Sana
| Sana | |
|---|---|
 Rijeka Sana kod Podovi (2005) | |
| Države | Bosna i Hercegovina |
| Dužina | 146[1] km |
| Izvor | kod Šipova[2] |
| NV izvora | 920 m[1] m |
| Ušće | Una kod Novog Grada[1] |
| Sliv | Crnomorski sliv[1] |
| Prosječni protok | 68,7 m3/s (Sanski Most)[1] |
| Površina sliva | 3369[1] km2 |
| Pritoke | Desne: Korana, Meljdanka,Kozica (9 km), Vučaj potok, Potočanska rijeka, Kijevska rijeka, Tramošnjica, Gluvač, Glamošnica, Kruharuša, Sasina (10 km), Pilješka rijeka, Mala Rijeka, Bukovac, Gomjenica. Lijeve: Ribnik, Glibaja,Bliha (23 km), Zdena (3 km), Dabar (3,5 km), Majdanska rijeka, Volar, Gračanica, Stara rijeka, Sanica (19 km), Japra (47 km)[1] |
Sana je rijeka u Bosanskoj krajini i desna pritoka Une, na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine. Ime rijeke je nastala od latinske riječi "Aqua Sanus", sa značenje "zdrava voda".[1]
Sana izvire iz tri jaka kraška vrela, na kraškoj visoravni kod sela Donja Pecka i Jasenovi Potoci, općina Mrkonjić Grad. Nakon otprilike 1,5 km ova tri vrela se spajaju u jedan tok. U donjem toku, od izvora pa sve do Ključa, Sana je veoma hladna i čista rijeka. U toku od Ključa do Sanskog Mosta se može okarakterisati kao prelazna rijeka i u tom dijelu toka, u mjestu Vrhpolje, Sana prima svoju najveću pritoka, rijeku Sanicu koja dotiče iz pravca Grmeča. Od Sanskog Mosta pa dalje, Sana gubi sve odlike kraške rijeke i poprima odlike normalnog riječnog toka. Sve do Prijedora, tok rijeke Sane zadržava pravac od juga prema sjeveru. U Prijedoru mijenja sjeverni pravac oticanja u uporednički ka zapadu, zbog udara od padine planine Kozare, obilazeći Majdansku planinu. Prije nego što promjeni tok prema zapadu, na 300 metara u Sanu se ulijeva njena desna pritoka Gomjenica. Ulijeva se u rijeku Unu u Novom Gradu.
Do rata u BiH, fabrika papira Celpak iz Prijedora, ispuštala je otpadne vode u Sanu, pa je daljnji tok od Prijedora nizvodno bio zagađen. Fabrika je ugašena pa je zagađivanje smanjeno.
U mjesecu junu se održava manifestacija “Dan rijeke Sane”, ekološka manifestacija koja ima za cilj zaštitu i očuvanje rijeke. U centru zbivanja ove manifestacije je ekološka štafeta koja ide od Ribnika do ušća rijeke. Učesnici ove manifestacije su sportska i ekološka društva u slivu rijeke Sane.
Uprkos nastojanju Koalicije za zaštitu Sane, koja broji 22 udruženja građana predvođenih općinom Ribnik, čiji su ciljevi obustavljanje izgradnje hidroelektrane na rijeci Sani i održivo korištenje vodnih resursa ove rijeke, radovi su počeli 2014. U okviru radova planira se izmještanje Sane iz gornjeg toka i da se cijevima odvede do mašinske zgrade, ostavljajući kanjon bez vode u dužini od 3 kilometra.[3]
Historija
[uredi | uredi izvor]Na prostoru Slavonije, u doba eneolita, nastala je Vučedolska kultura. Kultura se proširila na okolna područja, pri čemu javlja se niz regionalnih tipova vučedolske kulture. Zapadnobosanski ili hrustovački tip zauzima prostor zapadne Bosne, odnosno porječje rijeke Sane. Najvažnija nalazišta su: pećina Hrustovača, Dabarska pećina i Zecovi kod Prijedora.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c d e f g h Vedad Biščević, Edin Biščević: Građa za historiju Općine sanski most Sanski Most 2009.
- ^ Rijeka Sana – Članak Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine. Turistička organizacija opštine Prijedor. (11. oktobar 2013.)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 10. 3. 2016. Pristupljeno 20. 11. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Vučedolska kultura u BiH
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]Sana na Wikimedia Commonsu
