Cigareta

Cigareta (fr. cigarette - mala cigara) je proizvod koji se pravi od prethodno prerađenih (prečišćenih) i konačno isječenih listova duhana, koji su čvrsto umotani u papirni valjak (obično manji od 120 mm u dužini i 10 mm u prečniku). Cigarete su u upotrbi za pušenje, obično hroničnu naviku uživatelja duhana, tj. pušača. Osim što stvara veoma jaku ovisnost sličnu drugim oblicima toksikomanije kao što su, npr. alkoholizam ili narkomanija, pušenje je također i veoma štetno po zdravlje. Zbog toga su u mnogim zemljama svijeta danas uvedeni i pooštreni zakoni protiv pušenja na javnim mjestima i u zatvorenim službenim prostorijama, kao i propisi protiv mnogih vidova reklamiranja cigareta. Također, proizvođači cigareta podliježu zakonskoj obavezi su da na svojim proizvodima vidno istaknu upozorenje o štetnosti pušenja po zdravlje.

Cigarete se razlikuju od cigara po tome što su manje, i prave se od prerađenih listova duhana i omota od bijelog papira. Često se za cigaretu koristi pogrešan termin cigara.

Hemijski sastav duhanskog dima je veoma složen, jer se u njemu nalazi oko 1400različitih supstanci. Među njima su najotrovniji:

• nikotin,
• bronhijski nadražljivci,
• ugljični oksidi, i
• katrani.

Nikotin je vrlo otrovan za nervni sistem, pluća, srce i krvne sudove. Samo jedna kap ove tvari je dovoljna da ubije psa. Bronhijski nadražljivci (fenoli npr.) izazivaju pojačano lučenje sluzi i početak bronhitisa. Ugljični oksidi (posebno ugljen-monoksid) se lakše i trajnije vežu za hemoglobin nego kisik, što smanjuje njegovu količinu u krvi. Katrani i njihovi spojevi se nakupljaju u sluzokoži disajnih puteva i pluća, gdje oštećuju tkivo i izazivaju rak.

Pomenute tvari se nakupljaju nizom godina i izazivaju razne smetnje, koje su vrlo štetne po zdravlje. Prosječni životni vijek strastvenih pušača za desetak godina je kraći nego kod nepušača. Svaka popušena cigareta skraćuje život pušača oko 14 minuta, a osobe koja je u njegovoj blizini – 5 minuta. U oko 85% slučajeva raka, oboljeli su pušači. Pušače mnogo češće od nepušača pogađaju bolesti srca i krvnih sudova, kao i moždani udari.

Duhanu se dodaju mnoge tvari kako bi se pojačalo djelovanje nikotina i na taj način povećalo potencijal ovisnosti.

Velik broj aditiva služi prema izjavama duhanskih tvrtki za poboljšanje okusa, je konzerviranje, za vlažnost, za poboljšanje izgaranja i povezanost sastojka.^[1].

• amonijum hlorid (pojačavaju djelovanje nikotina)
• šećeri i glikol karameliziraju zajedno s amonijakom i utiču na okus
• mentol
• razni spojevi glikola
• šelak kao ljepilo
• gospino bilje
• kahva
• čaj
• kakao da bi ublažili djelovanje dima
• dekstrin
• melasa
• škrob

Medicina više od pedeset godina pokušava da produži ljudski vijek. Nikotinizam je kroz pušače anulirao ovaj medicinski progres dug pola stoljeća. i zaista, brojna istraživanja uzroka smrtnosti pokazuju direktnu srazmjeru sa povećanjem broja pušača i dnevne količine konzumiranih cigareta. Otprilike 80% od povećanog broja je vezano za kancer bronhija i pluća, za kardiovaskularna oboljenja i hronični bronhitis. Starost od 70 godina doživi 70% nepušača, a samo 40% onih koji puše kutiju cigareta dnevno. Toksičnost duhana pokazuje kumulativni efekat: rizik od raka se povećeva sa brojem popušenih cigareta.

Pušenje je posebno štetno za djecu i trudnice. Trudnice koje puše rađaju sitniju djecu, a mogu čak dovesti u pitanje preživljavanje ploda. Medicina je uspjela značajno produžiti ljudski vijek. Smatra se da je nikotinizam poništio postignite te medicinske doprinose iz protekle polovine stoljeća. Zato se organizuju različite ustanove za odvikavanje od pušenja, usavršavaju se odgovarajuće metode ilijekovi, ali je u svemu najznačajnije naše: NE!

