtshaus), u starom gradu se nalaze:

• Salzburška katedrala (Salzburger Dom)
• utvrda Hohensalzburg (Festung Hohensalzburg), jedan od najvećih dvoraca u Europi, izgrađen na brdu iznad grada s kojeg se pruža pogled na cijeli grad.
• franjevačka crkva (Franziskanerkirche)
• groblje sv. Petra (Petersfriedhof)
• benediktinska opatija Nonnberg
• stara rezidencija izbornih prinčeva-nadbiskupa (Salzburger Residenz)
• Sveučilište u Salzburgu
• sveučilište Alma Mater Europaea
• Europska akademija znanosti i umjetnosti
• sveučilišna crkva
• gradska vrata Siegmundstor
• slavna ulica Getreidegasse
• glavni trg Residenzplatz

•  
  Unutrašnjost Salzburške katedrale (Vincenzo Scamozzi)
•  
  Utvrda Hohensalzburg 1900.
•  
  Opatija Nonnberg
•  
  Salzburger Residenz

• Palača Mirabel s cvjetnim vrtovima
• Groblje sv. Sebastijana (Sebastiansfriedhof)
• Rokoko palača Leopoldskron u južnom djelu općine. Mnoge scene iz filma Moje pjesme, moji snovi (1965) snimljene su ovdje, većinom na jezeru.
• Hellbrunn s dvorcima i parkovima
• Salzburg Zoo u četvrti Anif
• Hangar-7

•  
  Palača Mirabel s cvjetnim vrtovima
•  
  Fasada palače
•  
  Palača Leopoldskron
•  
  Dvorac Anif

Graz je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Kontakt tika-taka kup održava se od 2017. i najveći je malonogometni turnir u Salzburgu.

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Salzburg

• www.salzburg.eu  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. prosinca 2014. (Wayback Machine) – Salzburg informacije
• Turistička zajednica Salzburga
• Regija Salzburg  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. studenoga 2007. (Wayback Machine)
• Salzburški turistički vodič  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. rujna 2010. (Wayback Machine)

 

Nedovršeni članak Salzburg koji govori o gradu u Austriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.