Euklid (330. p. n. e. - 275. p. n. e.), grčki matematičar.^[1]

Euklid je poznati grčki matematičar iz Atene. Živio je i radio u Aleksandriji gdje je stvorio matematičku školu. Napisao je brojna djela, od kojih neka nisu sačuvana i poznata su samo po naslovu. Sačuvana djela su: "Elementi" (geometrija kao nauka o prostoru) u 13 knjiga, "Data" ( o uvjetima zadavanja nekog matematičkog objekta), "Optika" ( s teorijom perspektive), i dr.

U odnosu na druge naučne oblasti, geometrija je dostigla zavidan nivo oko 300. p. n. e. pojavom djela "Elementi". Tada u matematici geometrija dominira, pa su i brojevi interpretirani geometrijski. Euklid je pokušao da izlaganje bude strogo deduktivno i upravo zbog te dosljednosti "Elementi" su stoljećima smatrani najsavršenijim matematičkim djelom. Mnoge generacije matematičara i drugih naučnika su učili iz ove knjige kako se logički zaključuje i novo povezuje s ranije utvrđenim činjenicama. Kasnije su "Elementi" analizirani i dopunjavani. Posebnu pažnju su privlačili aksiomi i postulati.

U ovoj knjizi su sadržana sva saznanja i otkrića do kjih su dosli Euklid i njegovi prethodnici i savremenici u geometriji, teoriji brojeva i algebri. Također, dokazane su i 464 teoreme na način koji je i danas besprijekoran.

1. Dvije tačke određuju segment pravca (dužinu)
2. Dužinu je moguće produžiti u beskonačnost (na oba njena kraja, čime se dobija pravac)
3. Zadani segment pravca definira kružnicu (jedan kraj segmenta je središte, a duljina segmenta je polumjer)
4. Svi pravi kutevi su jednaki (kongruentni).
5. Ako pravac siječe dva pravca tako da je zbroj kuteva s iste strane manji od dva prava kuta, onda se ta dva pravca (ako se dovoljno produže) sijeku.

Neeuklidske geometrije se zasnivaju na pobijanju petog postulata (Lobačevski).

Commons ima datoteke na temu: Euklid