Cavtat

Cavtat
naselje
pogled na Cavtat
Cavtat Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 42°34′53″N 18°13′03″E / 42.58139°N 18.21750°E / 42.58139; 18.21750
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina	Konavle
Najveća nadmorska visina	5 m
Stanovništvo (2021.)
• Naselje	2.189
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	20210 Cavtat
Pozivni broj	(+385) 20

Cavtat (italijanski:Ragusavecchia) je naseljeno mjesto i sjedište općine Konavle, Dubrovačko-neretvanska županija, Republika Hrvatska.

Naziv Cavtat slavizirani je oblik nastao od naziva Civitas vetus, kako su njegovi bjegunci u Dubrovniku nazivali svoje matično naselje Epidaurum.

Smješten je na zapadnim obalama Konavala, 19 km jugoistočno od Dubrovnika, ispod Jadranske magistrale.

Na mjestu današnjeg Cavtata bila je grčka kolonija Epidaurum koja 228. p. n. e. dolazi pod vlast Rimljana^{[potrebna odrednica]} koji tu osnivaju svoju koloniju Epidaurus. Ondašnji stanovnici Cavtata napuštaju mjesto povlačeći se pred najezdom Slavena 614. i ispod padina brda Srđ prelaze u naselje latinskog naziva Ragusa, današnji Dubrovnik.

Slavenski Cavtat (Captat, Civitas Veterum, Ciuita Vechia) u sastavu je sklavinije Konavle i dijelio je sudbinu te zemlje. Cavtat je od kraja 1426. u sastavu Dubrovačke Republike.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Dubrovnik.

Na popisu stanovništva 2021, Cavtat je imao 2.189 stanovnika.

Napomena: U 1981. smanjeno za nenaseljeni dio područja koji je pripojen naselju Zvekovica. U 1971. sadrži dio podataka bivšeg naselja Obod.

Na popisu stanovništva 1991, naseljeno mjesto Cavtat je imalo 1.930 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Privreda Cavtata se gotovo u cijelini zasniva na turizmu i ugostiteljstvu, te u nešto manjoj mjeri ribarstvu. U Cavtatu danas postoji pet hotela od koji je najpoznatiji hotel "Croatia" sa pet zvjezdica, te brojni restorani, caffe barovi, suvenirinice, luka za prihvat manjih i većih jahti i izletničkih brodića.

U toploj atmosferi urbane cjeline starog jezgra Cavtata, ističe se kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej porodice Račić, na groblju "Sv. Roka" u Cavatu, je remek djelo poznatog vajara Ivana Meštrovića. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, je palata iz 16. vijeka, nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina fondacije Valtazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. vijeka. Pinakoteka župne crkve "Sv. Nikole", čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz vijekove.

U Cavtatu su sačuvani i spomenici iz rimskog vremena, između ostalog ostaci pozorišta, kao i ostaci gradskih zidina, akvadukta, monumentalne jezgre - nimfeja i jedne veće gradske vile. Osim toga u Cavtatu postoje brojne stare palate i rezidencije pomoraca.

Cavtat je rodno mjesto poznatog pravnika i naučnika Valtazara Bogišića, autora Općeg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru.

U Cavtatu je 1855. godine rođen Vlaho Bukovac, jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara. Poznatija su mu djela velike dekorativne kompozicije Dubravka i Gundulićev san.

Među poznatim osobama rođenim u Cavtatu, neizbježno je i ime hrvatskog političara Frana Supila, rođenog u Cavtatu 1870. godine, borca za ujedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom.

Cavtat je uskim i krivudavim lokalnim putem dugačkim 2 km, kod mjesta Zvekovica povezan sa Jadranskom magistralom. U neposrednoj blizini Cavtata, 5 km istočno, nalazi se dubrovački aerodrom.

Sa Dubrovnikom je povezan autobuskom linijom 10 saobraćajnog preduzeća "Libertas".

• Vaterpolo klub "Cavtat"

• Hrvatska
• Dubrovnik
• Dalmacija
• Dubrovačka republika
• Epidaurum

• 
  spomenik Valtazaru Bogišiću
• 
  mauzolej na mjesnom groblju
• 
  ulica u Cavtatu
• 
  jahte

Cavtat, panorama

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Commons ima datoteke na temu: Cavtat

• Turistička zajednica
• Cavtat Info Arhivirano 19. 3. 2020. na Wayback Machine

Nedovršeni članak Cavtat koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.