[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Tajland

Izvor: Wikipedija
Kraljevina Tajland
ราชอาณาจักรไทย
(Rāčhānāčâkr Thai)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Phleng Chat

Položaj Tajlanda
Glavni grad Bangkok
Službeni jezik tajski
Državni vrh
 - Kralj Maha Vajiralongkorn
 - Predsjednik Vlade Paetongtarn Shinawatra
Neovisnost Od Khmerskog Carstva 1238.
Površina 49. po veličini
 - ukupno 514.000 km2
 - % vode 0.4 %
Stanovništvo 20. po veličini
 - ukupno (2018) 69.306.160 [1]
 - gustoća 136/km2
Valuta baht (100 satanga)
Pozivni broj +66
Vremenska zona UTC +7
Internetski nastavak .th

Tajland ili Taj,[2][3] rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora. Graniči na zapadu s Mjanmarom, na sjeveru i istoku s Laosom, na istoku s Kambodžom i na jugu s Malezijom.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Planine zauzimaju sjeverni i zapadni dio zemlje (najviši vrh je Inthanon, 2.565 m). Na sjeveroistoku se nalazi brežuljkasta uzvisina Khorat koju rijeka Mekong dijeli od Laosa. Središnji dio zemlje zauzima široka dolina rijeke Chao Phraya. Dolina je jezgra tajlandske države; ovdje živi većina stanovništva. Tajlandu pripada i sjeverni dio Malajskog poluotoka.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Kraljevski paviljon u Tajlandu.

Prvo domaće kraljevstvo bilo je kraljevstvo Sukhothai (tajlandski: สุโขทัย, RTGS: Sukhothai, IAST: Sukhodaya, izgovara se [sù.kʰǒː.tʰāj]) koje je bilo postklasično tajlandsko kraljevstvo (mandala) u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji koja je okruživala drevni glavni grad Sukhothai u današnjem sjeverno-središnjem Tajlandu. Kraljevstvo je utemeljio Si Inthrathit[4] 1238. i postojalo je kao neovisna država sve do 1438. kada je, nakon smrti posljednjeg sukhothaiskog kralja Borommapana (Maha Thammaracha IV.), [5] palo pod utjecaj susjednog kraljevstva Ayutthaye,[6] a nakon poraza od burmanskih snaga tajlandsku državu je 1769. ponovo ujedinio kralj Taksin. Njegov general Chakkri preuzeo je prijestolje 1782. i pod imenom Rama I.[7] osnovao dinastija Chakkri[8] iz koje potječe i današnji kralj Maha Vajiralongkorn.[9]

Promjena imena

[uredi | uredi kôd]

U doba kolonijalnih osvajanja europskih sila u 19. stoljeću Sijam (Tajland) je uspio očuvati neovisnost, iako se obično smatrao dijelom britanske interesne sfere. Nakon državnog udara 1932. postao je ustavna monarhija, a na vlasti su se uglavnom smjenjivale vojne vlade.
Država Sijam preimenovana je 24. lipnja 1939. godine u Tajland odlukom tadašnjeg diktatora Plaeka Phibunsongkhrama.[10] U doba drugog svjetskog rata surađivao je s Japanom, ali nakon rata nije okupiran zbog podrške SAD-a koje su trebale pouzdanog antikomunističkog saveznika u jugoistočnoj Aziji. Politički stabilna civilna vlada formirana je 1992.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Bangkok
Vodopad Huai Mae Khamin

Većinu stanovništva čine etnički Thai (Tajci) čiji je jezik član tajske jezične skupine (srodan laoskome) i koji su uglavnom budisti. Osim njih, u zemlji živi i velik broj Laošana koncentriranih u sjeveroistočnom dijelu zemlje. Brojna kineska zajednica ima velik utjecaj u gospodarskom životu zemlje. Na sjeveru žive planinski narodi, među kojima se ističu Hmong i Karen.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

U posljednja dva desetljeća tajlandsko gospodarstvo je zabilježilo jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, s prekidom u doba azijske financijske krize 1997.1998. Izvoz industrijskih proizvoda, osobito elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Populacija Tajlanda 2018 [Populacija Tajlanda]. worldometers.info (engleski). Pristupljeno 2. siječnja 2019.
  2. Stazić, Žaverije; Petrović, Rude; Stanić, Franjo. Geografija svijeta : Azija : Afrika, III. knj., Seljačka sloga, Zagreb, 1955., str. 182. – 188. (Sijam ili Taj (Thailand)), dijelove knjige Južna Azija i Japan napisao je Rude Petrović
  3. Anić, Vladimir. Rječnik hrvatskoga jezika, 2. dopunjeno izd., Novi Liber, Zagreb, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001), str. 1049.
    Wikicitati »tâjski prid. koji pripada, koji se odnosi na zemlju Taj (Tajland)«
    (Anić, 1994., 1049.)
  4. Kralj Si Inthrathit [Kralj Si Inthrathit]. pantheon.world (engleski). Pristupljeno 1. siječnja 2023.
  5. Maha Thammaracha IV [Maha Thammaracha IV.]. ru.wikibrief.org (ruski). Pristupljeno 1. siječnja 2023.
  6. Kraljevstvo Ayutthaye [Kraljevstvo Ayutthaye]. britannica.com (engleski). Pristupljeno 1. siječnja 2023.
  7. Rama I. [Rama I.]. britannica.com (engleski). Pristupljeno 1. siječnja 2023.
  8. Chakkri dinastija [Chakkri dinastija]. britannica.com (engleski). Pristupljeno 1. siječnja 2023.
  9. Maha Vajiralongkorn [Maha Vajiralongkorn]. bbc.com (engleski). Pristupljeno 1. siječnja 2023.
  10. Plaek Phibunsongkhram [Plaek Phibunsongkhram]. artsandculture.google.com (engleski). Pristupljeno 1. siječnja 2023.

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Tajland
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tajland
Wječnik ima rječničku natuknicu Tajland