Malarija
| Malarija | |
|---|---|
 | |
| Parazit malarije koji se povezuje s crvenim krvnim zrncem | |
| Specijalnost | Infektologija, tropical medicine, parasitology  |
| Frekvencija | 229 miliona (2019) |
| Smrtnost | 627.000 u 2020. |
Malarija (latinski: malus aer, "loš zrak") jest parazitska infektivna bolest koju izaziva sićušni parazit roda Plasmodium i to bilo koji od četiri vrste koliko ih postoji. Svaka od ovih vrsta ima svoje specifičnosti, bilo prema reakciji na medikamente ili prema lokaciji u organizmu nakon infekcije, ali i prema efektima koje ima po zdravlje čovjeka.
Uzročnik
[uredi | uredi izvor]
- Plasmodium falciparum je vrsta koja se geografski prostire u tropskim i subtropskim područjima, dakle oko Ekvatora. Infekcija ovim parazitom može ugroziti život oboljelog u toku par dana od infestacije, a kod parazita postoji rezistencija na većinu dostupnih medikamenata, tako da terapija mora biti kombinovana.
- Plasmodium vivax, P. malariae i P. ovale su preostale vrste, koji nisu tako opasne po čovjeka. Postoje primjeri uspješnog oporavka nakon mjesec dana, čak i bez liječenja priznatim medikamentima. Nalaze se u svim tropskim krajevima svijeta, izuzev Plasmodium ovale koji je nađen samo u zapadnoj Africi. Plasmodium vivax i P. malariae se mogu nastaniti u jetru čovjeka, što može izazvati dodatne komplikacije i zahtjevati dodatni medicinski tretman.
Prenosnik
[uredi | uredi izvor]
Vektor tj. prenosnik ovog parazita, a i same bolesti, je komarac malaričar iz roda Anopheles, koji ujedom unosi istog u čovjeka.[1][2][3][4] Kako je poznato da se larve komarca sve do izlaska iz ljušture nalaze pod vodom, uglavnom u močvarnom područjima, otuda i logika rasprostranjenosti samog parazita. Prijenos ovog jako malog parazita je jedino moguć preko Anopheles, jer se jedan dio životnog ciklusa odvija unutar komarca, a kako se nalaze najčešće u pljuvačnim žlijezdama komarca,[3] paraziti se ubodom prenose direktno u krv, tačnije u crvena krvna zrnca. Njihov put je najčešće prema jetri gdje se generiše veliki broj parazita koji zaposjedaju sve veći broj eritrocita, koje svojom reprodukcijom uništavaju u velikom broju.
Simptomi
[uredi | uredi izvor]Zavisno od vrste parazita iz reda Plasmodiuma i vremena inkubacije, prvi simptomi se mogu javiti 7-14 dana[5] ili čak i 8-10 mjeseci nakon infestacije. Dosta toga zavisi i od imuniteta, pa se tako mogu zabilježiti slučajevi potpunog imuniteta, koji je stečen vremenom. Simptomi malarije, pogotovo u prvih nekoliko dana, ne izgledaju ništa drugačije od uobičajenih simptoma koje imaju neke druge bolesti koje uzrokuju bakterije, virusi ili paraziti. To otprilike uključuje povećanu tjelesnu temperaturu, glavobolju, umor, pojačano znojenje, povraćanje, ali mogu se javiti i nešto drugačiji znaci kao suh kašalj, bolovi u mišićima, povećanje jetre, ili čak nervne disfunkcije i gubitak svijesti. Kao što je već i navedeno, najnepovoljnije efekte izaziva P. falciparum.
Liječenje
[uredi | uredi izvor]
Tretiranje ove bolesti odgovarajućim lijekovima u zavisnosti je od vrste Plasmodiuma koja je prisutna u organizmu čovjeka, koncentracije samog parazita u krvi (ako je u više od 5% eritrocita potvrđeno prisustvo parazita, prekida se terapija per os i lijekovi se apliciraju intravenski), kao i rezistencije parazita na neke od lijekova. Pravilna terapija lijekovima protiv malarije nekon 48 sati uklanja sve simptome bolesti, a već nakon 3-4 dana parazit je uklonjen i iz krvotoka.
Postoji niz najrazličitijih lijekova koji se koriste kako za prevenciju, tako i za tretman bolesti (najpoznatiji je svakako kinin), a među njima najefikasniji i najpoznatiji su Chloroquine, Mefloquine, Doxycycline, Primaquine, Malarone, najčešće korišteni u preventivne svrhe. Tu su i terapije specifične za geografska područja i za vrste Plasmodiuma koje su stekle otpornost na lijekove, pa su tu npr. Mefloquine za P. falciparum izvan Tajlanda, Kambodže i Mjanmara; Quinine sulfate u kombinaciji sa antibioticima kao što su doxycycline ili tetracycline za P. falciparum, osim za područja Jugoistočne Azije, gdje postoji rezistencija; Quinine sulfate uz Clindamycin daje se djeci ispod osam godina života i trudnicama; Pyrimethamine-sulfadoxine striktno za P. falciparum itd.
Da bi se spriječile rekurence, odnosno ponovne pojave iste bolesti, u terapiju se uključuje i Primaquine, koji će spriječiti ponovni razvoj parazita, naročito onih iz vrsta P. ovale i P. vivax.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Vector-borne diseases". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 24. 4. 2022.
- ^ Dahalan FA, Churcher TS, Windbichler N, Lawniczak MK (novembar 2019). "The male mosquito contribution towards malaria transmission: Mating influences the Anopheles female midgut transcriptome and increases female susceptibility to human malaria parasites". PLOS Pathogens. 15 (11): e1008063. doi:10.1371/journal.ppat.1008063. PMC 6837289. PMID 31697788.
- ^ a b "Malaria Fact sheet N°94". WHO. mart 2014. Arhivirano s originala, 3. 9. 2014. Pristupljeno 28. 8. 2014.
- ^ Walter K, John CC (februar 2022). "Malaria". JAMA. 327 (6): 597. doi:10.1001/jama.2021.21468. PMID 35133414 Provjerite vrijednost parametra
|pmid=(pomoć). S2CID 246651569 Provjerite vrijednost parametra|s2cid=(pomoć). - ^ Caraballo H, King K (maj 2014). "Emergency department management of mosquito-borne illness: malaria, dengue, and West Nile virus". Emergency Medicine Practice. 16 (5): 1–23, quiz 23–4. PMID 25207355. Arhivirano s originala, 1. 8. 2016.
