Rana jura
| Era[1] | Period | Milioni godina |
|---|---|---|
| Mezozoik | Kreda | 145,0 |
| Jura | 201,3 ±0,2 | |
| Trijas | 251,0 ±0,4 |
Rana jura – u hronostratigrafiji i geološkoj vremenskoj skali – jest geološka epoha koja odgovara seriji donja jura i najranija je, od tri epohe jurskog perioda. Rana jura je počela odmah iza događanja trijasko-jurskog izumiranja, prije 201,3 miliona godina, a završila na početku srednje jure, prije 174,1 milion godina.
Izvjesne tijene morskog porijekla ovog doba u Evropi nazivaju se "lijas", a to ime također je korišteno za to razdoblje, u geologiji 19. vijeka.[2]U južnoj Njemačkoj, stijene iz ovog doba zovu se crna jura.
Porijeklo naziva lijas
[uredi | uredi izvor]Postoje dva moguća porijekla imena lijas: prva mogućnost je izgovor riječi kamenolomac iz izgovora engleske riječi, u dijalektu (fonetski) lajers ("slojevi"). Druga je po padinama sa sjevera luke Cornish, poput Bude, kuda su plovili radnici da bi preko Bristolskog kanala do Vale Glamorgana tovarili kamen iz obalnih krečnjačkih kamenoloma (lijas krečnjak iz Južnog Velsa korišten je širom Sjevernog Devona/Severnog Kornvola, jer sadrži kalcij-karbonat za popravljanje kiselosti nekvalitetnog devonskog tla okruga West Country). Kornijski bi slojeve krečnjaka izgovarali kao lajeri (slojevi) ili lias.
Geologija
[uredi | uredi izvor]Postoje obimni lijaski izdanci oko obale Ujedinjenog Kraljevstva, posebno u Glamorganu, Sjeverni Jorkšir i Dorsetu. Jurska obala Dorseta često je povezana s pionirskim radom Mary Anning iz Lyme Regisa. Facije donje jure na ovom području su pretežno od gline, tankih krečnjaka i muljevitog kamenja, deponiranih u potpuno morskim uvjetima.
Lijaska grupa slojeva formira nadvijene litice na obali Vale od Glamorgana, na jugu Velsa. Protežući se oko 23 km između Cardiffa i Porthcawla, izvanredni slojevi ovih litica, koji se nalaze na Bristolskom kanalu, predstavljaju ritmično ponavljanje skale decimetra krečnjaka i blatnog kamena, formiranih kao kasnotrijaska pustinja koja je bila poplavljena morem.[3]
Stratigrafija
[uredi | uredi izvor]U vezi sa stratigrafijom, vode se izvjesne rasprave[4] o stvarnoj bazi hetangijske faze, pa tako i samog jurskog sistema. Biostratigrafski, upotrebljena je prva pojava psiloceratidnih amonita, ali to ovisi o prisutnosti relativno kompletnih ostataka, što otežava povezivanje između dijelova u različitim područjima svijeta. Ako se koristi ovaj biostratigrafski pokazatelj, tada se tehnička podjela grupe lijas – litostratigrafski obuhvaća granični pojas jure i trijasa.
Život
[uredi | uredi izvor]Amoniti
[uredi | uredi izvor]Tokom ovog perioda, amonoidi, koji su gotovo nestali na kraju trijasnog izumiranja, imali su je u ogromnu radijaciju i raznolikost novih oblika sa složenim osobinama brazdi (pravilni amoniti). Amoniti su evoluirali tako brzo, a njihove su ljuštute toliko često sačuvane da služe kao važne zone fosila. Samo je u Evropi bilo nekoliko različitih talasa evolucije amonita.
Morski gmizavci
[uredi | uredi izvor]Rana jura bila je važno vrijeme u evoluciji morskih gmizavaca. U hetangiju su već postojeći ricijski ihtiosaur i pleziosauri nastavili svoj procvat, dok se u isto vrijeme pojavilo niz novih vrsta morskih gmizavaca, kao što su Ichthyosaurus i Temnodontosaurus među ihtiosaurima, a Eurycleidus, Macroplata i Rhomaleosaurus među pleziosaurima (svi Rhomaleosauridae, iako je sada ova grupa definirana vjerovatno kao parafiletska). Svi ovi pleziosauri imali su srednje velike vratove i velike glave. U toarciju, na kraju rane jure, pojavili su se Thalattosuchia (morski krokodili), kao i novi rodovi ihtiosaura (Stenopterygius, Eurhinosaurus i sasvim primitivni Suevoleviathan) i pleziosaurima (elazmosauri – dugovrati, te Microcleidus i Occitanosaurus).
Kopnene životinje
[uredi | uredi izvor]
Na kopnu su se pojavile brojne nove vrste dinosaura kao što su heterodontosauridi, scelidosaur, stegosaur i tetanurski i zajedno sa tim skupinama poput celofizoida, prosauropoda i sauropoda, koji su poticali iz trijasae. Skupa sa njima, kao malim zvijerima, bili su krokodili Sphenosuchia i protosuhidi. U zraku su nove vrste pterosaur zamijenile one koje su izumrle na kraju trijasa. Ali tu su bile i razne vrste ranih sisara, kao i tritilodonti Synapsida, gušterasti sfenodonti i rani lissamphibia.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Los colores corresponden a los códigos RGB aprobados por la Comisión Internacional de Estratigrafía. Disponible en el sitio de la International Commision on Stratigraphy, en «Standard Color Codes for the Geological Time Scale».
- ^ Rudwick, M.J.S (1992): Scenes from Deep Time: Early Pictorial Representations of the Prehistoric World, University of Chicago Press, 280 pages. Except from Google Books
- ^ Howe, S., Owen, G. & Sharpe, T. 2005 Walking the Rocks South Wales Geologists' Association
- ^ International Subcommission on Jurassic Stratigraphy. Newsletter 35/1, December 2008, Edited by Nicol Morton and Stephen Hesselbo Arhivirano 28. 1. 2015. na Wayback Machine
Dopunska literatura
[uredi | uredi izvor]- A. Morley Davies|Davies, An Introduction to Palaeontology, Thomas Murby & Co., London
- House, M.R. (1993) Geology of The Dorset Coast, The Geologists' Association.
- Simms, M.J., Chidlaw, N., Morton, N. and Page, K.N. (2004) British Lower Jurassic Stratigraphy, Geological Conservation Review Series, No. 30, Joint Nature Conservation Committee, Peterborough.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Early Jurassic Period – The Lias epoch. Palaeos – overall presentation.
- Lecture 12 – Early Jurassic. Informative lecture notes by Dr. Paul E. Olsen.