[go: up one dir, main page]

Idi na sadržaj

Crna topola

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Crna topola

Crna topola (lat. Populus nigra) - listopadna vrsta drveća. Raste do visine od oko 35 metara, a može živjeti i do nekoliko stoljeća. Raste uz riječne doline u srednjoj i južnoj Europi, u zapadnoj i srednjoj Aziji te u sjevernoj Africi.

Dvodomna je, i brzorastuća vrsta. Raste do maksimalno 2–3 m promjera. Ima široku, granatu i rahlu krošnju.[1] Lišće je oko 5–9 cm dugo, izmjenično raspoređeno na izbojku s dugom peteljkom. Ima oblik romba. Cvjetovi su u obliku resa, narastu do duljine oko 5 cm. Rese su valjkaste, vise, imaju ljubičasto-crvenim prašnike. Ženske rese su vitkije, zelene, sa žutim tučkom. Crna topola cvjeta u ožujku i travnju. Sjeme dozrijeva u lipnju.

Plod je tobolac, koji je debeo, zašiljen, zelenkasto-smeđi i gol. Kada je zreo, otvara se. Sjeme je svjetlo smeđe sa snježno-bijelim nitima (kunadra). Razmnožava se vjetrom, koji ga raznosi u velikim količinama, tako da vrijeme sazrijevanja može izgledati, kao da je napao svježi snijeg. Pupovi su spiralno, veliki, smeđi, ušiljeni i ljepljivi.

Drvo je meko, svijetlo smeđe boje jezgre. Kora je sivo-bijela u mladosti, a kasnije postaje smeđe-siva. Starije grančice su sivosmeđe s velikim natečenim lenticelama. Korijenski sustav je jak, plitak s par jakih žila. Ima dobru sposobnost klijanja iz panja, ali i iz korijena. Moguće je razmnožavanje izbojcima. Smatra se jednom od brzo rastućih vrsta drveća.

Najbolje uspijeva na svježim humusnim tlima. Javlja se u povremeno poplavljenom tlu (poplavne šume), u vlažnim šumama, na obalama rijeka i potoka. Na suhim mjestima previše je sklona bolesti i oštećivanju vrhova. Voli svjetla mjesta.

Ima jako velik broj podvrsta i kultivara. Uzgajaju se na plantažama. Najpoznatiji kultivar je jablan (lat. Populus nigra var. pyramidalis).

LJekovita svojstva

Crna topola ljekovita je biljka.Koriste se listovi ,kora i proljetni lisni pupovi.

Zbog širokog spektra djelovanja, pupoljci se koriste za liječenje akutnih upalnih procesa respiratornog trakta i kroničnog bronhitisa . U 19. stoljeću dobivao se tekući ekstrakt iz pupova i listova crne topole, koji je korišten za prekomjerno seksualno uzbuđenje, posebno za spermatoreju. U narodnoj medicini mnogih zemalja topola se najčešće koristi u bolestima mokraćnih organa, cistitis, urinarne inkontinencije, bolno mokrenje (posebice nakon operacije), bolesti bubrega, spermatoreju, hipertrofiju i druge bolesti prostate te kao afrodizijak.

Pupovi sadrže smolu,eterično ulje ( do 0,7 %),fenolglikozide,tanin,flavonoide,jabučnu, askorbinsku i galnu kiselinu,leukoantocijane,masno ulje.[2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Topola crna - Populus nigra L." web.archive.org. 30. 12. 2004. Arhivirano s originala 30. 12. 2004. Pristupljeno 1. 5. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  2. ^ Hetényi, Zsuzsa (2000-03). "Enciklopedija otricanija: «Hulio Hurenito» Ilji Erjenburga". Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae. 45 (1–4): 317–323. doi:10.1556/sslav.45.2000.1-4.23. ISSN 0039-3363. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)