Konzumiranje duhana podrazumijeva njegovu povezanost s nizom kanceroznih oboljenja: rak usne duplje, jezika, ždrijela, jednjaka, te mokraćnog mjehura. 90% ukupnog broja ovakvih oboljenja otpada na rak pluća i bronhija.

Hronični bronhitis je dosta rašireno oboljenje i reklo bi se tipična pušačka bolest. Tome idu u prilog i statistički podaci koji govore da je od ukupnog broja umrlih od ove bolesti pušača šest puta više od nepušača. Prekid pušenja smanjuje ozbiljnost bolesti I otvara mogućnost ozdravljenja.

Bolesti srca i krvnih sudova (infarkt, angina pektoris, začepljenje krvih sudova, moždani udar) uzrokovani su dejstvom raznih faktora. Ali naučna istraživanja u ovoj oblasti dokazala su pozitivnu korelaciju između izloženosti duhanskom dimu i sklonosti ka oboljevanju od pomenutih bolesti.

Sastav duhanskog dima se ako ne kvalitativno onda kvantitivno razlikuje ovisno o tomne da li je riječ o dimu cigarete, cigare ili lule. Bez obzira na satav sve su komponente uglavnom toksične. Dim cigare ili lule je još nepovoljniji za okolinu jer pusač ne udiše duhanski dim.

Duhanski dim je aerosol i čestice koje sadrži su vrlo sitne tako da se lako adsorbuju na zidove alveola i dospijevaju u krv. Hemijski sastav dime je vrlo kompleksan. U njemu se nalazi 1.400 hemijski različitih sastojaka među kojim su najtoksičniji:

• nikotin - vrlo toksičan za nervni sistem i srce i krvne sudove;
• bronhijski iritanti (akrolein, fenoli i dr.) koji djeluju na sluzokožu izazivajući povećanu mukoznu sekreciju (početak bronhitisa).
• ugljični oksidi - pogotovo CO, koji se daleko lakše veže za hemoglobin nego O₂.
• katrani koji se nakupljaju na sluzokoži disajnih puteva, pluća i plućnih kapilara izazivajući kancerozne promjene (rak).

Sve nabrojane supstance su zastupljene u vrlo malim količinama, ali njihovim nakupljanjem tokom niza godina uzrokuju razne smetnje čiji je konačan ishod najčešće vrlo štetan za zdravlje.

Ponuditi ili prihvatiti ponuđenu cigaretu je dio svakodnevnog rituala, razmjena, vid komunikacije. Savremena istraživanja došla su do poražavajućeg rezultata - svaka cigareta skraćuje život 5,5 minuta. Nemoguće je, pak, zanemariti činjenicu da je duhanska industrija ekonomski jedna od najznačajnijih privrednih grana i da zapošljava ogroman broj radnika svugdje u svijetu. Kao sto je to slučaj s alkoholizmom, odnos društva i nikotinizma je toliko kompleksan da je često uzrok sukobljavanja različitih interesa.

• Prije prvog svjetskog rata mislilo se da je pušenje izrazito muževno. Nakon drugog svjetskog rata prevladava shvatanje da je pušenje izrazito ženstveno. Danas, od stotinu pušača, 24 su žene.
• Broj mladih koji puše iz dana u dan je sve veći, a broj dječaka i djevojčica koji konzumiraju duhan je približno isti. Do doba od 18 godina 72% su pušači, a donja starosna granica za pušače je 14 godina, a u nekim slučajevima I 6 do 10 godina.

Zbog ogromne štetnosti nikotinizma za pojedince i društvo neophodno je podići svijest javnosti o ovom problemu:

• zauzimanje jasnog stava društva o pušenju;
• obaveza proizvođača da napomene štetnost duhana;
• pritisak na javnost u vezi sa konzumacijom duhana…pravovremena naobrazba o štetnosti duhana.

Iako će malo pušača priznati svoju ovisnost o nikotinu, i obva navika ozbiljno ugrožava zdravlje i skraćuje život. To se ne odnosi samo na aktivne pušače, nego i na osobe koje udišu tuđi duhanski dim. Tako se i nepušači u zadimljenoj prostoriji truju toliko kao da su i sami popušili svaku treću cigaretu. Najnovija istraživanja, pak, pokazuju da iste posljedice imaju aktivno i pasivno pušenje.

Broj umrlih od raka bronha na 1000 stanovnika u šestoj deceniji života – prema kategorijama pušenja:

• Nepušači – 3
• Pušači
  • Prigodni – 12;
  • Cigara – 11;
  • Lula – 29;
  • Cigareta/dan
    • → 10 – 51;
    • 10-20 – 59;
    • 20-40 – 144;
    • 40 → – 217.

Cigarete na Wikimedia Commonsu.