[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Magdeburg

Koordinate: 52°8′N 11°37′E / 52.133°N 11.617°E / 52.133; 11.617
Izvor: Wikipedija
Magdeburg
Meideborg
Magdeburg
Grb grada Magdeburg
Koordinate: 52°8′N 11°37′E / 52.133°N 11.617°E / 52.133; 11.617
Država Njemačka
Savezna država Saska-Anhalt
Površina 200.95 km2
Nadmorska visina 43 m
Stanovništvo 230.140 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 1,145 stan./km2
Poštanski broj 39104 - 39130
Pozivni broj 0391
Registarska oznaka MD
Službena stranica Magdeburg
Karta
Magdeburg na zemljovidu Njemačke
Magdeburg
Magdeburg
Položaj grada na karti Njemačke

Magdeburg (donjonjemački: Meideborg) je glavni, iako ne i najveći, grad njemačke pokrajine Saska-Anhalt. Smješten je na obalama Labe (Elba) u istočnom dijelu Njemačke.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Utemeljio ga je franački kralj Karlo Veliki 805. godine, a u srednjem vijeku bio je u rangu najznačajnijih europskih gradova, što potvrđuje činjenica da je u njemu stolovao Oton I., osnivač Svetog Rimskog Carstva. Za Magdeburg su vezani neki važni događaji europske povijesti, primjerice opsada grada tijekom tridesetgodišnjeg rata (1618.1648.), kad je katolička vojska poslije više neuspješnih pokušaja slomila otpor utvrđenih protestanata i nakon ulaska u grad masakrirala stanovništvo. Slična nesreća pogodila je grad i u vrijeme Drugog svjetskog rata, kad su ga savezničke snage intenzivno bombardirale i porušile do temelja. Od 1949. do 1990. bio je u sastavu Istočne Njemačke, a poslije rušenja Berlinskog zida, tj. nakon ujedinjenja Njemačke, proglašen je glavnim gradom savezne pokrajine Saska-Anhalt, osnovane 1947. godine, raspuštene 1952. i ponovno formirane 1990.

Hrvati u Magdeburgu

[uredi | uredi kôd]

U Magdeburgu je živio i djelovao istaknuti hrvatski teolog i pisac Matija Vlačić.[1] Crkvena povijest (Ecclesiastica historia, Basel, 1559–1574), momumentalno djelo koje je ispisivao i uređivao, u literaturi je poznato i pod naslovom "Magdeburške centurije" (Centuriae Magdeburgenses).

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]