Chengde

Chengde
承德 Chéngté
Čengde (transliteracija)
Hram Putuo Zongcheng
Država	Kina
Pokrajina	Hebei
Prefektura	Chengde
Distrikt	Shuangqiao (distrikt)
Površina
• Urbano područje	709 km²
• Metropolitansko područje	39.519 km²
Visina	2.400 m
Koordinate	40°58′N 117°56′E / 40.967°N 117.933°E / 40.967; 117.933
Stanovništvo (2016.)
• Urbano područje	457.300 (645/km²)
• Metropolitansko područje	3.473.200 (91/km²)
Poštanski broj	674100
Pozivni broj	0314
Registarske pločice	冀H
BND (2016.)	14,32 milijardi CNY
Stranica	www.chengde.gov.cn
Chengde

Chengde (kineski: 承德, pinyin: Chéngdé) je grad-prefektura u sjevernoj pokrajini Hebei, Kina. Nalazi se sjeverno od Pekinga i najpoznatiji je kao povijesni grad Jehol u kojemu je bilo sjedište planinskog ljetnikovca kineskih careva dinastije Qing.^[1]

Ljetnikovac (izgrađen od 1703. – 92.) je veliki kompleks palača, ceremonijalnih i upravnih građevina, te hramova različitih arhitektonskih stilova i carskih vrtova; svi skladno uklopljeni u krajolik jezera, pašnjaka i šuma. Pored estetskih vrijednosti, Planinski ljetnikovac je rijedak povijesni primjer krajnje faze feudalnog društva u Kini. Zbog toga je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1994. god.^[2]

Kako bi ojačao kontrolu mongolskog područja i obranu sjeverne granice zemlje, vlada dinastije Qing je osnovala Lovno područje Mulan na mongolskim travnjacima, oko 350 km od Pekinga. Svake godine Car bi u lov u Mulan poveo svoje ministre i osam svojih standardnih carskih postrojbi, zajedno sa svojom obitelji i konkubinama. Da bi lovište odgovarao ovoj pratnji od nekoliko tisuća ljudi, izgrađene su 21 privremene palače, među njima Planinski ljetnikovac (poznat i kao "Privremena carska palača Rehe") i njegovi pripadajući hramovi. Izgradnja je započela 1703., a zadnji projekt je dovršen 1792. godine, za vrijeme vladavine triju uzastopna cara dinastije Qing (Kang Xi, Yong Zheng, i Qian Long). Rad je proveden u dvije faze:

• 1703. – 14. - otvaranje površine jezera, izgradnja nasipa i otočića, pripreme za gradnju palača, paviljoni, i zidina palače.
• 1741. – 54. - nadogradnja palače i slikovitih vrtova. Između 1713. i 1780. godine izgrađeni su i okolni Hramovi.

Propašću dinastije Qing 1911. godine, napušten je i Planinski ljetnikovac u Chengdeu.

Planinski ljetnikovac se sastoji od područja palače i krajolika koje obuhvaća 102.000 m², a nalazi se u južnom dijelu naselja. To je bilo područje gdje su Qing carevi živjeli, bavili se upravom i održavali ceremonije. Ono se izvorno sastojalo od četiri skupine zgrada u jednostavnom tradicionalnom kineskom stilu ali s carskim pečatom, uključujući glavnu dvoranu Songhe, palače Wanhe Songfeng i Istočnu palaču.

Područje jezera, koje obuhvaća 496.000 m² u jugoistočnom dijelu kompleksa, je planirano u skladu s tradicionalnim kineskim dizajnom vrtova, na temelju kineske mitologije. Postoji osam jezera i nekoliko skupina zgrada koji stvaraju pejzaž sličan onome u području južno od rijeke Yangtze.

Obično područje, sjeverno od naselja, obuhvaća 607.000 m² i podijeljeno je na dva dijela: zapadni travnjaci i istočne šume. Travnjaci su se koristili za utrke konja a šume (također poznate kao "Vrt deset tisuća drveća") su bile politički centar za primanje visokih gostiju. U zapadnom dijelu šume je Dvorana Wenjin, jedna od najvećih carskih knjižnica. Mnoge druge građevine su razbacane u krajoliku.

U Planinskom području, na sjevero-zapadu naselja, na prostoru više od 4 milijuna m², u prostoru četiri klanca (Zhengzi, Songlin, Lishu i Songyun) nekada je bilo 40 skupina dvorana, paviljona, hramova i samostana, od kojih su danas ostale samo ruševine. Ovi, tzv. "okolni hramovi", sagrađeni su kako bi dojmili etničke manjine u Kini (Mongoli, Tibetanci, i dr.), ali i za jačanje administracije pograničnih područja. Oni se sastoje od dvanaest paviljona u različitim arhitektonskim stilovima. Kombinacija Han i tibetanskih stilova arhitekture je glavna značajka mnogih hramova (Punin, Puyou, Anyuan i Pule), naime pročelja hramova su izgrađeni u Han stilu, a stražnji u tibetanskom stilu. Oni su posebno značajni za razumijevanje tehnološke i umjetničke vještine njihovih umjetnina, kao što su Buda u hramu Shanglewang Pule i božica milosrđa u hramu Puning.

• 
  Pagoda u Ljetnikovcu
• 
  Paviljoni uz jezero
• 
  Hram Puning
• 
  Pagoda hrama Puning
• 
  Ulaz u hram Puoto Zongcheng (slika gore desno)

Chengde se sastoji od:

Chengde ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

• Dakota County SAD
• Kashiwa Japan
• Santo André Brazil
• Takasaki Japan

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Chengde

• Službena stranica grada (engl.)
• Chengde Turistički vodič

v • u Svjetska baština u Kini Kulturna dobra (38) Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) Prirodna dobra (14) Chengjiang nalazište fosila (2012.) • Danxia reljef (2010.) • Hoh Xil Qinghaija (2017.) • Kalcitne terase Huanglonga (1992.) • Hubei Shennongjia (2016.) • Pokrajinski park u dolini Jiuzhaigou (1992.) • Južnokineski krš (20057.) • Rezervati Velikog pande u Sečuanu (2006.) • Nacionalni park Sanqing Shan (2008.) • Tanšan Xinjianga (2013.) • Zaštićena područja u nacionalnom parku "tri paralelne rijeke" u Yunnanu (2003.) • Pokrajinski park Wulingyuan (1992.) • Utočišta ptica selica na obali Žutog mora (2019.) Mješovita dobra (4) Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.) Nematerijalna svjetska baština (36) Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.) 1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti