Minojska civilizacija

Minojani su bili predhelenska civlizacija bronzanog doba u Kreti u Egejskom moru, prije heledinske ili mikenske kulture. Živjeli su otprilike od 3000 do 1450. p. n. e. Ime je dao britanski arheolog Arthur Evans od imena mitskog "kralja" Minosa, povezan sa čuvenim labirintom, koji je Evans prepoznao kao nalazište Knossos. Moguće je da je Minos bio izraz za minojskog vladara. Kako su Minojani sami sebe zvali se ne zna.

Minojani su bili uglavnom trgovački narod koji se je bavio sa prekomorskom trgovinom. Njihova kultura, od otprilike 1700. p. n. e. nadalje, prikazuje veliki stepen organizacije, bez ikakvog traga vojnog plemstva koje je karakteriziralo buduće civilizacije. Mnogi historičari i arheolozi vjeruju da su Minojani bili uključeni u važnoj trgovini kalaja bronzanog doba: kalaj, legiran sa bakrom iz Kipra, je bio upotrijebljen u proizvodnji bronze. Pad minojske civilizacije i pad u upotrebljavanju bronzanog alata za boljeg željeznog, izgledaju povezani.

Minojska trgovina šafrana, koje vodi porijeklo iz Egejskog zaljeva kao prirodna hromosomska mutacija, nije ostavila mnogo materijalnih ostataka: freska šafran sakupljača kod Santorinija je poznata. Ova naslijeđena trgovina je starija od minojske civilizacije: smisao prinosa ove trgovine se može dobiti sa uspoređivanjem njene vrijednosti sa trgovinom bibera.

Jezik Minojana, o kojem se vrlo malo zna, naziva se eteokrećanski. Vjerovatno je bio pisan u dosad neprotumačenom linearnom A pismu.

Minojani su vjerovatno bili politeisti, sa boginjom na čelu panteona.