Liban
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Liban الجمهوريّة اللبنانيّة Al Jumhuriyah Al Lubnaniyah |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: Koullouna Lilouataan Lil Oula Lil Alam |
||||||
Položaj Libana
|
||||||
Glavni grad | Bejrut |
|||||
Službeni jezik | arapski | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Upražnjeno | |||||
• Predsjednik vlade |
Najib Mikati | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | 22. novembar 1944 | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
10.452 km2 (161.) | |||||
1,6 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
3.826.018 (123.) | |||||
• Gustoća |
358/km2 | |||||
Valuta | Libanska funta | |||||
Vremenska zona | +2, ljeti +3 | |||||
Pozivni broj | 961 | |||||
Internetska domena | .lb |
Liban (također Libanon), službeno Libanska Republika, jest suverena država na Bliskom Istoku, u jugozapadnoj Aziji. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom.
Historija
[uredi | uredi izvor]Od početka 15. vijeka do kraja prvog svjetskog rata Libanon je bio dio Osmanskog Carstva. Pod pritiskom zapadnih zemalja Porta je u drugoj polovini 19. vijeka dala autonomiju Libanonu u kojem je tada većinu činilo kršćansko maronitsko stanovništvo. Nakon raspada Carstva Liga naroda dodijelila je Libanon Francuskoj kao mandatno područje. Današnje političko uređenje države i kvote pojedinih religijsko-etničkih grupa u vlasti potiču iz tog doba i pokušaj su smanjenja tenzija među narodima i vjerama u zemlji.
Nakon drugog svjetskog rata Liban je postao nezavisna republika. U 1960-ima doživio je ekonomsku ekspanziju sa snažnim finansijskim sektorom i turizmom koncentrisanim u Bejrutu. Osjetljiva međunacionalna ravnoteža narušena je u 70-ima nakon što je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) premjestila svoj stožer u Libanon. Od 1975. do 1990. trajao je građanski rat u kojem su učestvovale islamske i hrišćanske frakcije (najznačajnije su bile hrišćanska Falanga, te arapski PLO i Hezbolah) povremeno potpomognute susjedima Sirijom i Izraelom.
Početkom 90-ih uspostavljena je djelomična politička stabilnost, ali sirijske vojne snage još su uvijek stacionirane na libanonskom teritoriju i Sirija ima velik uticaj u političkom životu zemlje. U posljednjih nekoliko mjeseci u nizu javnih protesta građani svih vjera izrazili su želju za povlačenjem Sirije iz Libanona.
Vlada
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Političke podjele
[uredi | uredi izvor]Liban je podjeljen na 6 guvernerata.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Bejruta i Tira (Sura), zatim planinski lanac Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša tačka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te gorje Anti-Libanon koje čini granicu sa Sirijom.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Uslužni sektor (finansije i turizam) tradicionalno igra najveću ulogu u libanonskoj privredi. Zemlja vodi politiku privrednog otvaranja prema inostranstvu, ali opterećuju je proračunski manjkovi, visoki vanjski dug i nezaposlenost. BDP je u 2003. bio 4.800 USD po stanovniku mjereno PPP-om.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Libanon je etnički i vjerski heterogen. Pitanje udjela pojedinih vjera i naroda u ukupnom stanovništvu politički je osjetljivo pa službenih popisa stanovništva nije bilo od 1932. Pretpostavlja se da većinu čine Arapi muslimani, a među kršćanima najznačajniji su Maroniti, povezani s Katoličkom crkvom, ali s vlastitim patrijarhom i liturgijom. Brojni su i Druzi čija je religija bliska Islamu i koji sebe smatraju Arapima. Postoji jako mala grupa Jevreja, koji uglavnom žive u istočnom dijelu Bejruta. Također tu živi i mali broj Kurda (manje od 1% ukupnog stanovništva).
U posljednjih pola vijeka veliki broj Libanaca, naročito kršćana, emigrirao je u zemlje zapada. Smatra se da oko 15 miliona ljudi libanonskog porijekla živi širom svijeta.
Oko 360.000 palestinskih izbjeglica je registrovano u Libanu, ali prema nekim podacima Visokog Komesarijata za izbjeglice Ujedinjenih nacija pretpostavlja se da je njihov stvarni broj puno manji i da je u Libanu trenutno oko 160.000 do 225.000 palestinskih izbjeglica.
Urbano stanovništvo, uglavnom koncentrisano u Bejrutu i oko planine Liban, je poznato po svom poslovnom duhu. Dugogodišnje migracije i stalna putovanja i razmještanja po svijetu, doveli su do toga da poslovni ljudi Libanona imaju kontakte širom svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike do Evrope, država Perzijskog zaliva i Afrike. Libanon, u poređenju sa ostatkom arapskog svijeta, ima veliki broj stanovništva sa visokom stručnom spremom.
Kultura
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |