Žuta mrlja

*Žuta mrlja*
Žuta mrlja
	Žuta mrlja (makula) je blizu centra mrežnjače ljudskog oka.
Detalji
Latinski	Macula lutea
Sistem	Čulo vida
Identifikatori
Gray's	p.1015
MeSH	Macula+Lutea
Dorlands; /Elsevier	m_01/12509252
TA	A15.2.04.021
FMA	58637
	Anatomska terminologija

Žuta mrlja (lat. macula lutea је mala žućkasta površina očne mrežnjače sa najvećim brojem čulnih receptora (fotoreceptora). Iako je njena površina oko 1 mm², to je zona najoštrijeg vida. malom žoptički disk koji pruža centralni vid. Kada je pogled fiksiran na bilo koji objekat, centar žute mrlje, centar objektiva i predmet je u ravnoj liniji. U njenom centru je depresija, pod nazivom fovea, koja sadrži specijalizirane nervne ćelije koje su isključivo tipa poznatog kao čunjevi. Oni su povezani sa viđenjem boja i percepcijom finih detalja. Prema središtu makule nema krvnih sudova koji se miješaju s viđenjem; dakle, u ovom području, viđenje na jakom svjetlu i percepcija boje su najoštriji.^[1]^[2] Nalazi se na onom dijelu mrežnjače gdje njena vodoravna os oka dijeli jabučicu na donju i gornju polovinu.

U žutoj mrlji su čulne ćelije gusto zbijene i, zahvaljujući optičkom aparatu oka, u nima se stvara uspravna obrnuta slika posmatranog. Optički dio se sastoji od rožnjače, zjenice, sočiva i staklastog tijela. Analizom podražaja u centru za vid (potiljačni režanj kore velikog mozga), lik se vidi i doživljava u realnim okolnostima.^[3]

Poremećaji

Starenjem osobe dolazi do makularne degeneracije, što je relativno uobičajena stanja u ljudi starijih od 50 godina. Postoje dva oblika ovog poremećaja, poznata kao mokra i suha degenerativna depresija. U vlažnoj, formiraju se novi krvni sudovi ispod mrežnice koji su vrlo krhki i skloni pucanju i krvarenju, čime se ugrožava centralno područje vidnog polja. Kao rezultat toga, mokra napreduje brže i oštrije nego suha degeneracija, koju odlikuje prisustvo druze (sitne žute naslage na mrežnjači) i gubitak pigmentnog sloja. Može napredovati tako sporo da to ide nezapaženo. Oba poremećaja smanjuju centralno polje vida, ali ne ometaju periferni vid.

Reference

^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Siegel A., Hreday N. (2006): Essential neuroscience. Lippincott Williams & Wilkins, Baltimore, Maryland, ISBN 978-0-7813-9121-2 pogrešan ISBN.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Žuta mrlja

[1] Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.

[2] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[3] Siegel A., Hreday N. (2006): Essential neuroscience. Lippincott Williams & Wilkins, Baltimore, Maryland, ISBN 978-0-7813-9121-2 pogrešan ISBN.

[1]

[2]

[3]